Trump promijenio stav o Iranu i podijelio pristalice

Dok je američki predsjednik Donald Trump u utorak rano napuštao samit G7 u Kanadi novinarima je rekao da vjeruje da je Iran “veoma blizu” da napravi nuklearno oružje.

To je bilo u suprotnosti sa izvještajima američkih obavještajnih službi. Dana 25. marta, Trumpova direktorica nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard nedvosmisleno je rekla članovima američkog Kongresa da Iran ne ide prema izgradnji nuklearnog oružja.

“Obavještajna zajednica [OZ] i dalje procjenjuje da Iran ne gradi nuklearno oružje i da vrhovni vođa [Ali] Khamnei nije odobrio program nuklearnog oružja koji je obustavio 2003.”, rekla je, misleći na grupu američkih obavještajnih agencija koje sarađuju kako bi napravile takve procjene.

Trumpove najnovije izjave također označavaju promjenu u odnosu na njegov stav o Iranu od prošlog mjeseca kada je rekao da su SAD i Iran blizu postizanja dogovora o iranskom nuklearnom programu.

Čak se i tokom iransko-izraelskog sukoba Trumpov stav o iranskim nuklearnim sposobnostima i spremnosti SAD-a da se umiješa u sukob s Izraelom se promijenio.

Ubrzo nakon što je Izrael u petak napao iranska nuklearna postrojenja i vojne lokacije, dužnosnici Trumpove administracije izjavili su da Sjedinjene Američke Države nisu bile uključene.

Međutim, od tada je Trump naznačio da bi se SAD mogao uključiti u izraelski sukob s Iranom, tjerajući saveznike i protivnike da nagađaju koja će biti sljedeća akcija. Izrael posebno želi da SAD isporuči bombe za “uništavanje bunkera”, koje bi omogućile njegovim snagama da prodru u nuklearni objekt Fordow, smješten duboko u planini na sjeverozapadu Irana.

U srijedu je Trump odbio reći hoće li se SAD pridružiti sukobu.

“Možda ću to učiniti. Možda neću. Mislim, niko ne zna šta ću učiniti”, rekao je novinarima ispred Bijele kuće.

Kasnije je Trump rekao da su iranski dužnosnici željeli posjetiti Washington radi razgovora. Rekao je da je “malo kasno” za takve razgovore, ali “možda ćemo to učiniti”.

Trumpov kolebljiv stav o Iranu izazvao je ozbiljnu zabrinutost kod mnogih u njegovoj bazi pristalica MAGA, nazvanoj po njegovom predizbornom sloganu “Učinimo Ameriku ponovno velikom” (Make America Great Again). Te zabrinute pristalice vjeruju da je američko sudjelovanje u novom ratu suprotno Trumpovom predizbornom obećanju da će Ameriku staviti na prvo mjesto i da će se kloniti sukoba koji se tiču drugih.

Evo kako se Trumpov stav promijenio otkako se vratio u Bijelu kuću.

Februar: Trump ‘ponovno vrši maksimalni pritisak’ na Iran

Dana 4. februara Bijela kuća objavila je da je Trump potpisao predsjednički memorandum o nacionalnoj sigurnosti kojim se vraća “maksimalni pritisak” na Teheran s ciljem “uskraćivanja Iranu svih puteva do nuklearnog oružja i suzbijanja iranskog zlonamjernog utjecaja u inostranstvu”.

Trump je jasno dao do znanja da nerado prijeti silom – umjesto toga se zalaže se za diplomatsko rješenje putem razgovora.

Iako memorandum nije sadržavao detalje o tome šta bi “maksimalni pritisak” podrazumijevao te je nagovještavao da bi mjere mogle biti oštre, Trump je također rekao da je “rastrgan” i “nesretan” zbog potpisivanja tog dokumenta te je dodao da se nada da se “uopće neće morati koristiti u velikoj mjeri”.

15. maj: Trump je rekao da su SAD i Iran blizu nuklearnog sporazuma

Tokom putovanja po Zaljevu prošlog mjeseca, Trumpov diplomatski stav činio se čvrstim. Trump je rekao da su se Sjedinjene Američke Države uključile u “vrlo ozbiljne pregovore s Iranom za dugoročni mir”. Dodao je da su se Washington i Teheran “donekle” složili u vezi uvjeta nuklearnog sporazuma.

“Približavamo se možda postizanju sporazuma […] Postoje dva koraka za to: postoji vrlo, vrlo lijep korak i postoji nasilni korak, ali ne želim to učiniti na drugi način”, rekao je.

17. maj: Trump upozorava Iran zbog napada Husa

Samo dva dana nakon što je tvrdio da je blizu dogovora s Iranom o nuklearnom oružju, Trump je krenuo u napad na društvenim mrežama: “Neka se niko ne zavara! Stotine napada koje su izveli Husi, zlokobni mafijaši i nasilnici sa sjedištem u Jemenu, koje mrzi jemenski narod, svi proizlaze iz Irana koji ih je stvorio”, napisao je Trump.

Napetosti su rasle mjesecima dok su jemenski Husi, koje podržava Iran, izvodili napade na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru i na sam Izrael zbog izraelskog rata u Gazi.

28. maj: Trump upozorava Netanyahua da ne napada Iran

Međutim, 28. maja Trump je, čini se, ponovno promijenio taj stav kada je rekao da je izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu rekao da odgodi bilo kakav napad na Iran jer bi to “bilo neprimjereno učiniti upravo sada jer smo vrlo blizu [diplomatskog] rješenja [o iranskom nuklearnom statusu]”.

13. jun: Trumpova administracija tvrdi da SAD ‘nije uključen’ u napade na Iran

Nakon što je Izrael u petak napao Iran, američki državni sekretar Marco Rubio objavio je izjavu u kojoj je rekao: “Večeras je Izrael poduzeo jednostrane akcije protiv Irana. Nismo uključeni u napade na Iran i naš glavni prioritet je zaštita američkih snaga u regiji.”

Rubio je dodao: “Dozvolite mi da budem jasan: Iran ne bi trebao napadati američke interese ili osoblje.”

17. jun: Trump poziva na predaju Irana, naziva Khamneija ‘lakom metom’

U utorak je Trumpova antiiranska retorika ponovno promijenila smjer. Na svojoj platformi Truth Social objavio je u vezi s Iranom: “Bezuvjetna predaja!”

U drugoj objavi napisao je o Khamneiju: “Tačno znamo gdje se skriva takozvani ‘Vrhovni vođa’. On je laka meta, ali je tamo siguran – Nećemo ga eliminirati (ubiti!), barem ne zasad. Ali ne želimo da se projektili ispaljuju na civile ili američke vojnike. Naše strpljenje je pri kraju. Hvala vam na pažnji o ovom pitanju!”

Trump je novinarima rekao da želi pravi kraj pitanja razvija li Iran nuklearno oružje, što Teheran negira, a ne samo prekid vatre između Izraela i Irana.

Bijela kuća objavila je izjavu u kojoj se navodi da Trump “nikada nije odustao od svog stava da se Iranu ne može dopustiti da ima nuklearno oružje”. U izjavi su navedeni primjere od 2011. do utorka kada je Trump rekao da Iran ne bi trebao imati nuklearno oružje.

18. jun: ‘Možda ću to učiniti. Možda neću.’

U srijedu je Trump novinarima koji su upitali hoće li se SAD uključiti u iransko-izraelski sukob rekao: “Možda ću to učiniti. Možda to neću učiniti. Mislim, niko ne zna šta ću učiniti.”

Kako je Iran odgovorio?

Iran je insistirao da je njegov nuklearni program u potpunosti mirnodopski i u civilne svrhe, pozivajući se na vjerski edikt koji je Khamnei izdao početkom 2000-ih, kojim se zabranjuje proizvodnja oružja rekavši da je to zabranjeno u islamu.

U srijedu je Khamnei u svojoj prvoj televizijskoj poruci otkako je Izrael započeo napade na Iran odbacio Trumpove pozive na predaju. “Svaka američka vojna intervencija nesumnjivo će biti popraćena nepopravljivom štetom”, rekao je Khamnei.

Iran je prešao na obogaćivanje uranija na nivo od 60 posto u svojim nuklearnim postrojenjima, što je blizu 90 posto obogaćenja potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Međutim, kao i izvještaji američkih obavještajnih službi, i UN-ovo tijelo za nuklearnu energiju izjavilo je da nije pronašlo dokaze o iranskoj proizvodnji nuklearnog oružja. “Nismo imali nikakve dokaze o sistematskom nastojanju da se krene ka nuklearno oružje”, rekao je Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Kakav je stav Trump zauzeo o Iranu i nuklearnom oružju tokom svog prvog mandata?

Napetosti između Irana i Trumpa općenito su bile visoke tokom prvog mandata američkog predsjednika:

2018-2019: Napetosti nakon Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma

Godine 2018. Trump je najavio povlačenje SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja iz 2015, nuklearnog sporazuma potpisanog između Irana i grupe zemalja predvođenih SAD-om 2015. godine. Grupu su također činile Evropska unija, Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Sporazumom je zabranjeno obogaćivanje uranija u Fordowu i dopušten je samo mirnodopski razvoj nuklearne tehnologije u Iranu za proizvodnju energije u zamjenu za potpuno ukidanje sankcija. Iran se složio da će se 15 godina suzdržati od bilo kakvog obogaćivanja uranija i istraživanja obogaćivanja uranija u Fordowu. Također se složio da tamo neće držati nikakav nuklearni materijal, već da će umjesto toga “pretvoriti postrojenje Fordow u nuklearni, fizički i tehnološki centar”.

No od tada rastu napetosti između Irana i SAD-a.

U decembru 2019. u raketnom napadu na iračku vojnu bazu ubijen je američki pripadnik privatne sigurnosne kompanije i ranjeno je nekoliko američkih vojnika, kao i iračko osoblje. Američki dužnosnici okrivili su za napad iračku oružanu grupu Kataib Hezbollah koju podržava Iran.

Istog mjeseca, američka vojska uzvratila je udarima na lokacije koje pripadaju Kataib Hezbollahu u Iraku i Siriji.

2020: Ubistvo Soleimanija i posljedice

Dana 3. januara 2020. Sjedinjene Američke Države su u napadu dronom u Bagdadu ubile Qassema Soleimanija, zapovjednika iranskih elitnih Snaga Quds. Bijela kuća izjavila je da je to učinjeno kako bi se odvratili budući iranski planovi napada, optužujući Soleimanija da je “aktivno razvijao planove za napad na američke diplomate i pripadnike vojske u Iraku i širom regije”.

Dana 9. januara 2020. Trump je rekao da je Soleimani ubijen “jer su htjeli dići u zrak američku ambasadu” u Bagdadu.

Sjedinjene Američke Države su također zaprijetile snažnim udarima na iranske lokacije ako Iran napadne SAD ili njihovu imovinu. SAD ima 19 vojnih lokacija na Bliskom istoku, na kojima je stacionirano 40.000 do 50.000 vojnika.

U martu 2020. tri vojnika koalicije predvođene SAD-om ubijena su u raketnom napadu na vojnu bazu Taji u blizini Bagdada u kojoj su smještene američke i koalicijske trupe. SAD je Iranu nametnuo novi niz sankcija.

Dana 29. juna 2020. Teheran je izdao nalog za hapšenje Trumpa i nekoliko njegovih pomoćnika zbog ubistva Soleimanija.