Iranski nuklearni objekat Fordow: Napadnut, ali nije pretpio štetu

U izraelskom napadu na glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu u petak uništen je nadzemni dio postrojenja i vjeruje se da je oštetio njegove podzemne kapacitete za obogaćivanje uranija.

Iako je Izrael ispalio projektile i na Fordow, gdje se nalazi još jedan objekt u kojem se može pročišćavati nuklearno gorivo, vjeruje se da je ta baza još uvijek u potpunosti funkcionalna.

Ove sedmice pojačale su se špekulacije o tome hoće li SAD opskrbiti Izrael oružjem potrebnim za napad unutar postrojenja Fordow, koje je duboko pod zemljom i mnogo je teže dostupno nego Natanz.

Dakle, šta se zna o postrojenju Fordow i može li se ono uništiti?

Šta je nuklearno postrojenje Fordow?

Fordow je originalno izgrađen kao vojni objekt za Korpus islamske revolucionarne garde. Nalazi se 30 kilometara sjeveroistočno od grada Qoma u sjeverozapadnom Iranu i navodno se nalazi stotinama metara unutar planine.

Iran je otkrio svoju prenamjenu u nuklearni objekt u pismu Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), globalnom nadzornom tijelu za nuklearnu energiju, 21. septembra 2009, nakon što je saznao da zapadne obavještajne službe već znaju za njega.

Nekoliko dana kasnije, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska javno su potvrdile da su zaista bile svjesne tajnog postrojenja za obogaćivanje goriva u Fordowu. Početkom 2009. prikupljeni su konačni obavještajni podaci da Iran pokušava instalirati 3.000 centrifuga na tom mjestu. Do septembra se prenamjena Fordowa bližila završetku.

Fordow je jedini iranski objekt u kojem su inspektori IAEA-e pronašli čestice uranija pročišćene do gotovo nivoa čistoće nužne za nuklearno oružje. To se dogodilo tokom nenajavljene inspekcije 2023. godine.

Objekt je projektiran za smještaj do 2.976 centrifuga, rekla je IAEA, što je djelić kapaciteta od otprilike 50.000 koliko se nalazi u Natanzu, glavnom iranskom nuklearnom objektu, koji je Izrael napao istog dana kada je započeo zračne napade na Iran.

Je li Fordow oštećen u nedavnim izraelskim napadima?

Izrael jeste napao Fordow.

No u ponedjeljak je glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio: “Nije uočena nikakva šteta na lokaciji postrojenja za obogaćivanje goriva Fordow niti na teškovodnom reaktoru Khondab, koji je u izgradnji.”

Šta se zna o nuklearnom razvoju u Fordowu?

Nakon što je postojanje lokacije Fordow postalo javno 2009. godine, SAD i Iran započeli su svoje prve direktne razgovore u 30 godina.

“Cilj ovih pregovora je da se postigne međusobno dogovoreno dugoročno sveobuhvatno rješenje koje bi osiguralo da će iranski nuklearni program biti isključivo mirnodopski”, izjavila je IAEA.

Iako je Iran u oktobru 2009. dostavio IAEA-i informacije o dizajnu Fordowa, odbio je dostaviti vremenski okvir za njegov dizajn, izgradnju i originalne namjene, rekavši da su te informacije izvan njegovih obaveza za izvještavanje prema sporazumu o zaštitnim mjerama s agencijom UN-a.

Dvije godine kasnije, u septembru 2011, tadašnji generalni direktor IAEA-e Yakiya Amano otkrio je da je Iran “instalirao centrifuge u Fordowu s navedenim ciljem” proizvodnje uranija obogaćenog do 20 posto.

Do marta 2012. Amano je izvijestio da se mjesečna proizvodnja uranija obogaćenog na 20 posto u Fordowu utrostručila jer su četiri kaskade centrifuga prvi put istovremeno počele s radom.

Obogaćivanje uranija je proces povećanja koncentracije izotopa uranija-235 u prirodnom uraniju, koji inače sadrži samo oko 0,7 posto U-235. Za izgradnju nuklearnog oružja, uranij mora biti obogaćen na otprilike 90 posto U-235. Nakon što se obogati do tih nivoa, uranij se smatra da je “nivoa kvalitete potrebne za izgradnju nuklearnog oružja”.

Godine 2015. Iran, Kina, Rusija, SAD, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija potpisali su Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA). Sporazumom su uvedena stroga ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

Godine 2015. godine se smatralo da je Iran u Fordowu imao instalirano 2.700 centrifuga.

Na šta je Iran pristao u okviru JCPOA-e?

Kako su pregovori o JCPOA-i napredovali, Iran je do januara 2014. zaustavio proizvodnju u Fordowu i nije tamo provodio “nikakve daljnje napretke”, izvijestila je IAEA do kraja godine. Iran je također razrijedio svoje zalihe obogaćenog uranija na čistoću od pet posto.

JCPOA je zabranio obogaćivanje u Fordowu i dopustio samo mirnodopski razvoj nuklearne tehnologije u Iranu za proizvodnju energije u zamjenu za potpuno ukidanje sankcija.

Iran se složio da će se suzdržati od bilo kakvog obogaćivanja uranija i istraživanja obogaćivanja uranija u Fordowu 15 godina. Također se složio da tamo neće držati nikakav nuklearni materijal, već će umjesto toga “pretvoriti postrojenje Fordow u nuklearni i tehnološki centar i centar za fiziku”.

Dozvoljeno je da nešto više od 1.000 centrifuga iz objekta ostane tamo, a ostatak je premješten u Natanz – nešto što je IAEA rekla da je učinjeno do januara 2017.

Postoje li zabrinutosti zbog tajnog razvoja nuklearnog programa u Fordowu?

Uprkos JCPOA-u, zabrinutost i nagađanja o objektu Fordow su se nastavili.

Iran je 2016. postavio ruski sistem protuzračne odbrane S-300 iznad objekta, što je ukazivalo na strah od direktnog zračnog napada na tu lokaciju.

Nakon što se američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz JCPOA-e 2018. godine, Iran se postepeno oslobađao njegovih ograničenja, iako su evropski partneri pokušavali spasiti sporazum.

Tokom nenajavljene inspekcije u januaru 2023. godine, IAEA je otkrila da je Iran spojio dva seta centrifuga u Fordowu, što mu je omogućilo obogaćivanje uranija do 60 posto čistoće, što je kršenje sporazuma o zaštitnim mjerama koji Teheran ima s UN-ovom agencijom.

“Iran je uveo značajnu promjenu u odnosu na objavljene informacije o dizajnu za postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow (FFEP) bez da je unaprijed obavijestio agenciju. To je bilo suprotno iranskim obavezama prema sporazumu o zaštitnim mjerama”, rekao je Grossi.

IAEA je također izjavila da je u Fordowu pronašla čestice uranija obogaćene na 83,7 posto čistoće – blizu 90 posto obogaćivanja potrebnog za uranij koji je kvalitete da se koristi za nuklearno oružje.

“U postrojenju za obogaćivanje goriva Fordow pronašli smo čestice visoko obogaćenog uranija s nivoom obogaćenja znatno iznad nivoa obogaćenja koju je prijavio Iran”, rekao je Grossi 6. marta 2023.

Iran je to negirao. Dana 3. juna ove godine Iran je rekao IAEA-i da je “iscrpio sve svoje napore kako bi otkrio porijeklo takvih čestica na tim lokacijama. Prema opsežnim istragama i ispitivanjima, nadležne iranske sigurnosne vlasti nedavno su otkrile daljnje tragove koji potvrđuju da su u kontaminaciju tih lokacija uključene sabotaže i/ili zlonamjerna djela.”

Može li Izrael uništiti postrojenje Fordow?

Općeprihvaćeno mišljenje je da Izrael nema sredstava za prodiranje u postrojenje osim ako ne rasporedi jedinicu komandosa koja bi ušla unutra i fizički postavila eksploziv – što je rizična operacija.

Postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow smatra se mnogo težom metom od Natanza jer se nalazi unutar planine.

SAD, međutim, ima bombu koja bi teoretski mogla uništiti Fordow. Takozvani masivni prodorni eksplozivni projektil težine 13.600 kilograma. Ako se dovoljan broj ovih bombi ispusti iz bombardera B-2, mogle bi srušiti Fordowove podzemne bunkere. Trump je u srijedu ostavio otvorenu mogućnost da bi mogao upotrijebiti ovo oružje.

“Ne želim se boriti”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. “Ali ako je to izbor između borbe i posjedovanja nuklearnog oružja, morate učiniti ono što morate.”

Na tipično enigmatičan način, rekao je: “Možda ću to učiniti. Možda neću.”