Pregovori Rusije i Ukrajine: Nema prekida vatre, ali o čemu su se dogovorili?

Rusija i Ukrajina su tokom direktnih pregovora u Istanbulu postigli dogovor o novoj razmjeni zarobljenika i predaji hiljada poginulih vojnika, ali je postignut mali napredak prema okončanju rata.

Suprotstavljene delegacije sastale su se u ponedjeljak u palati Ciragan u turskom gradu, a zvaničnici su potvrdili da će obje strane razmijeniti ratne zarobljenike i posmrtne ostatke 6.000 vojnika poginulih u borbama. Sastanak u Istanbulu, koji je trajao manje od dva sata, bio je drugi put da su se zaraćene zemlje sastale na direktnim pregovorima u manje od mjesec, ali očekivanja su bila niska zbog nedavnih vojnih eskalacija na obje strane.

Prvi krug direktnih pregovora 16. maja također je završio bez napretka, ali dvije su se strane dogovorile o razmjeni zarobljenika.

„Razmjena zarobljenika čini se kao diplomatski kanal koji funkcionira između Rusije i Ukrajine“, rekao je izvještač Al Jazeere iz Istanbula Dmitrij Medvedenko.

„Već smo imali razmjene zarobljenika tokom ovog rata, ali ne u ovolikom broju“, dodao je.

Razmjena zarobljenika

Pregovarači iz dvije zemlje potvrdili su da su postigli dogovor o razmjeni svih teško ranjenih vojnika, kao i svih zarobljenih boraca mlađih od 25 godina.

„Dogovorili smo se o razmjeni svih teško ranjenih i teško bolesnih ratnih zarobljenika. Druga kategorija su mladi vojnici u dobi od 18 do 25 godina – svi za sve“, rekao je novinarima u Istanbulu glavni ukrajinski pregovarač i ministar odbrane Rustem Umerov.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da će razmjena uključivati ​​„najmanje hiljadu“ sa svake strane – što će premašiti razmjenu „hiljadu za hiljadu“ dogovorenu na razgovorima u maju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, govoreći iz Vilniusa, rekao da su dvije strane „razmijenile dokumente putem turske strane“ i da se Kijev priprema za oslobađanje sljedeće grupe zarobljenika.

Također je rekao da su njegovi pregovarači svojim ruskim kolegama dali spisak sa imenima gotovo 400 otete ukrajinske djece koju Kijev želi vratiti kući, ali da je ruska delegacija pristala raditi na povratku samo njih deset.

Ograničeno ili bezuslovno primirje?

Što se tiče primirja, Rusija i Ukrajina ostaju duboko podijeljene.

„Ruska strana i dalje odbija prijedlog bezuslovnog primirja“, rekao je novinarima zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Sergij Kislicja nakon razgovora.

Sa svoje strane, Rusija je rekla da je ponudila ograničenu pauzu u borbama.

„Predložili smo specifično primirje na dva do tri dana u određenim područjima prve linije“, rekao je ruski pregovarač Medinski, dodajući da je to potrebno kako bi se prikupila tijela poginulih vojnika sa ratišta.

Međutim, Oleksij Gončarenko, ukrajinski zastupnik u parlamentu, rekao je za Al Jazeeru da nije baš optimističan u pogledu razgovora u Istanbulu.

„Rusija jasno pokazuje da ne želi završiti rat jer je Ukrajina u martu predložila 30-dnevni prekid vatre, a američki i evropski prijedlog bio je isti, ali samo je jedna zemlja [Rusija] odbila“, rekao je Gončarenko.

U međuvremenu, Ukrajina je pojačala svoje vojne napore daleko van prvih linija, preuzimajući odgovornost za napade dronovima u nedjelju za koje je rekla da su oštetili ili uništili više od 40 ruskih ratnih aviona.

U operaciji su napadnute ruske zračne baze u tri udaljene regije – Arktiku, Sibiru i Dalekom istoku – hiljadama kilometara od Ukrajine.

Zelenski je rekao da će neuspjeh ruske vojske povećati pritisak na Moskvu da se vrati za pregovarački sto.

Novi ruski ‘memorandum’

Za pregovaračkim stolom Rusija je predstavila memorandum u kojem su navedeni uslovi Kremlja za prekid neprijateljstava, navela je ukrajinska delegacija.

Ukrajinski ministar odbrane Umerov rekao je novinarima da će kijevskim zvaničnicima trebati sedmica da pregledaju dokument i odluče o odgovoru.

Nakon razgovora, ruske državne novinske agencije TASS i RIA Novosti objavile su tekst ruskog memoranduma, u kojem se kao uslov za prekid vatre predlaže da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Rusija anektirala u septembru 2022, ali nikada nije u potpunosti zauzela.

Kao alternativni način postizanja primirja, stavkama memoranduma se vrši pritisak na Ukrajinu da zaustavi mobilizaciju i zamrzne dobavljanje zapadnog oružja, što su uslovi koje je ranije predložio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Dokumentom se također predlaže da Ukrajina zaustavi svako premještanje snaga i zabrani svaku vojnu prisutnost trećih zemalja na svom tlu kao uslov za prekid neprijateljstava.

Rusija u dokumentu još predlaže da Ukrajina ukine vojno stanje i održi izbore, nakon čega bi dvije zemlje mogle potpisati sveobuhvatni mirovni sporazum kojim bi Ukrajina proglasila neutralan status, odustala od nastojanja da se pridruži NATO-u, postavila ograničenja veličine svojih oružanih snaga i priznala ruski jezik kao službeni jezik zemlje ravnopravan s ukrajinskim.

Ukrajina i Zapad prethodno su odbacili sve te zahtjeve Moskve.

Ukrajina je predložila nove razgovore između 20. i 30. juna. Zelenski je više puta rekao da se spreman sastati s Putinom.

Andrej Fedorov, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, kaže da je postignut mali napredak u razgovorima u ponedjeljak i da se suparničke strane još uvijek ne slažu oko ključnih tačaka.

„Sva glavna politička pitanja ostala su neotvorena“, rekao je za Al Jazeeru, dodajući da su, iako su obje strane predstavile jedna drugoj memorandume za mirovne prijedloge, oni bili „veoma kontradiktorni“.

Trump spreman pridružiti se Putinu i Zelenskom

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je razgovore „veličanstvenim“.

„Moja najveća želja je okupiti Putina i Zelenskog u Istanbulu ili Ankari, pa čak i dodati [američkog predsjednika Donalda] Trumpa“, rekao je.

I Trump i Putin mjesecima izražavaju želju da se sastanu, ali datum još nije određen.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u ponedjeljak je izjavila da je Trump „otvoren“ za sastanak na nivou čelnika sa Zelenskim i Putinom. Trump je „otvoren za to i želi da čelnici sjednu za sto“, rekla je Leavitt, odgovarajući na pitanje.

Nakon što je u februaru izvršio snažan pritisak na Ukrajinu i sukobio se sa Zelenskim u Ovalnom uredu, Trump u posljednje vrijeme izražava sve veće nestrpljenje, uz glasine da ga Putin možda „zavlači“.

„Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo“, rekao je 15. maja Trump novinarima u avionu Air Force One.

Zatim je 26. maja Trump opisao Putina kao „potpuno ludog“ nakon što je Moskva pokrenula svoj najveći zračni napad od početka rata u Ukrajini, ubivši najmanje 13 ljudi.

Otkako se u januaru vratio u Bijelu kuću, Trumpova nepredvidivost često je izazivala negodovanje Ukrajine i njenih evropskih saveznika.