Trumpovo odgađanje ulaska u izraelsko-iranski sukob: Šta znamo do sada

Bijela kuća je u četvrtak izjavila da će američki predsjednik Donald Trump za dvije sedmice odlučiti o smjeru djelovanja Washingtona u vezi s izraelsko-iranskim sukobom.

Ove sedmice sve su više nagađanja da bi SAD mogao odlučiti pomoći svom dugogodišnjem savezniku Izraelu u napadima na Iran, za koje tvrdi da su osmišljeni kako bi neutralizirali iranski nuklearni program. Izrael posebno želi da SAD osigura bombe za “uništavanje bunkera”, koje bi mogle prodrijeti duboko u planinu na sjeverozapadu Irana, gdje se nalazi nuklearni objekt Fordow.

To je uslijedilo nekoliko dana nakon Trumpove promjene stava o sukobu.

Šta je Trump rekao o potencijalnoj američkoj akciji u Iranu?

U četvrtak je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt podijelila s novinarima ono što je opisala kao direktni citat američkog predsjednika.

„Na temelju činjenice da postoji značajna vjerojatnost pregovora koji se s Iranom mogu, ali i ne moraju održati u bliskoj budućnosti, donijet ću odluku hoću li ići ili ne u sljedeće dvije sedmice.“

Kako je Trump promijenio svoj stav o iransko-izraelskom sukobu?

Kada je Izrael prvi put napao Iran 13. juna, Trumpova administracija jasno je izjavila da nije bila uključena, nazivajući izraelski napad “jednostranom akcijom”. Međutim, od tada je postalo jasno da su SAD unaprijed znale za napade.

Trump je također rekao da vjeruje da je Iran bio “vrlo blizu” posjedovanja nuklearnog oružja tokom summita G7 u Kanadi ove sedmice, što je proturječilo izvještajima američkih obavještajnih službi. To je označilo promjenu u odnosu na njegov stav u maju, kada je javno izjavio da su Teheran i Washington blizu postizanja nuklearnog sporazuma.

U srijedu je Trump odbio reći hoće li se SAD pridružiti sukobu.

„Možda ću to učiniti. Možda neću. Mislim, niko ne zna šta ću učiniti“, rekao je novinarima ispred Bijele kuće.

Napokon, u četvrtak je Trump, čini se, dao rok od dvije sedmice za uspjeh pregovora s Iranom prije nego što SAD poduzmu mjere.

Znači li to da je Trump odgodio američki napad?

Ne. To također ne znači nužno da će SAD uopće napasti Iran. Leavitt je ostala neodređena oko toga što bi se moglo dogoditi nakon dvije sedmice.

Sekretar za štampu je rekao: „Predsjednik je uvijek zainteresiran za diplomatsko rješenje… on je glavni mirotvorac. On je predsjednik mira kroz snagu. I stoga, ako postoji prilika za diplomaciju, predsjednik će je uvijek iskoristiti. Ali se ne boji upotrijebiti ni snagu.“

No, Mona Yacoubian, viša savjetnica i direktorica Programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), rekla je da bi, iako bi dvije sedmice dale vremena za daljnje pregovore s Iranom, to bi također dalo SAD-u vrijeme za „ubacivanje dodatnih snaga ako se odluče pridružiti Izraelu u sukobu“.

Zasad je nemoguće reći koja je od ove dvije mogućnosti vjerojatnija – ili jesu li „dvije sedmice“ koja je spomenuo Trump uopće rok.

„Ne znam ni zna li predsjednik Trump šta želi“, rekao je iransko-američki analitičar Negar Mortazavi za Al Jazeeru.

„Vodio je kampanju kao predsjednik mira… obećao je da će okončati sukobe. Rusija-Ukrajina nisu završile. Gaza je eskalirala, a on je upravo dopustio da treći veliki rat na Bliskom istoku, koji izgleda kao rat za promjenu režima, započne pod njegovim vodstvom. Dakle, on govori jedno. Radi drugo.“

Drugi vjeruju da je Trumpov komentar o „dvije sedmice“ pregovaračka taktika kako bi se izvršio pritisak na Iran tokom razgovora.

Jamal Abdi, predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, rekao je za Al Jazeeru da Trump možda pokušava izgraditi utjecaj prijetnjama kako bi prisilio Iran da prihvati njegove zahtjeve za „potpunom predajom“.

„Mislim da se pokušava predstaviti kao luđak koji je nepredvidljiv, a time može inzistirati na ovom vrlo tvrdom stavu koji Iran odbija prihvatiti desetljećima potpunog demontiranja svog [nuklearnog] programa obogaćivanja“, rekao je Abdi za Al Jazeeru.

„Odgoda bi svakako mogla biti dio šire pregovaračke strategije koja iskorištava oslabljenu poziciju Irana kao rezultat opsežnih vojnih napada kako bi se od Irana iznudili značajniji ustupci po pitanju nuklearnog programa, a potencijalno i po drugim spornim tačkama, na primjer po pitanju njegovog programa balističkih raketa“, rekla je Yacoubian.

„Iznimno je teško predvidjeti šta će se sljedeće dogoditi“, dodala je. „Idiosinkratična strategija pregovaranja predsjednika Trumpa, uz njegov instinktivni pristup donošenju odluka ‘iz intuicije’, naglašava nepredvidljivost nadolazećih dana – što bi mogla biti poanta!“

Je li Trump već ranije određivao rokove i je li ih se pridržavao?

U prošlosti je Trump određivao slične rokove vezane uz iranski nuklearni program, rat između Rusije i Ukrajine i globalne trgovinske tarife. Ali ih se ne pridržava uvijek.

„Nametanje rokova možda je jedini predvidljivi element Trumpovog pristupa pronalaženju rješenja za složene probleme“, rekla je Yacoubian. „Postavljanje eksplicitnih rokova karakteriziralo je Trumpov stil pregovaranja u nekoliko područja, od Ukrajine do politički osjetljivih domaćih izazova.“

Iransko-izraelski sukob

Uoči trenutnog sukoba, Trump kaže da je Iranu dao rok od 60 dana za pregovore o sporazumu o njegovom nuklearnom programu, ali razgovori su se nastavili i nakon isteka roka, primijetio je Yacoubian. Na kraju je Izrael poduzeo akciju, pokrenuvši niz napada na iranske vojne i nuklearne lokacije 13. juna.

Rusko-ukrajinski rat

Od početka svog predsjedništva u januaru ove godine, Trump pokušava voditi mirovne pregovore kako bi se okončao rat u Ukrajini.

Dana 28. maja, Trump je postavio rok od dvije sedmice da utvrdi je li njegov ruski kolega, Vladimir Putin, spreman okončati sukob.

Trump je tada novinarima rekao: „U roku od dvije sedmice. Saznat ćemo hoće li nas [Putin] podržati ili ne. A ako hoće, odgovorit ćemo malo drugačije.“

Kako se dvosedmični rok bližio kraju, New York Post je u podcastu pitao Trumpa je li Putina briga što Rusija gubi hiljade vojnika u Ukrajini. Rekao je: „Počinjem misliti da mu možda nije.“

Otkad je dvosedmični rok završio, čini se da Rusija i Ukrajina nisu ništa bliže mirovnom sporazumu. Ali Trump nije signalizirao promjenu američke politike prema Rusiji uprkos svojoj prethodnoj prijetnji.

U izvještaju novinske agencije Reuters, objavljenom u utorak, nadalje se tvrdi da je Trumpova administracija raspustila međuagencijsku radnu grupu čiji je cilj bio izvršiti pritisak na Rusiju da ubrza pregovore s Ukrajinom. Reuters je u svom izvještaju citirao tri neimenovana američka dužnosnika. Postojanje ove radne grupe nije bilo javno objavljeno.

Trgovinske tarife

Trump je također najavio pauze i odgode svojih povremenih trgovinskih tarifa koje je prvi put nametnuo trgovinskim partnerima SAD-a u aprilu.

U aprilu je najavio 90-dnevnu pauzu za sve svoje tarifne ciljeve osim Kine, s kojom su SAD ranije ovog mjeseca postigle trgovinski sporazum. Tarifna pauza istječe 8. jula.

Međutim, 11. juna ministar financija Scott Bessent rekao je zastupnicima da će Trump vjerojatno odgoditi rok 8. jula.