‘Istine i laži’ o proširenju EU-a na Zapadni Balkan

Zemlje zapadnog Balkana nemaju baš svijetlu blisku budućnost u Evropskoj uniji, uglavnom zbog neispunjavanja reformi i blokada, ali i unutrašnjih problema Brisela, smatraju sagovornici Al Jazeere iz Hrvatske i Srbije.

Dok je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, na 20. godišnjem GLOBSEC forumu u Pragu pozvao na proširenje EU-a, istakavši da “Zapadni Balkan ne smije biti zanemaren”, istog dana stigla je šokantna tvrdnja iz Skoplja. U prijestolnici Sjeverne Makedonije, gdje je boravio u službenoj posjeti, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto istakao je da “većina članica EU-a nije za proširenje na Balkan”.

“Iza zatvorenih vrata zidove su izgradile zemlje koje javno podržavaju taj proces”, dodao je Szijjarto.

Disidentska država u Uniji

“To je mađarski pokušaj da unese nered u EU, jer oni su disidentska država u Uniji”, rekao je Al Jazeeri Žarko Puhovski, politolog, filozof i politički analitičar iz Zagreba. Ipak, naglasio je, “sigurno ima istine u tome”.

“Da, jedna stvar se govori javno i diplomatski, a druga se interno kaže. Međutim, bitan problem je što u ovom trenutku EU nema kapaciteta za proširenje čak i da se Island, recimo, sada prijavi za moguće učlanjenje. Jer, jednostavno, Unija ima toliko unutarnjih poteškoća, za odlučivanje, postizanja koncezusa…”, smatra Puhovski.

Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose Srbije, također, smatra da na briselskim sastancima “iza zatvorenih vrata” mnogi ne rade za efikasnije priključenje zemalja regije u EU.

“To je jedna od retkih istina koje dolaze od vlasti mađarskog premijera Viktora Orbana”, kazao je Janjić u razgovoru za Al Jazeeru. “Da, to je tako. Često je i Mađarska igrala tu ulogu u prethodnim mandatima. Ona govori o realnosti diplomatije, pogotovo evropske”.

Demagogija i rusko uplitanje

Prema procesu ispunjenih uslova u pregovorima s Briselom, najbliža članstvu u EU-u je Crna Gora, a potom Albanija. Predviđalo se, prije Szijjartovog “otkrića”, da bi se zastava EU-a na institucijama u Podgorici mogla zavihoriti 2028. godine, a u Tirani do 2030.

“Sigurno da je Crna Gora prvi kandidat. Guraju Ukrajinu, ali to je čista demagogija. Ukrajina je naprosto uništena ekonomski, ali i kao društvo te nije realan kandidat. Uvjeren sam da idućih pet-šest godina nema nikakvog novog ulaska, jer naprosto EU sama sa sobom tako kako je danas ne može izaći na kraj, a kamo li ići u proširenje”, rekao je Puhovski.

Janjić uvjerava da je Crnu Goru na putu ka EU usporilo uplitanje Rusije i Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, u unutrašnje stvari ove zemlje, na koncu “i smjenu vlasti Mile Đukanovića”.

“Ta intervencija, kako unutrašnjopolitička tako i podrška Rusije i Vučićeve vlasti, da se desi smena, dovela je do zastoja pa je tri godine crnogorska direkcija bila zatvorena u Briselu. Politikantska igra”, smatra Janjić.

Prema njegovim riječima, realno je i da će, kada napokon dođe do prijema, u EU ući zemlje zapadnog Balkana u paketu.

“EU može da se opredeli za jedan od modela. To je zemlja po zemlja, ali kako je promenila politiku sa političkom zajednicom pa klasterima, u suštini ona nema taj prostor. Ili prima ceo region ili ne prima nikoga – i sigurno ne prima nikoga pre 2030. godine”, decidan je beogradski analitičar.

Licemjeran pristup diplomatije

No, pojedine zemlje mogle bi ostati još dugo zaglavljene u procesu evropskih integracija, pa bi tako i teza o zajedničkom prijemu mogla pasti u vodu. Bosna i Hercegovina zbog secesionističke politike i antiustavnog djelovanja Milorada Dodika i entiteta Republika Srpska nije ispunila tražene zahtjeve ni za početak pregovora. Stoga, po svemu sudeći će do rješavanja političke krize, najveće u posljednjih 30 godina, propustiti još jedan voz ka EU-u.

“Što se tiče Bosne i Hercegovine uvijek postoje unutarnji problemi. Bosna i Hercegovina ne može postići unutarnji stupanj odlučivanja o vlastitoj sadašnjosti i budućnosti. I da se kaže sada ‘izvol'te ući’, pitanje je da li bi se postigao konsenzus u Sarajevu”, istakao je Puhovski.

“Oni da hoće da rešavaju Bosnu i Hercegovinu valjda bi jedna velika Nemačka ucenila svoje partnere da reše taj mali problem koji se zove Milorad Dodik”, komentirao je Janjić.

Puhovski je detektirao kako smatra “još jedan licemjeran pristup diplomacije iz Brisela”, jer naglašava da “EU ima premalo primjedbi na Srbiju s obzirom kakvo je stanje u ovoj zemlji”.

Srbija godinama stagnira na putu ka eventualnom članstvu zbog unutrašnjih problema, odnosno kako im je poručeno iz EU-a, “nepoštivanja ljudskih prava i medijskih sloboda”, ali i zastoja u pregovorima s Kosovom.

“To je zato što im je Srbija strateški strašno važna. Bore se za ‘njenu dušu’ protiv Rusije. Više nego za dušu bore se za litij. I treće, oni su uvjereni, bojim se ne bez razloga, da je Vučić za njih manje loša varijanta od nekoga tko bi došao na njegovo mjesto, a za koga ne znaju kakav je”, istakao je Puhovski.

‘Patent’ Srbije za uzimanje para

Janjić nadalje analizira da Vučić manipulira Unijom.

“Vučić je dobro naučio lažu i paralažu koja je filozofija sadašnje birokracije iz Brisela, a pogotovo te nemačke podrške. Srbija je izmislila jedan patent – da možeš da 16 godina pregovaraš, uzimaš neke pare, da se time zadovoljiš i time u suštini zadovoljavaš i interese onih zemalja gde nekada bude i Nemačka”, rekao je.

Vučićevu izjavu da pad popularnosti EU-a među građanima Srbije nije povezan s Rusijom, već s određenim potezima zajednice 27 evropskih zemalja koji ne doprinose uzajamnom povjerenju, Janjić je rezolutno opovrgnuo.

“Ma, laže čovek! To je jednostavno rezultat neprovođenja reformi”, kazao je.

Među ostalim zemljama zapadnog Balkana, u pat-poziciji u pregovorima sa EU-om je Sjeverna Makedonija, zbog spora sa susjednom Bugarskom, jednom od članica EU-a. Bugarska osporava Makedoncima pravo na vlastiti jezik i traži priznavanje statusa nacionalne manjine za gotovo 3.000 osoba koje se izjašnjavaju Bugarima u ovoj bivšoj jugoslavenskoj republici. Iako je kompromis bio na pomolu, uz posredstvo Francuske, stvari i odnosni između Bugarske i Sjeverne Makedonije ponovo su se zakomplicirale posljednjih mjeseci.

Puhovski i Janjić smatraju da će i u slučaju Skoplja, iz kojeg je i Szijjarto apelirao na Bugarsku da prestane s blokadom, “teško uskoro doći do rješenja i ubrzanja procesa ka članstvu u EU”.

“Sve se ovo dešava i da Balkan ostane rascepkan i bude im energetska sirovinska baza”, zaključio je Janjić.