Koji je Trumpov krajnji cilj u Iranu: ‘Kaže jedno, radi drugo’

Američki predsjednik Donald Trump u protekloj sedmici je davao izjave o Iranu koje se čine kontradiktornim. Pozvao je na okončanje rata i nagovijestio da mir dolazi „uskoro“, da bi izjavio kako bi ubistvo iranskog vrhovnog vođe Ali Khameneija bilo opcija za SAD zajedno sa pridruživanjem izraelskoj kampanji bombardovanja. U posljednjem koraku, Bijela kuća je u četvrtak kazala da će Trump odluku o pridruživanju ratu donijeti u naredne dvije sedmice.

Zbog ovih promjena u predsjednikovom stavu, neki posmatrači smatraju da Trump možda nema jasnu strategiju ili cilj, te da ga u rat uvlači izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji decenijama traži da SAD napadne Iran.

Postavlja se pitanje koristi li možda Trump svoju sve ratoborniju retoriku protiv Irana kako bi natjerao Teheran da pristane na potpuno ukidanje svog nuklearnog programa.

Ako je tako, stručnjaci upozoravaju da bi se ovo hodanje po rubu uskoro moglo pretvoriti u pravi rat između SAD-a i Irana.

Jamal Abdi, predsjednik Nacionalnog iransko-američkog vijeća, kazao je da bi Trump mogao pokušati izgraditi utjecaj prijetnjama kako bi Iran prihvatio njegove zahtjeve za „potpunom predajom“.

„Mislim da se on pokušava predstaviti kao luđak koji je nepredvidiv i tako može insistirati na toj veoma tvrdoj liniji koju Iran odbija prihvatiti već decenijama, a to je potpuno ukidanje svog programa obogaćivanja“, kazao je Abdi za Al Jazeeru.

Još jedno moguće objašnjenje Trumpovih najnovijih izjava, dodao je Abdi, je da ga je „Netanyahu uzeo pod svoje kako bi obavezao Sjedinjene Američke Države na potpuni rat s Iranom“.

‘Trump izmanipulisan’

Iransko-američka analitičarka Negar Mortazavi također je kazala da je Trump „izmanipulisan“ od Netanyahua.

„Ne znam čak ni da li predsjednik Trump zna šta želi“, kazala je Mortazavi za Al Jazeeru.

„Vodio je kampanju na ideji predsjednika mira […] obećao je da će okončati sukobe. Rat Rusije i Ukrajine nije okončan. Situacija u Gazi je eskalirala, a on je upravo dopustio da pod njegovim nadzorom počne treći veliki rat na Bliskom istoku, koji izgleda kao rat za promjenu režima. Kaže jedno, a radi drugo.“

Izrael je počeo kampanju bombardovanja protiv Irana prošle sedmice, dva dana prije nego što su se američki i iranski zvaničnici trebali sastati na šestom krugu razgovora u Omanu.

Nekoliko sati prije početka izraelskih napada, Trump je obnovio svoju posvećenost diplomatiji, a početni američki odgovor na izraelske napade je bio da se naglasi da Washington nije umiješan u napade.

Međutim, Trump je u kasnijim danima, izgleda, preuzeo zasluge za izraelsku kampanju bombardovanja.

„Sad imamo potpunu i totalnu kontrolu nad nebom u Iranu“, napisao je u utorak na društvenim mrežama, ne pojasnivši na koga misli pod „mi“.

„Iran ima dobre tragače na nebu i drugu odbrambenu opremu, i to u izobilju, ali ne može se porediti sa ‘stvarima’ koje je SAD napravio, osmislio i proizveo. Niko to ne radi bolje od dobrog, starog, SAD-a.“

Izraelski napadi bili au usmjereni na iransku zračnu odbranu, vojna i nuklearna postrojenja, naftnu infrastrukturu i stambene zgrade, ubivši stotine ljudi, uključujući visoke vojne i političke zvaničnike, kao i mnoge civile. Iran je odgovorio stotinama balističkih projektila koji su ubili najmanje 24 Izraelca i izazvali veliku štetu širom zemlje.

Izraelski zvaničnici tvrde da pokušavaju uništiti iranske nuklearne i raketne programe, ali također napominju da bi njihova vojna kampanja mogla dovesti do kolapsa iranskog sistema upravljanja, što bi, kako kažu, bio dobrodošao razvoj događaja.

Međutim, smatra se da će Izraelu trebati američka pomoć da uništi glavno iransko postrojenje za obogaćivanje urana, Fordow, koje je zakopano u planini.

Mortazavi je kazala da huškači na rat i izraelski zvaničnici predstavljaju Trumpu bombardovanje Fordowa kao lagan zadatak.

„Umjesto rata za promjenu režima – razornog, bespotrebnog rata s Iranom, na koji je sve upozoravao i kojem se protivio u svojim kampanjama, oni to predstavljaju kao slučaj u kome će samo upotrijebiti bombe za uništavanje bunkera jednom i završiti stvar.“

Međutim, Iran je obećao snažnu odmazdu protiv bilo kakvog američkog napada.

Hiljade američkih vojnika u regiji mogle bi se naći pod udarom iranskih projektila. Ako rat eskalira, Iran bi također mogao poremetiti transportne linije u Zaljevu – žilu kucavicu za globalnu energiju.

Iranski zakonodavci već su nagovijestili da Iran može zatvoriti Hormuški moreuz koji povezuje Zaljev s Indijskim okeanom i kroz koji prolazi 20 posto svjetske nafte.

‘Katastrofalni’ rat

Mortazavi je kazala da će eskalacija ovog sukoba imati „katastrofalne“ posljedice za regiju.

„Izgledat će kao Irak i Afganistan zajedno, ako ne i gore. Iran je velika zemlja“, kazala je.

U Iraku je Bushov rat za promjenu režima doveo do godina sektaškog krvoprolića i uspona grupa poput ISIL-a. U Afganistanu, američke snage su se borile 20 godina nakon svrgavanja talibana iz glavnog grada Kabula, samo da bi se ta grupa brzo vratila na vlast nakon povlačenja američkih trupa.

Čak i ako se iranski režim sruši pod američkim i izraelskim udarima, stručnjaci upozoravaju da bi američki huškači na rat trebali paziti šta žele.

U Iranu živi više od 90 miliona ljudi. Pad vlade mogao bi voditi do unutrašnjeg sukoba, kriza raseljavanja i regionalne, ako ne i globalne, nestabilnosti, kažu analitičari.

„Ovo nije šarena revolucija. Ovo će biti rat i haos, možda čak i građanski rat i nemiri“, kazala je Mortazavi.

Sarah Leah Whitson, izvršna direktorica grupe za zaštitu ljudskih prava DAWN, rekla je da čak i ako Trump pokušava dobiti prednost svojim prijetnjama i ne traži rat ili promjenu režima u Iranu, to je rizična strategija.

„Mogućnosti da napadi na Iran eskaliraju ne samo u širi regionalni rat, već potencijalno u globalni rat, ekstremno su visoke“, kazala je Whitson za Al Jazeeru. „Kontinuirana ratobornost i neprijateljska retorika od predsjednika Trumpa samo dolijevaju ulje na vatru“.