Dronovi preuzimaju glavnu ulogu u ratovima, ali borbeni avioni ne idu u penziju

Decenijama je rika borbenih aviona i bombardera definirala zračnu dominaciju tokom ratova, često donoseći prevagu na bojnom polju. Piloti su bili okosnica vojne strategije, upravljajući izuzetno sposobnim i učinkovitim avionima dizajniranim da omoguće zračnu nadmoć.

Međutim, koliko god da su moćni moderni avioni, oni imaju i nekoliko slabih tačaka, koje su primjetne i prije samog učešća u borbama.

Ključni problem je što je posjedovanje i održavanje takvih borbenih sredstava izuzetno skupo.

Primjera radi, Lockheed Martin F-35 Lightning II, jedan od najboljih višenamjenskih borbenih aviona, košta od 80 do 110 miliona dolara, ovisno o varijanti i opremi, njegov “brat” F-22 Raptor je najskuplji borbeni avion na tržištu s cijenom koja premašuje 140 miliona dolara, dok nevidljivi bombarder B-2 Spirit, koji je korišten u američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja, košta otprilike dvije milijarde dolara.

Stoga je jasno da flotila modernih borbenih aviona doseže običnom čovjeku nezamislive cifre.

Pored osnovne cijene, moderni avioni traže i određenu infrastrukturu i logistiku, odnosno zračne baze, avione za nadopunjavanje gorivom u letu, sofisticirano održavanje i skupe rezervne dijelove, a to sve košta ogroman novac.

Dodatno, obuka pilota je dugotrajan i veoma skup proces, zbog čega izdvajanja za vojne budžete iz dana u dan rastu. A gubitak jednog pilota je teško nadoknadiv zadatak, čak i ako se zanemari novac “izgubljen” kad njegov avion bude uništen.

Ograničavajući faktor

Pored toga, upravo piloti mogu predstavljati ograničavajući faktor.

“Ako mogu razviti avion kojem nije potreban čovjek u kokpitu, mogao bih razviti onaj koji bi mogao letjeti pri silama jednakim 15 puta, 20 puta sili Zemljine teže jer više ne moram brinuti o fiziologiji čovjeka”, rekao je za Business Insider Guy Snodgrass, penzionisani pilot američke mornarice i bivši visoki dužnosnik ministarstva odbrane SAD-a.

Bez ljudskog pilota, “mogli biste ukloniti kokpit, mogli biste ukloniti generator kisika, mogli biste ukloniti mnoge sisteme za održavanje života”, što bi moglo osloboditi prostor za senzore, oružje i još mnogo toga, rekao je bivši instruktor TOPGUN-a, dodajući da “definitivno postoje prednosti” u korištenju dronova.

S druge strane, bespilotne letjelice su mnogo jeftinije, pa tako “zloglasni” MQ-9 Reaper košta “tričavih” tridesetak miliona dolara, dok drugi moderni dronovi koštaju i značajno manje.

Upravo je ta niža cijena, manji logistički zahtjevi i relativno lagana obuka za njihovo korištenje velika prednost za moderne bespilotne letjelice.

A ratište u Ukrajini je možda i najbolji pokazatelj koliku ulogu imaju dronovi na današnjim borbenim poljima.

Iako je Rusija očekivala da će bez puno truda uštetati u Kijev i svrnuti tamošnji režim, najprije zahvaljujući brojnosti svoje vojske i velikom broju oklopnih borbenih vozila, ukrajinske snage su korištenjem prije svega dronova u velikoj mjeri uspjele da zaustave rusku ofanzivu, uništivši veliki broj ruskih tenkova i oklopnih transportera, dok je zatim zadala bolne udarce Rusiji duboko u njenoj teritoriji.

S druge strane, i Rusija se uveliko oslanja na dronove, često iranske modele Shahed i verzije te bespilotne letjelice domaće proizvodnje kako bi sijala teror i ubijala Ukrajince širom njihove domovine.

Na Bliskom istoku, Izrael se uveliko oslanja na različite modele dronova kako bi gađao i ubijao Palestince u Pojasu Gaze, ali i na Zapadnoj obali. Istina, ta zemlja u dobroj mjeri koristi tradicionalnu borbenu avijaciju, što je bilo vidljivo iz napad na Iran, gdje su u dobroj mjeri dominirali zračnim prostorom i zadali bolne udarce svom dugogodišnjem suparniku. Istovremeno, Iran nije samo sjedio već je slao salvu za salvom raketa ali i različitih tipova bespilotnih letjelica, koji su izazvali veliku štetu u Izraelu.

Velika uloga

Sve ovo ukazuje da će bespilotni sistemi imati sve veću ulogu u modernim vojskama, ali ključno pitanje ostaje: da li će zamijeniti tradicionalne borbene avione.

Profesor na Veleučilištu Velika Gorica i sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec navodi da svaki tehnološki napredak donosi novine i u ratovanju korištenjem novih tehnoloških sistema, novih taktika njihove upotrebe i samim time novim situacijama na borbenom polju, koje prethodno nisu zabilježene, jer nisu bile niti moguće.

“Uporaba besposadnih sustava (ne samo letjelica, već i besposadnih borbenih vozila i plovila) donijela je novu dimenziju ratovanja o kojoj svjedočimo u ratovima današnjice. Nova dimenzija ratovanja uključuje i nove taktike primjene besposadnih sustava koje se isto tako mijenjaju i prilagođavaju uvjetima na bojišnicama, ali isto tako se prilagođavaju i tehnološki dopunjavaju sami besposadni sustavi kako bi mogli biti što je moguće funkcionalniji postrojbama na terenu.”

No, ističe, sami besposadni sistemi nisu potisnuli klasične borbene avione, već su im samo dodali nove borbene zadaće.

Prema njegovom mišljenju, budućnost borbenih aviona i besposadnih sistema je u zajedničkom djelovanju, jer je izraelsko-iranski sukob ponovo potvrdio kako prednost u ratu ima onaj koji kontrolira zračni prostor.

“Naravno, suvremeni borbeni zrakoplovi će se isto morati prilagoditi novim tehnološkim zahtjevima, prije svega kako bi bili otporniji na sve učinkovitiju protuzračnu obranu, a zatim i kako bi se ostvarila komplementarna prednost zajedničke uporabe klasičnih i besposadnih borbenih sustava.”

Američka ratna avijacija već razvoja takozvane kolaborativne borbene letjelice (Collaborative Combat Aircraft) kao autonomne dronove “wingmene” koji će se upariti s borbenim letjelicama s posadom. Osim toga, američka vojska radi na borbenim avionima koji koriste vještačku inteligenciju. Tako je, primjera radi, prošle godine američki borbeni avion F-16 obavio probni let bez ljudskog pilota, pod kontrolom vještačke inteligencije (AI), a na prednjem sjedištu je sjedio tadašnji sekretar Američke ratne avijacije (USAF) Frank Kendall.

Let je održan u bazi USAF-a u Kaliforniji, gdje se trenira nova generacija vještačke inteligencije, sa planom da Sjedinjene Američke Države imaju flotu od 1.000 borbenih aviona kojima ne upravljaju ljudi do 2028. godine, prenijeli su reporteri Associated Pressa kojima je dato pravo da prisustvuju letu.

Prednosti i mane

Brojni stručnjaci upozoravaju da bespilotni sistemi imaju niz prednosti, ali i mana, u poređenju sa klasičnim borbenim letjelicama. Mogu dugo ostati u zraku, “lebdjeti” i čekati odgovarajuću metu, vršiti izviđanja, napadati iz prostora gdje je vjerovatno preopasno da se pošalje čovjek… dok značajno manje koštaju od sistema s pilotom.

Ali isto tako, postoje i ograničenja kod njihove upotrebe. Primjera radi, u zračnim borbama, još uvijek ne mogu parirati reakcijama ljudi, bez obzira na svu opremu i senzore, odnosno nisu u stanju brzo procijeniti koji su im dobiveni podaci zaista tačni. Osim toga, razvojem tehnologija za ometanje, mogu biti oboreni s neba ili se može prekinuti njihova veza sa matičnom bazom.

No, nema sumnje da će razvoj tehnologija mnoge od ovih problema riješiti.

S obzirom da moderni borbeni avioni koštaju više desetina miliona dolara, jedno od ključnih pitanja je da li će napredak bespilotnih sistema, koji su znatno jeftiniji, dovesti do promjene balansa moći između najbogatijih i zemalja sa plićim džepom.

Profesor Ogorec je izričit da do toga neće doći, čak ni blizu.

“Suvremeni ratovi troše izuzetno puno materijala u vrlo kratkom vremenu, a naoružanje postaje sve složenije i naprednije. Takva situacija samo ističe već poznatu činjenicu kako takozvane ‘ratove materijala’ dobivaju oni koji su gospodarski i financijski jači i razvijeniji. Zemlje koje će moći nabavljati sve potrebne sustave za vođenje rata u dužem razdoblju nadvladati će protivnika koji to nije u stanju.”

Strani u sukobu koja je ekonomski, finansijski i tehnološki inferiornija od protivnika preostaje samo vođenje raznih oblika asimetričnog sukoba, ukoliko postoji dovoljno visok nivo borbenog morala i motivacije za borbu, kako njenih boraca, tako i civilnog stanovništva, napominje sigurnosni s tručnjak.

“No, niti to uvijek ne mora jamčiti pozitivan rezultat sukoba, već prije jedno dugotrajno, kronično razdoblje permanentnih sukoba. Arapsko-izraelski sukobi su možda jedan od najboljih pokazatelja takvih procesa”, kaže Ogorec.

Kako, primjera radi, američka vojska već radi na razvoju novog “nevidljivog” borbenog aviona šeste generacije koji će imati posadu, kao i na naprednoj varijanti aviona za nadopunjavanje gorivom u letu, jasno je da klasični borbeni avioni, bar kad su bogatije zemlje u pitanju, još ne idu u penziju.