Trump traži brzi izlazak SAD-a iz izraelsko-iranskog sukoba: Hoće li uspjeti
Nakon bombardiranja Irana američki predsjednik je najavio prekid vatre, ali je nejasno hoće li njegova strategija spriječiti rat.
![Američki predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima o izraelsko-iranskom sukobu u avionu Air Force One [Brendan Smialowski/AFP]](/wp-content/uploads/2025/06/donald-trump-avion-afp-1750840616.jpg?resize=770%2C513&quality=80)
Washington – Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump pokušao je izvesti visokorizičan manevar bombardiranja Irana, a zatim ubrzo deeskalirati napetosti, rekli su analitičari za Al Jazeeru.
No, ostaje da se vidi hoće li Washington moći lako izaći iz zamršene situacije koja ima potencijal da preraste u veliki regionalni sukob. Čak i ako Trump izbjegne širi rat, analitičari kažu da ostaju zabrinjavajuća pitanja o tome koliko je američka vojna intervencija bila isplativa.
Nastavite čitati
list of 4 itemsFrancuski obavještajci: Iranski nuklearni program pretrpio ozbiljna oštećenja
Katz: Nuklearna prijetnja iz Irana je uklonjena, problem su još rakete
Iranski predsjednik otvoren za dijalog sa SAD-om nakon rata s Izraelom
U nedjelju ujutro Sjedinjene Američke Države su se pridružile Izraelu u njegovoj vojnoj kampanji protiv Irana, šaljući avione B-2 koji su bacili bombe na tri iranska nuklearna postrojenja. Trump je vojnu akciju predstavio kao dio dugoročnog cilja Washingtona da spriječi Teheran u izgradnji nuklearnog oružja. No, bombardiranje je izazvalo uzvratni udar, a Iran je u ponedjeljak lansirao rakete na američku zračnu bazu Al-Udeid u Kataru.
Od tada je Trump najavio prekid vatre između svih strana i tvrdio da je uspio “zaustaviti rat”. Poručio je da je bombardiranje “sve” ujedinilo u postizanju zajedničkog cilja.
No, mediji su doveli u pitanje je li Trump uspio uništiti iranska nuklearna postrojenja, kako je tvrdio. Trump je osudio i Iran i Izrael zbog ranih kršenja primirja.
“Čim smo postigli dogovor, [Izrael] se raspucao i bacio hrpu bombi kakve nikada prije nisam vidio”, rekao je u naletu iskrenosti Trump novinarima u utorak na travnjaku Bijele kuće.
“U osnovi, imamo dvije zemlje koje se bore tako dugo i tako žestoko da ne znaju šta j**** rade.”
Iza retorike
Uprkos teškim prvim satima nakon objave prekida vatre, čini se da su se izraelski i iranski čelnici složili s Trumpovom porukom o miru.
Nakon poziva američkog predsjednika, ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izjavio je da će se njegova zemlja suzdržati od daljnjih napada. Izrael je “postigao sve ciljeve rata”, saopćio je njegov ured.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, u međuvremenu, pohvalio je “herojski otpor” svoje zemlje. Rekao je da će Iran poštovati primirje i nastojati zaštititi svoje interese diplomatskim putem.
No, stručnjaci upozoravaju da bi razgovori o miru i diplomatiji mogli skrivati veće izazove koji predstoje.
Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Quincy Instituta, centra za strateško promišljanje, izjavio je za Al Jazeeru da Trumpove oštre riječi o najnovijem napadu otkrivaju njegove sve veće javne frustracije Izraelom, dugogodišnjim američkim saveznikom.
One bi, također, mogle ukazivati na to da bi povlačenje SAD-a iz izraelskog rata s Iranom moglo biti teže nego što se čini.
“Mislim da je ključno da se shvati da Izrael ne želi kraj borbi i mislim da Trump počinje shvatati koliko se duboko interesi Amerike i Izraela u svemu tome razlikuju”, rekao je Parsi za Al Jazeeru.
Izraelski dužnosnici su više puta signalizirali da su njihove vojne operacije protiv Irana usmjerene na poticanje za šire promjene režima, što je cilj koji je Trump prošle sedmice, čini se, podržao, ali ga je od tada odbacio.
U utorak je načelnik Glavnog štaba Izraelske vojske Eyal Zamir dao izjavu za medije, u kojoj je potvrdio da je Izrael “zaključio značajno poglavlje, ali kampanja protiv Irana nije završena”.
To stajalište se možda razlikuje od Trumpovog, prema mišljenju Parsija. Ipak, Parsi vjeruje da je Trump pokazao veću spremnost da Izraelu kaže “ne” nego mnogi njegovi predsjednički prethodnici.
“Ali Trump nije uspio učinkovito održati to ‘ne'”, dodao je Parsi, ukazujući na intervencije američkog predsjednika u izraelskom ratu protiv Gaze.
“Pritisnuo je Izraelce da uspostave primirje u Gazi, ali je onda popustio i dopustio Netanyahuu da se izvuče iz primirja i nikada ne prijeđe na drugu fazu tog sporazuma. Ako želi imati posla s Iranom, morat će se pobrinuti da ne ponovi tu grešku.”
Ipak, Parsi je primijetio da je Trump pokazao “izvanrednu agilnost” u svojoj sposobnosti da angažira – a zatim povuče – američke vojne snage iz stranih sukoba. Ranije ove godine, naprimjer, Trump je počeo 45-dnevne zračne napade na oružanu grupu Husi sa sjedištem u Jemenu, ali do maja je objavio primirje.
Rizik od ‘kaljuže’
Kada je o Iranu riječ, smatra se da želi pronaći izlaz iz sukoba. Nekoliko analitičara je reklo za Al Jazeeru da će se Teheran vjerovatno potruditi da izbjegne bilo kakve akcije koje bi mogle ponovno uvući SAD u borbu.
SAD i Iran su razgovarali o smanjenju teheranskog nuklearnog programa. No, početni iznenadni napad Izraela 13. juna poremetio je pregovore.
Negar Mortazavi, nerezidentna saradnica neprofitnog Centra za međunarodnu politiku, rekla je da je Iran i dalje otvoren za povratak za pregovarački sto.
Zemlja dugo negira da želi nuklearno oružje i umjesto toga svoje napore predstavlja kao usmjerene na razvoj civilne energetske infrastrukture.
“Iran želi da ima civilni nuklearni program”, rekla je Mortazavi za Al Jazeeru. “Mislim da, ako Trump to prihvati, onda postoji vrlo dobar put i mogućnost za dogovor.”
Međutim, Trump je bio nejasan o tome šta bi mogao prihvatiti. Američki napad u nedjelju opisao je kao uništenje “svih nuklearnih postrojenja i kapaciteta” u Iranu, u nizu izjava koje, čini se, nisu pravile razliku između nuklearnog obogaćivanja za civilne energetske svrhe ili za oružje.
Njegove izjave bile su, također, u suprotnosti s povjerljivim izvještajem koji je procurio u američke medije, a koji ukazuje na to da je iranski nuklearni program oštećen, ali ne i uništen – te da bi se mogao obnoviti za nekoliko mjeseci.
“IRAN NIKADA NEĆE OBNOVITI SVOJA NUKLEARNA POSTROJENJA”, napisao je Trump u jednoj od poruka u utorak.
Ipak, Mortazavi vjeruje da Iran vjerovatno neće imati drugog izbora nego da se vrati pregovorima, čak i ako Trump ponovno zauzme maksimalistički stav i bude se protivio svakom obogaćivanju uranija.
“Možda bi se mogli naći negdje na pola puta”, rekla je Mortazavi o SAD-u i Iranu. Dodala je da bi jedan mogući kompromis bio da postoji “konzorcij” regionalnih zemalja koji bi nadzirao civilni nuklearni program.
“Alternativa, a to je vojni sukob i rat, bit će samo pogubna za mnogo više civila”, objasnila je, “i potencijalno bi se mogla pretvoriti u kaljužu poput Iraka ili Afganistana”.
Sina Azodi, vanredni profesor bliskoistočne politike na Univerzitetu “George Washington”, istaknuo je da bi Trumpova objava prekida vatre u ponedjeljak mogla sadržavati indicije o njegovom pristupu bilo kakvim obnovljenim pregovorima.
Trump je počeo svoju izjavu, rekavši: “ČESTITKE SVIMA!” Zatim je završio poruku s: “Bože blagoslovi Izrael, Bože blagoslovi Iran, Bože blagoslovi Bliski Istok, Bože blagoslovi Sjedinjene Američke Države i BOŽE BLAGOSLOVI SVIJET!”
Azodi je rekao da je poruka – koja je Iran, čini se, stavila u isti položaj kao i Izrael – bez presedana za nekog američkog predsjednika još od Iranske revolucije 1979. godine. Napomenuo je kako se čini da Trump šalje “pomirljiv” ton.
Taj sentiment se odrazio i na ekonomskom planu. U utorak je Trump rekao da Kina može nastaviti kupovati naftu od Irana, uprkos američkim sankcijama koje bi inače ograničile takvu trgovinu.
To su mnogi analitičari protumačili kao znak dobre volje dužnosnicima u Teheranu, dok Trump traži rješenje sukoba.
“Trump želi biti onaj koji je upotrijebio vojnu silu, pokazao snagu, a zatim brzo okončao sukob”, rekao je Azodi za Al Jazeeru.
“On sigurno ne želi širi sukob u regiji, jer tada postoji mogućnost da bi morao pribjeći većoj vojnoj intervenciji.”
Analitičari kažu da bi svako daljnje vojno sudjelovanje moglo rasplamsati napetosti unutar Trumpove baze, budući da se mnogi njegovi sljedbenici pokreta “Amerika na prvom mjestu” protive vojnim akcijama u inozemstvu.
Neki su nagađali da je Trumpov pristup “udari i povuci se” omogućio da ostvari kompromis, zadovoljavajući ratne huškače u Republikanskoj stranci, a istovremeno umirujući one koji se ne slažu sa stranom intervencijom.
“Ali nemoguće je znati što slijedi, s obzirom na njegov stil”, rekao je Azodi. “Jednog dana je u dobrom raspoloženju. Drugog dana je ratoboran i ljut.”
Dugoročni uspjeh?
Hoće li Trump nastaviti svoje pozive na mir nakon nedjeljnog napada, ostaje nejasno.
Američki predsjednik je u defanzivi, dok novinari i dalje propituju učinkovitost američkih napada na iranska nuklearna postrojenja poput Fordowa.
“To mjesto je pod stijenom. To mjesto je uništeno”, rekao je Trump novinarima u utorak.
Pozvao je informativne medije da se izvinu zbog dovođenja u sumnju uspjeha misije. “Sve su to lažne vijesti”, rekao je. “Ti su piloti pogodili svoje ciljeve. Ti su ciljevi uništeni.”
Azodi je primijetio kako se čini da su američki napadi bili manje uspješni nego što je Trumpova administracija tvrdila. Pojavili su se dokazi da je Iran premjestio velik dio svojih zaliha uranija u pripremi za napad.
Ono što je jasno, rekao je Azodi, jest da su Sjedinjene Američke Države prekršile međunarodno pravo napadom na objekt pod zaštitnim mjerama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
To bi moglo navesti Iran da ispuni svoju prijetnju povlačenjem iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), oslobađajući ga međunarodnih obaveza koje bi ograničile bilo kakav razvoj oružja.
“Kratkoročno, da, Trump se može hvaliti [američkim napadima] na Truth Socialu, govoreći da je ‘razorio’ iranski nuklearni program”, rekao je Azodi.
“Ali dugoročno, ne možete bombardirati znanje. Čini se da je iranski fisijski materijal preživio. A sada Iranci imaju mnogo motiva da se povuku iz NPT-a.”
To bi, upozorio je, značilo da bi “bilo nemoguće nadzirati njihov nuklearni program”.