Jesu li Izrael i Iran pristali na primirje? Šta je poznato dosad

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objavio da su Izrael i Iran postigli primirje, nekoliko sati nakon što je Iran izveo raketni napad na zračnu bazu Al Udeid u Kataru – najveću američku vojnu bazu na Bliskom istoku.

“Primirje je sada na snazi. Molim vas, nemojte ga kršiti!”, objavio je Trump u ponedjeljak na svojoj platformi Truth Social.

U utorak je premijer Benjamin Netanyahu rekao da je Izrael pristao na prijedlog primirja, a iranska državna televizija izvijestila je da je primirje započelo.

Međutim, Izrael je naredio napade na Teheran nakon što je optužio Iran za kršenje primirja – što je tvrdnja koju je Iran odbacio.

Evo što se dogodilo u Kataru, šta je Trump rekao i koje su najnovije informacije s terena.

Je li Iran napao američku bazu u Kataru?

Da.

U ponedjeljak navečer u Dohi, glavnom gradu Katara, kao i u drugim dijelovima zemlje, viđeni su bljeskovi i čule su se glasne eksplozije.

U izjavi je iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) rekao je da je njihov napad bio odgovor na “očitu vojnu agresiju” SAD-a na iranska nuklearna postrojenja.

Teheran je rekao da je napao zračnu bazu Al Udeid jer “služi kao centralna komanda američkih zračnih snaga i najveći je strateški kompleks američke terorističke vojske u zapadnoj Aziji”.

Katar je rekao da je uspješno oborio 18 od 19 ispaljenih raketa. Nisu zabilježene žrtve.

Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani u utorak je ponovio katarsku osudu iranskog raketnog napada na zračnu bazu Al Udeid, nazvavši ga “neprihvatljivim činom”.

“Napad na državu Katar je neprihvatljiv čin, posebno jer Katar ulaže velike diplomatske napore kako bi deeskalirao situaciju”, rekao je šeik Mohammed, dodajući da je Dohu “iznenadio” potez zemlje za koju je smatrao da imaju “dobrosusjedske odnose”.

Ranije je katarsko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo iranskog ambasadora kako bi protestiralo protiv napada u ponedjeljak navečer.

No glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova branio je napad, rekavši da je to bio legitiman odgovor prema članku 51. Povelje UN-a.

Napad je bio odmazda za “neizazvanu agresiju na teritorijalni integritet i nacionalni suverenitet Irana” koju su Sjedinjene Američke Države izvršile u nedjelju kada su pogodile tri iranska nuklearna postrojenja, napisao je Esmaeil Baghaei na platformi X.

Iran je naglasio da napad izveden u ponedjeljak nije bio usmjeren na “bratsku” državu Katar.

Šta je Trump rekao o prekidu vatre?

U objavi na Truth Socialu Trump je rekao da je postignuto “potpuno i totalno” primirje između Irana i Izraela.

U objavi u 22:00 GMT (ponoć po centralnoevropskom vremenu), Trump je napisao da će prekid vatre stupiti na snagu “za otprilike šest sati”.

Dodatno je odredio vremenski okvir:

• Početni šestosatni okvir, koji je završio u 04:00 GMT (šest sati ujutro po centralnoevropskom vremenu) trebao je omogućiti Iranu i Izraelu da dovrše svoje “završne misije”.
• Iran bi prvi započeo primirje u 04:00 GMT (šest sati ujutro po centralnoevropskom vremenu) u utorak.
• Izrael bi to učinio 12 sati kasnije u 16:00 GMT (18 sati po centralnoevropskom vremenu).
• Izrael se mora pridržavati primirja 12 sati, nakon čega će se smatrati da je primirje u potpunosti stupilo na snagu.
• Ovaj vremenski okvir označit će službeni kraj onoga što je nazvao “Dvanaestodnevnim ratom” između Izraela i Irana.

Je li Izrael pristao na primirje?

Ured izraelskog premijera objavio je saopćenje u kojem se navodi da je Netanyahu prihvatio primirje i da će kasnije u utorak dati izjavu.

U izjavi se dodaje da je Izrael postigao “sve ciljeve” svoje operacije protiv Irana.

“Izrael je uklonio dvostruku neposrednu egzistencijalnu prijetnju – i u području nuklearnog oružja i balističkih raketa”, navodi se u izjavi.

“S obzirom na postizanje ciljeva operacije i u punoj koordinaciji s predsjednikom Trumpom, Izrael je pristao na predsjednikov prijedlog za bilateralni prekid vatre”, dodaje se.

To se dogodilo nakon što se Dan Illouz, član Netanyahuove stranke Likud, usprotivio primirju, rekavši da je jedini sporazum koji vlada mora potpisati jeste iranski “sporazum o predaji”.

Politički komentator Ori Goldberg iz Tel Aviva rekao je za Al Jazeeru da su Netanyahuove tvrdnje da su svi ciljevi postignuti prije primirja “smiješne”.

“U najmanju ruku, zaista je nejasno koji su bili ciljevi Izraela. Tokom protekle sedmice čuli smo kako Izrael govori o svemu, od uništavanja nuklearnog programa do promjene režima.”

Goldberg je rekao da Netanyahu nije imao drugog izbora nego da podrži primirje zbog štete koju su prouzročili iranski napadi i pritisak Trumpove administracije.

“Netanyahu je odlučio da se kocka i računa da će mu Trump priteći u pomoć. Trump je to učinio, a Netanyahu je stoga obavezan da pomogne Trumpovom cilju, koji je u konačnici bio i još uvijek jest postizanje regionalnog sporazuma, a ne pokretanje regionalnog rata.”

Je li Iran pristao na primirje?

Vrhovno iransko sigurnosno tijelo izjavilo je u utorak da je pristalo na primirje. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, međutim, dodalo je da Teheran ne vjeruje Izraelu i da drži “prst na okidaču”, spreman “da odlučno… odgovori na svaki čin kršenja”.

Šeik Mohammed, koji je ujedno i katarski ministar vanjskih poslova, pozvao je sve strane da se pridržavaju primirja koje je dogovorila Trumpova administracija. Šeik Mohammed rekao je da se Katar, na zahtjev SAD-a, obratio Iranu kako bi pomogao u posredovanju za postizanje primirja između Izraela i Irana.

Al Jazeerin novinar Ali Hashem rekao je da je Katar odigrao posredničku ulogu, pomažući u okončanju ovog [sukoba].

“Američki predsjednik Trump govorio je o tome, rekavši da je – uprkos napadu koji je izveden na Al Udeid – Katar odigrao tu ulogu. To je, naravno, još jedna pobjeda katarske diplomatije”, rekao je iz Teherana.

Koji su najnoviji događaji na terenu?

Iranski projektil pogodio je u utorak ujutro zgradu u izraelskom gradu Beersheebi, ubivši najmanje četiri osobe i ranivši nekoliko drugih. The Times of Israel izvijestio je da je Izrael u utorak presreo dva iranska balistička projektila.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz naredio je izraelskoj vojsci da “snažno odgovori na iransko kršenje primirja intenzivnim napadima na režimske ciljeve u srcu Teherana”.

Iranska vojska je u kratkoj izjavi koju su prenijeli državni mediji demantirala izraelsku tvrdnju da je u posljednjih nekoliko sati lansirala projektile na Izrael.

U objavi na Truth Social u utorak, Trump je upozorio Izrael da ne baca bombe na Iran, poručivši: “IZRAELE. NE BACAJTE TE BOMBE. AKO TO UČINITE, TO JE OZBILJNO KRŠENJE. VRATITE SVOJE PILOTE KUĆI, ODMAH!”

“IZRAEL neće napasti Iran. Svi će se avioni okrenuti i krenuti kući, dok će Iranu uputiti prijateljsko ‘mahanje avionom’. Niko neće biti povrijeđen, primirje je na snazi! Hvala vam na pažnji u vezi ovog pitanja!”

Trumpova historija tvrdnji o primirjima

Prošli mjesec Trump je tvrdio da je pomogao da se postigne primirje nakon četiri dana uzvratnih napada raketama i dronovima između južnoazijskih susjeda Indije i Pakistana.

Međutim, kršenja primirja prijavljena su nekoliko sati nakon Trumpove objave 10. maja. Oba nuklearnim oružjem naoružana susjeda međusobno su se optuživala za kršenje sporazuma o primirju.

Iako je situacija u Južnoj Aziji od tada mirna, indijski premijer Narendra Modi rekao je Trumpu 18. juna da je primirje postignuto razgovorima između vojnih dužnosnika obje strane, a ne posredovanjem SAD-a, prema riječima indijskog ministra vanjskih poslova Vikrama Misrija.

Trumpova administracija preuzela je zasluge za posredovanje u postizanju primirja kako bi se okončao rat u Gazi. Primirje je proglašeno 15. januara, a stupilo je na snagu četiri dana kasnije.

Dana 18. marta Netanyahu je jednostrano prekinuo primirje i nastavio napade na Gazu, ubivši hiljade ljudi od tada. Trump je podržao Netanyahuovu odluku.

Otkad je Izrael pokrenuo rat protiv Gaze u oktobru 2023. ubio je više od 56.000 Palestinaca, a potpuna blokada od 2. marta rezultirala je smrću velikog broja ljudi od gladi i pothranjenosti. Nakon ogromnog globalnog pritiska, Izrael je 19. maja dopustio nastavak ograničenih isporuka pomoći pod vodstvom UN-a. Kasnije je osnovana Humanitarna fondacija za Gazu, tijelo koje podržavaju Izrael i SAD, za distribuciju pomoći u palestinskoj enklavi. No, grupe za ljudska prava kažu da su se centri za distribuciju pomoći pretvorili u “ljudske klaonice”. U ponedjeljak je Izrael ubio najmanje 43 osobe koje su tražile pomoć u Gazi.

Tokom predizborne kampanje, Trump je obećao da će okončati rat između Rusije i Ukrajine prvog dana svog mandata. To se nije dogodilo.

Nakon višestrukih razgovora provedenih između američkih dužnosnika, odvojeno s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima u Saudijskoj Arabiji, tri strane nisu se uspjele dogovoriti o potpunom primirju.

U maju je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da zaustavi napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ali nije pristao na šire primirje u trajanju od 30 dana, koje je podržavao SAD. Trumpova administracija također je u martu nagovorila Moskvu da potpiše sporazum o Crnom moru kako bi se pomoglo u zaustavljanju borbi u Crnom moru. Rusija i Ukrajina razmjenjivale su optužbe za kršenje uvjeta oba sporazuma, koji su u međuvremenu istekli.