Od studenata do tehnologije: Kulminacija američko-kineskih sukoba

Atak američkog državnog sekretara Marca Rubija na kineske studente, uz obećanje “agresivnog ukidanja” njihovih viza, najnoviji je potez u pojačavanju napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije.

Uprkos privremenom carinskom primirju postignutom ranije ovog mjeseca, razlike između Washingtona i Pekinga ostaju velike, sa nedavnim sukobima oko visokog obrazovanja, čipova za vještačku inteligenciju (AI) i rijetkih minerala.

Evo šta znamo o tome kako se odnosi između Kine i SAD-a srozavaju uprkos diplomatskim naporima.

Šta su SAD i Kina dogovorili o carinama?

Trgovinski spor između SAD-a i Kine eskalirao je nakon što je Trumpova administracija ranije ove godine podigla carine na kinesku robu na 145 posto, a kumulativne američke carine na neku kinesku robu dostigle su nevjerovatnih 245 posto. Kina je uzvratila svojim carinama od 125 posto na američku robu.

Prema sporazumu postignutom 12. maja, nakon dvodnevnih trgovinskih pregovora u Ženevi, carine s obje strane smanjene su za 115-postotnih bodova na 90 dana, tokom kojih će pregovarači, kako se nadaju, postići dugoročniji sporazum. Zasad je SAD zadržao carinu od 30 posto na svu kinesku robu, dok Peking ima carinu od 10 posto na američke proizvode.

Međutim, čini se da su u sedmicama koje su uslijedile Washington i Peking imali samo ograničene razgovore.

Američki ministar finansija Scott Bessent je za Fox News rekao da su trgovinski pregovori između SAD-a i Kine “pomalo zastali” te da će ih možda trebati ponovo oživjeti telefonskim razgovorom američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga.

U međuvremenu, Trumpova administracija najavila je nove, stroge kontrole viza za kineske studente i poručila američkim kompanijama da kineskim kupcima prestanu prodavati svoj napredni softver za čipove koji se koriste za poluprovodnike.

Zašto SAD cilja kineske studente?

U međuvremenu je Rubio najavio da će SAD “agresivno opozvati” vize kineskim studentima koji se obrazuju u zemlji. Također je obećao pojačati nadzor nad novim podnositeljima zahtjeva za vizu iz Kine i Hong Konga.

Odluka Trumpove administracije o deportacijama i opozivu studentskih viza dio je širokih napora za ispunjenje njene tvrdokorne imigracijske agende.

Kina je druga po veličini zemlja porijekla inostranih studenata u SAD-u, odmah iza Indije.

Kineski studenti činili su otprilike četvrtinu od broja svih inostranih studenata u SAD-u tokom akademske godine 2023/24, ukupno više od 270.000.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo je odluku o ukidanju viza, rekavši da “šteti” pravima kineskih studenata.

“SAD je nerazumno otkazao vize kineskim studentima pod izgovorom ideologije i nacionalnih prava”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning.

Trumpova administracija također je 22. maja zabranila Univerzitetu Harvard upis stranih studenata, optužujući tu instituciju za “saradnju sa Kineskom komunističkom partijom”. Taj je potez kasnije blokirao američki savezni sudija.

Ipak, najveći dio inostranih studenata na Harvardu, njih gotovo 1.300, dolaze iz Kine, a mnogi visoki zvaničnici, uključujući sadašnjeg vođu Xi Jinpinga, poslali su svoju djecu na univerzitete Ivy Leaguea, grupe najuglednijih američkih univerziteta.

Kako SAD cilja na kineske poluprovodnike?

Dana 13. maja, odmah nakon završetka trgovinskih pregovora u Ženevi, američko ministarstvo trgovine izdalo je smjernice u kojima upozorava američke kompanije da ne koriste Huaweijeve Ascend AI čipove za poluprovodnike, navodeći da su “vjerovatno razvijeni ili proizvedeni kršeći američke kontrole izvoza”.

Taj potez bio je posljednji u nizu napora Trumpove administracije da našteti sposobnosti Kine da razvija vrhunske čipove za vještačku inteligenciju. Sitni poluprovodnici koji pokreću sisteme AI-ja, dugo su izvor napetosti između SAD-a i Kine.

Glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine prošle sedmice je uzvratio na te smjernice, optužujući Washington da “potkopava” konsenzus postignut u Ženevi i opisujući mjere kao “tipično jednostrano maltretiranje i protekcionizam”.

Zatim je 28. maja američka vlada pojačala spor naredivši američkim kompanijama koje proizvode softver koji se koristi za dizajn poluprovodnika da prestanu prodavati svoju robu i usluge kineskim grupama, izvijestio je The Financial Times.

Proizvođači softvera, uključujući Cadence, Synopsys i Siemens EDA, dobili su pisma od američkog ministarstva trgovine da prestanu isporučivati ​​svoju tehnologiju Kini.

Zašto SAD cilja na kineske poluprovodnike?

SAD već više od deceniju pooštrava kontrolu izvoza poluprovodnika, tvrdeći da je Kina koristila američke računarske čipove za poboljšanje vojnog hardvera i softvera.

Kineski zvaničnici i rukovodioci u industriji to poriču i tvrde da SAD pokušava ograničiti ekonomski i tehnološki razvoj Kine.

U svom prvom predsjedničkom mandatu, Trump je zabranio kineskom Huaweiju korištenje naprednih američkih dijelova.

Huawei se smatra konkurentom Nvidiji, američkom poluprovodničkom gigantu koji proizvodi vlastiti brend AI čipova “Ascend”. U aprilu je Washington ograničio izvoz Nvidijinih čipova Kini.

No, glavni izvršni direktor Nvidije Jensen Huang nedavno je upozorio da su pokušaji ograničavanja kineske AI tehnologije putem kontrole izvoza uglavnom propali.

Kako bi američke mjere mogle uticati na Kinu?

Obustava prodaje poluprovodnika ograničit će isporuku avionske opreme potrebne za kineski komercijalni avion C919, što je ključni projekt u kineskom nastojanju da dođe do ekonomske i saobraćajne samostalnosti.

Christopher Johnson, bivši analitičar CIA-e za Kinu, rekao je za The Financial Times da nove kontrole izvoza potvrđuju „urođenu krhkost carinskog primirja postignutog u Ženevi“.

„Za obje strane koje žele zadržati i nastaviti demonstraciju svojih sposobnosti zadržavanja, rizik da bi se primirje moglo raspasti čak i unutar 90-dnevne pauze, zapravo je sveprisutan“, dodao je.

Hoće li Kina ublažiti ograničenja na izvoz rijetkih minerala?

Američki zvaničnici očekivali su da će ženevski pregovori rezultirati ublažavanjem kineskih ograničenja izvoza rijetkih minerala. Međutim, do sada je bilo malo znakova toga. Rijetki zemljani minerali su grupa dragocjenih minerala potrebnih za proizvodnju širokog spektra robe u odbrambenom, zdravstvenom i tehnološkom sektoru.

Rijetki metali, koji uključuju skandij i itrij, također su ključni za proizvodnju komponenti u kondenzatorima – električnim dijelovima koji pomažu u napajanju AI servera i pametnih telefona.

Kina prerađuje gotovo 90 posto svjetskih rijetkih zemnih minerala i u aprilu je uvela kontrole izvoza kako bi se suprotstavila Trumpovim carinama iz aprila, što je izazvalo uzbunu među američkim kompanijama.

Ford je, naprimjer, privremeno zatvorio fabriku u Chicagu koja proizvodi terenska vozila nakon što je jednom od njegovih dobavljača ponestalo rijetkog magneta.

U većini novih automobila, a posebno višim i sa robotskom tehnologijom koja im omogućuje prelazak prepreka, ovi visokotehnološki magneti koriste se u dijelovima koji upravljaju kočionim i upravljačkim sistemima te električno podesivim sjedištima i injektorima goriva.

Ograničenja snabdjevanja rijetkim zemnim mineralima daju Pekingu stratešku prednost u budućim pregovorima, jer mogu ograničiti snabdijevanje američke industrije ključnim tehnologijama.