Kako će ukrajinski napad na ruske strateške bombardere utjecati na rat?

Kijev, Ukrajina – Bilo kakav opis ukrajinskih napada na rusku flotu strateških bombardera traži da se koriste superlativi.

Četrdeset i jedan avion – uključujući nadzvučne bombardere dugog dometa Tu-22M, leteće tvrđave Tu-95 i ratne avione za rano upozoravanje A-50 – pogođeni su i oštećeni u nedjelju na četiri aerodroma, uključujući one na Arktiku i u Sibiru, saopćile su ukrajinske vlasti i obavještajne službe.

Moskva nije komentirala štetu na avionima, ali je potvrdila da su aerodromi pogođeni “ukrajinskim terorističkim napadima”.

Videozapisi koje je objavila Ukrajinska sigurnosna služba (SBU), koja je planirala i izvela operaciju nazvanu Paukova mreža, pokazali su da je pogođena samo šačica aviona.

Strateški bombarderi korišteni su za lansiranje balističkih i krstarećih raketa iz ruskog zračnog prostora kako bi pogodili ciljeve širom Ukrajine, uzrokujući veliku štetu i žrtve.

Flota bombardera čini jednu trećinu moskovske “nuklearne trijade”, koja se također sastoji od nuklearnih projektila i ratnih brodova naoružanim projektilima.

Prema nekim analitičarima, napad je uništio imidž Rusije kao nuklearne supersile s globalnim dosegom.

Pomoć Zapadu

Napad je nenamjerno “pomogao Zapadu jer je gađao [ruski] nuklearni potencijal”, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika glavnog štaba ukrajinske vojske.

Iako napad smanjuje ruski potencijal za lansiranje projektila na Ukrajinu, neće utjecati na žestoka neprijateljstva duž linije fronta u obliku polumjeseca duge 1.200 kilometara, rekao je.

Romanenko je usporedio opseg i inventivnost Paukove mreže s nizom ukrajinskih napada iz 2023. na rusku crnomorsku flotu, koji su uglavnom bili koncentrirani na anektiranom Krimu.

Iako se ukrajinska mornarica sastojala od nekoliko malih, desetljećima starih ratnih brodova koji su mogli stati u luku veličine nogometnog igrališta, Kijev je promijenio način vođenja pomorskog ratovanja pogađajući i potapajući ruske ratne brodove i podmornice raketama te zračnim i morskim dronovima.

Moskva je na brzinu premjestila desetkovanu crnomorsku flotu na istok u luku Novorosijsk i više je ne koristi za presretanje ukrajinskih civilnih brodova natovarenih žitaricama i čelikom.

Paukova mreža iznenadila je ruske vojne stratege jer su osmislili protuzračnu odbranu kako bi spriječili napade raketama ili težim, dalekometnim jurišnim dronovima.

Umjesto toga, SBU je koristio 117 dronova kojim se upravlja “iz prvog lica (FPV)” koji su nalik igračkama, od kojih je svaki koštao samo nekoliko stotina dolara, a koji su bili skriveni u drvenim sanducima utovarenim na kamione, navodi se.

Neočekivani napadi

Vozači kamiona koji nisu ništa slutili odvezli su ih tik uz uzletišta – i bili su šokirani kad su ih vidjeli kako lete i uzrokuju štetu od sedam milijardi dolara, naveo je SBU.

“Vozač trči u panici “, rekao je Rus koji je snimio gusti crni dim koji se diže iz zračne baze Olenegorsk u ruskoj arktičkoj regiji Murmansk, koja graniči s Norveškom.

Drugi videozapisi koje je objavio SBU snimljeni su dronovima dok su udarali u avione, uzrokujući grmljavine eksplozija i visoke oblake crnog dima.

Ruski sistemi protuzračne odbrane koji čuvaju aerodrome nisu bili dizajnirani za otkrivanje i uništavanje sićušnih FPV dronova, a oprema za ometanje radio signala koja je mogla uzrokovati njihovo skretanje s kursa nije bila uključena ili je bila neispravna.

SBU je dodao ponižavajući detalj – zapovjedni centar Paukove mreže nalazio se na neotkrivenoj lokaciji u Rusiji u blizini ureda Federalne sigurnosne službe (FSB), glavne moskovske obavještajne agencije, na čijem je čelu nekoć bio ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Ovo je šamar Rusiji, FSB-u, Putinu”, rekao je Romanenko.

Međutim, Kijev nije posebno ciljao na stub ruske nuklearne trijade.

“Uništavaju rusku stratešku avijaciju ne zato što je sposobna nositi rakete s nuklearnim bojevim glavama, već zbog njegove upotrebe za lansiranje… nenuklearnih [raketa]”, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, istraživač s njemačkog Univerziteta u Bremenu.

Velika operacija

Operacija, čije je planiranje i izvođenje trajalo 18 mjeseci, oštetila je trećinu ruske flote strateških bombardera, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

“Ovo je naša najdalekosežnija operacija. Ukrajinske akcije definitivno će biti u historijskim udžbenicima”, napisao je na Telegramu kasno u nedjelju. “Činimo sve kako bismo Rusiju uvjerili da treba prekinuti ovaj rat.”

SBU je koristio algoritme vještačke inteligencije kako bi dronove obučio za prepoznavanje aviona iz sovjetskog doba koristeći avione izložene u muzeju avijacije u centralnoj Ukrajini, rekao je u ponedjeljak vojni bloger Clash Report.

Napad se dogodio dan prije nego što su se ukrajinske i ruske diplomate sastali u Istanbulu kako bi nastavili odavno zakočene mirovne pregovore.

Ali to neće utjecati na “logiku” pregovora, rekao je politički analitičar iz Kijeva.

“Emocionalno, psihološki i politički, operacija jača pozicije ukrajinskih pregovarača”, rekao je za Al Jazeeru Volodimir Fesenko, voditelj think tanka Penta. “Ali sama logika pregovaračkog procesa se neće promijeniti.”

“Obje strane će [američkog predsjednika] Donalda Trumpa smatrati arbitrom, a ko god prvi napusti pregovore, gubi, uništava svoje pregovaračke pozicije sa Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je Fesenko.

Vojni uspjeh

Ponovno će pregovori vjerovatno pokazati da strane nisu spremne za nagodbu jer se Rusija nada da će za sebe izvojevati više ukrajinske teritorije, a Ukrajina neće odustati.

“Rusija želi dokrajčiti Ukrajinu, a mi pokazujemo da ćemo se oduprijeti, da nećemo odustati, da se nećemo predati”, rekao je Fesenko.

Do ponedjeljka su analitičari koji su koristili satelitske snimke potvrdili da je 13 aviona – osam Tu-95, četiri Tu-22M i jedan An-12 – uništeno ili oštećeno.

“Kakav izvanredan uspjeh u dobro izvedenoj operaciji”, napisao je Chris Biggers, vojni analitičar sa sjedištem u Washingtonu na platformi X pored mape koja prikazuje uništenje osam aviona u zračnoj bazi Belaja u Irkutskoj regiji u jugoistočnom Sibiru.

Još pet aviona uništeno je u bazi Murmansk, prema Oko Hori, grupi ukrajinskih analitičara.

Paukova mreža ciljala je još tri aerodroma, dva u zapadnim regijama i jedan blizu pacifičke obale Rusije, prema fotografiji koju je objavio SBU, a na kojoj se vidi njen vođa, Vasilj Maljuk, kako gleda mapu napada.

No, do sada nije prijavljena nikakva šteta na aerodromima ili avionima koji su se tamo nalazili.

Rusija će vjerovatno odgovoriti na Paukovu mrežu masovnijim napadima dronovima i raketama na civilne lokacije.

“Bojim se da će ponovno upotrijebiti Orešnik”, rekao je Fesenko, misleći na najnapredniji ruski balistički projektil koji može postići brzinu do 12.300 kilometara na sat, ili 10 puta veću od brzine zvuka, a korišten je u novembru za napad na postrojenje u istočnoj Ukrajini.