Izbori su ozbiljno kontaminirani, Hrvatskoj potreban novi zakon

Iza Hrvatske i njezinih građana je niz izbora koji su završili lokalnim izborima, održanim 18. svibnja i 1. lipnja. Rezultati su odavno već poznati te su načelnici, gradonačelnici i župani preuzeli svoje dužnosti na koje su izabrani.

Uprkos tome, danima poslije održanih izbora svjedočimo brojnim pritužbama pojedinaca koji ukazuju na izborne nepravilnosti koje nazivaju „makinacijama“, pa i „izbornim inženjeringom“ koji je direktno utjecao na rezultate izbora.

Najviše se priča o izborima na Korčuli te u Zadru i Đakovu kao i o izborima za Varaždinsku županiju. U svim tim izborima pobjednika je odlučivao iznimno mali broj glasova, pa su tako upućivani i prigovori na koje je reagirao i Ustavni sud. Sve to, pa i same odluke Ustavnog suda, prema nekima su pokazatelj da su se u nekim jedinicama lokalne samouprave tijekom proteklih izbora događale čudne stvari.

“Prigovori nisu neosnovani, nego to baca veliku sjenu na provedbu lokalnih izbora u Đakovu. Za mene ova odluka ne znači ništa i za mene lokalni izbori u Gradu Đakovu nisu završeni. Žalit ću se Europskom sudu koji može poništiti odluku hrvatskoga Ustavnoga suda. Odluka suda nije bila jednoglasna i očekujem objavu izdvojenih mišljenja pojedinih sudaca. I dalje stojim pritom da je čitav izborni proces bio kontaminiran”, rekao je Zoran Vinković koji je za mali broj glasova izgubio u utrci za gradonačelnika Đakova radi čega je prigovor uputio i u Ustavni sud Republike Hrvatske.

Povodom događanja na izborima u Zadru na svom Facebook profilu oglasio se i saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja koji je rekao da, ako tko još ima sumnje glede uloge Ustavnog suda, postalo je očito da je taj sud pretvoren u alat vladajućih i njihovu osobnu palicu kojom bez obzira na pravne temelje, Ustav i očitu istinu, bezobrazno i sluđivajući sve nas štite „svoje“.

„Ovim manevrom u korist vladajuće stranke Ustavni sud je otvorio mogućnost da se ispravni listići proglašavaju nevažećima i da se u svim tijesnim izborima izigra volja birača. Ova razina bahatosti nije viđena još od vremena [bivšeg ministra uprave Lovre] Kuščevića i krađe referenduma”, napisao je Grmoja.

Sistematske mahinacije

Saborska zastupnica Dalija Orešković također tvrdi da su izbori ozbiljno kompromitirani i da se tu nije radilo o manjim devijacijama ili izoliranim slučajevima, nego o sustavnom radu i svojevrsnoj rezervnoj varijanti vladajućih.

„Puno toga govori i činjenica da je u preglasavanjima i izborima, gdje je iznimno mali broj glasova odlučivao, pobjednik bio HDZ. Sve to se vjerojatno radi godinama unazad, ali je sada dio tih makinacija izašao u javnost. To je način na koji HDZ ostaje i opstaje na vlasti. Imali smo nevjerodostojne zapisnike, nije se dozvoljavalo ponovno pregledavanje izbornih listića, iako je razlika bila iznimno mala, a imali smo i slučaj da su članovi HDZ-a čuvali kutije sa izbornim listićima, tajno vršili uvid i tko zna što još sve“, rekla je Orešković.

Dodaje i kako pojedini izabrani načelnici, gradonačelnici i župani nemaju pravi izborni legitimitet, ali i da to njima ne predstavlja problem bez obzira na sve prigovore i sve što se događalo tijekom izbora. U svemu tome posebno je prozvala Ustavni sud za koji je rekla kako je svojim preglasavanjima i odlukama na prigovore pokazao kako je nevjerodostojan te da su građani ostali bez toga suda koji više nema legitimitet.

Govoreći o održanim lokalnim izborima i uočenim nepravilnostima, Bruna Marinović iz Udruge GONG kazala je kako je ta udruga zaprimila niz prijava nepravilnosti, a u nekim slučajevima i nezakonitosti. Prema njenim riječima, obratilo im se više od 350 građana, tražeći informacije ili prijavljujući sumnje na nepravilnosti poput kršenja izborne šutnje, kandidata koji stoje ispred biračkog mjesta, pa sve do prijava ozbiljnih nezakonitosti u procesu, uključujući nadopisivanje glasačkih listića, kršenja pravila oko izlaska biračkih odbora na glasanje kod kuće…

“Na ovim izborima neke odluke Ustavnog suda dovele su u pitanje dosadašnju ustavnopravnu praksu, te ozbiljno narušile ustaljena izborna pravila. Najpoznatiji slučaj je onaj iz Zadra, gdje prvi put imamo odluku u kojoj se jasno izražena glasačka volja poništava zbog škrabotine za koju u samoj odluci stoji da nije jasno što u njoj piše. Činjenica da se odluke donose većinom 7:6 pokazuje duboke podjele unutar samog Suda, dok se iz izdvojenih mišljenja jasno vidi neslaganje zbog osnovnih ustavnih načela koja se odnose na izborni proces, kao i njihove interpretacije”, navodi Marinović.

Na Korčuli odlučila četiri glasa

Dodaje i kako GONG smatra da odluke Ustavnog suda trebaju učvršćivati vladavinu prava, biti dobro obrazložene i usmjeravati buduće postupanje izbornih povjerenstava prilikom utvrđivanja valjanosti glasačkih listića te bi trebale biti izvor pravne sigurnosti i predvidivosti.

“Sporna odluka o listiću u Zadru imat će, međutim, sasvim suprotan učinak. Ona će postati izvor pravne nesigurnosti i arbitrarnosti. Stoga smo uputile Ustavnom sudu prijedlog da preispita svoju odluku o spornom listiću u Zadru. Upozorile smo kako takva odluka Ustavnog suda u određenim okolnostima može biti i izvor mogućih društvenih sukoba.

Najnovija zabrinjavajuća odluka je ona sa Korčule, gdje je razlika između dva kandidata samo četiri glasa, gdje su predstavnici jedne strane samostalno prevozili izborni materijal, radili prebrojavanje bez vođenja zapisnika što je u potpunosti u suprotnosti sa zakonom, nakon kojeg je druga strana uočila kako je došlo do prepravljanja listića koje su oni osporavali. Unatoč svim navedenim nepravilnostima, Ustavni sud je ponovno većinom 7:6 odlučio da su izbori provedeni uredno”, pojašnjava Marinović.

Na upit može li se reći kako su neki načelnici, gradonačelnici ili župani nelegitimni radi svega navedenog, Marinović kaže kako oni ne mogu tvrditi jesu li svi kandidati legalno izabrani, odnosno da je to posao sudova, ali da mogu reći kako je povjerenje u izborni proces na nekim mjestima uistinu narušeno, mnogo više nego na svim provedenim izborima u posljednjih godinu dana.

“Na ovim lokalnim izborima pokazala se važnost ujednačavanja niza izborih praksi, od bazičnog utvrđivanja valjanosti glasačkih listića, preko uvida u birački materijal, do odluka općinskih i županijskih izbornih povjerenstava koje se razlikuju od mjesta do mjesta, pa sve do prakse Ustavnog suda, koji je svojom odlukom otvorio potpuno novi problem sa dopisanim glasačkim listićima.

Predstoji nam tri godine bez izbora, te bi bilo važno to razdoblje iskoristiti za unaprijediti, ujednačiti i osuvremeniti izborno zakonodavstvo, kako bi se harmonizirala praksa na različitim izborima i razjasnile postojeće nejasnoće. Trenutno imamo četiri različita zakona koja nemaju niti jednaka tijela, poput etičkog povjerenstva, a niti jednake kazne, primjerice po pitanju kršenja izborne šutnje, za koju je na dvoje izbora propisana kazna, a na dvoje ne, a povrh toga se u praksi ne kažnjava ni na jednima”, rekla je Marinović.

Promjena zakona pod hitno

Politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako je na svim lokalnim izborima koji su održani u Hrvatskoj statistički nemoguće da nije bilo prevare te da je samo pitanje koliko toga je bilo. On, također, smatra kako su neke stvari koje su se događale, a na koje se ukazuje, u najmanju ruku neobične, ali i da se Ustavni sud u svemu tome što se događa ponašao nedovoljno pažljivo prema situaciji u kojoj se našao.

“Uglavnom su sve te tijesne situacije na izborima bile u korist HDZ-a koji je kao stranka i osvojio najveći broj pozicija načelnika, gradonačelnika i župana. To je stranka koja je gotovo 30 godina na vlasti, manipulira državnim institucijama i još puno toga. Nejasno je, primjera radi, zašto Ustavni sud nije dozvolio ponovno prebrojavanje glasova tamo gdje je pobjednika odlučivao mali broj glasova. To je najmanje što su mogli učiniti ali nisu i to je dodatno potkopalo povjerenje građana u sam sud, kao i izbore, što nikako nije dobro”, kaže Puhovski.

Smatra i kako Hrvatska pod hitno treba ići u promjenu izbornog zakona koji bi uredio sve pojedinosti i uklonio mogućnosti bilo kakve sumnje. Za to bi se trebalo iskoristiti tri godine pauze do prvih sljedećih izbora.

Plenković: Opozicija je loš gubitnik

“Lokalni izbori trebaju biti lokalni izbori, odnosno komunalni izbori, a ne da se u toj mjeri uključuju stranke. Svaki kvart nekog grada, mjesni odbor ili selo neke općine biralo bi osobu imenom i prezimenom. Na taj način bi se birali poznati i prepoznatljivi ljudi, koje mogu uvijek nazvati za nešto što im treba, a iza kojih može ili ne mora stati neka stranka. Ulaskom u vijeće onda bi se birala većina, odnosno tko koga podržava. Mora se precizirati i što je važeći ili nevažeći listić. Isto tako smatram kako pod hitno trebamo prijeći na elektroničko glasanje, što bi zasigurno dovelo do veće izlaznosti”, rekao je Puhovski.

O svemu tome što se događalo tijekom izbora u svom stilu oglasio se i premijer Andrej Plenković (HDZ) koji je prozvao oporbu da je loš gubitnik.

“Kada vidimo koliko se žalbi daje na rezultate izbora, promatrači tih stranaka ne daju prigovore na zapisnike u trenutku kada se broje glasovi nego kada se događa jedan fenomen naknadne pameti. Rezultat je tijesan, pa ‘ajmo se žaliti i što bude. Onda ti takvi, pa i politički aktivisti, nastoje tu izgubljenu političku bitku na biralištima malo popraviti u ovim postizbornim naporima. A, problema nema.

Imajmo povjerenje i u Državno izborno povjerenstvo, i u županijska izborna povjerenstva, gradska i općinska kao i u sve one koji su sve ove godine predano radili. Da nas netko 2025. godine uvjerava da nam sustav izbora nije dobar i kvalitetan, to mogu samo gubitnici u svom plakanju”, kazao je Plenković.