Kako iranske rakete probijaju izraelske sisteme odbrane

Izraelski zračni napadi na Iran u petak potaknuli su Teheran na niz uzvratnih napada na Izrael, a neki iranski balistički projektili probili su izraelske sisteme raketne odbrane i pogodili ključne ciljeve.

U eskalirajućim izraelskim napadima u Iranu je poginulo više od 240 ljudi, uključujući 70 žena i djece. Kao odmazdu, Iran je ispalio oko 400 projektila i stotine dronova, ubivši najmanje 24 osobe u Izraelu, ranivši stotine i prisilivši Izraelce širom zemlje da se sklone u skloništa bježeći od bombi.

U nekim iranskim napadima pogođena su stambena područja u središnjem Izraelu, uzrokujući veliku štetu. Izraelsko utvrđeno vojno sjedište u Tel Avivu, Kirya, također je pogođeno, iako je šteta bila ograničena.

U utorak je Iran izjavio da je pogodio vojno-obavještajni centar i centar za planiranje operacija obavještajne agencije Mossad, probivši napredne izraelske sisteme raketne odbrane – neke od najnaprednijih na svijetu.

U novijoj historiji Izrael je uspješno presreo većinu zračnih napada koji su prolazili kroz te sisteme, poput njegove prepoznatljive Željezne kupole.

Pa kako iranske rakete prolaze pored izraelske protuzračne odbrane?

Šta je izraelska Željezna kupola?

Iako je Željezna kupola u srcu izraelske protuzračne odbrane, ona je samo dio većeg sistema koji obuhvaća „najnižu razinu ove višeslojne, integrirane protuzračne odbrane“, rekao je Alex Gatopoulos, stručnjak Al Jazeere.

Željezna kupola detektira nadolazeću raketu ili projektil, određuje njenu putanju i presreće je. Izrael je rekao da je Željezna kupola 90 posto učinkovita. Postala je operativna 2011. nakon što je razvijena za suprotstavljanje raketnim napadima tokom rata s Hezbollahom 2006. godine.

Gatopoulos je objasnio da je Željezna kupola dizajnirana za presretanje raketa niskog dometa koje veći sistemki ne bi mogli otkriti.

Izrael također ima raketni sistem zemlja-zrak Barak-8, koji presreće rakete srednjeg dometa; sistem odbrane na velikim visinama, koji presreće balističke rakete kratkog, srednjeg i dalekog dometa; i Davidovu praćku, koja presreće rakete srednjeg i dugog dometa.

Kakva je izraelska odbrana od iranskih projektila?

Izraelski sistemi proturaketne odbrane koriste presretače Arrow-2 i Arrow-3 za presretanje projektila dugog dometa, poput iranskih projektila ispaljenih u trenutnom sukobu.

Glavni izvođač radova na projektu Arrow je državna tvrtka Israel Aerospace Industries, a Boeing sudjeluje u izradi presretača.

Arrow-2 je dizajniran za presretanje dolaznih projektila na nešto većim visinama unutar i izvan Zemljine atmosfere.

Osim korištenja sistema protuzračne odbrane, Izrael provodi i odbranu od projektila zrak-zrak, koja uključuje upotrebu aviona i borbenih helikoptera za uništavanje dronova koji se kreću prema Izraelu.

Kako funkcioniraju sistemi protuzračne odbrane?

Izraelski sistemi protuzračne odbrane sastoje se od tri komponente: radarskog sistema, komandnog i kontrolnog centra i lansera s presretačkim raketama.

Dolazeća neprijateljska raketa prati se na radaru, što upozorava kontrolni centar da procijeni koje ciljeve treba angažirati. Lanser obično šalje dvije presretačke rakete za jednu dolaznu neprijateljsku raketu, rekla je za Al Jazeeru Marina Miron, postdoktorska istraživačica na King's Collegeu u Londonu.

Svi sistemi protuzračne odbrane opremljeni su ograničenim brojem presretačkih raketa, a tačan broj presretačkih raketa u izraelskim sistemima protuzračne odbrane javnosti nije poznat.

Je li Iran probio izraelsku protuzračnu odbranu?

U subotu je izraelski vojni dužnosnik izjavio da odbrambeni sistemi imaju „80 ili 90 posto uspješnosti“, naglašavajući da nijedan sistem nema savršenu stopu, izvijestila je novinska agencija Reuters bez imenovanja dužnosnika.

To znači da su neki iranski projektili probili utvrde.

Kako je Iran uspio izvršiti proboj?

Iako ne znamo tačno kako su neke iranske rakete prošle pored izraelskih sistema protuzračne odbrane, postoji nekoliko mogućih načina na koje su iranski dronovi i rakete uspjeli izbjeći presretanje.

Iscrpljivanje presretačkih raketa

Jedan od načina na koji je Iran moguće izbjegao izraelsku protuzračnu odbranu jest iscrpljivanje izraelskih presretačkih raketa.

„Nijedan sistem ionako ne obara 100 posto [raketa]“, rekla je Miron, dodajući: „Ne možete oboriti više raketa ako imate samo ograničen broj presretača.“

Hipersonične rakete

Gatopoulos je rekao da Iran ima hipersonične rakete, izravnu reakciju na razvoj i sazrijevanje balističke raketne odbrane. To je zato što je jedan od načina izbjegavanja sistema protuzračne odbrane korištenje raketa koje lete brže, što sistemu protuzračne odbrane daje manje vremena za reakciju.

Miron je rekla da je hipersonične rakete teško presresti sistemima protuzračne odbrane čak i ako ih otkrije radar.

Neke hipersonične rakete također su opremljene hipersoničnim jedrilicom (HGV), bojevom glavom pričvršćenom na raketu koja može manevrirati i kliziti brzinama pet puta većim od brzine zvuka. U Iranu, Fattah-2 koristi HGV. „Izgleda kao normalna raketa s letjelicom pričvršćenom na kraj“, rekao je Gatopoulos.

Objasnio je da osim što putuju brže, HGV-i također krivudaju i ne kreću se predvidivom putanjom poput običnih balističkih raketa. Takvi brzi, nepravilni pokreti izbjegavaju sisteme protuzračne odbrane, koji su dizajnirani da predvide putanju kojom će raketa krenuti.

Krstareće rakete

Krstareće rakete također mogu promijeniti svoju putanju i postati teške za presretanje, rekla je Miron.

Iran ima krstareće rakete u svom arsenalu, poput rakete Hoveyzeh, i koristio ih je protiv Izraela. Iako su ove rakete sporije od balističkih raketa, lete poput bespilotnih aviona, nisko i stabilno, provlačeći se pored protuzračne odbrane.

Drugi način testiranja sistema protuzračne odbrane jest preopterećenje njihovih sistema varanjem mamcima dronova i raketa, dodal je Miron.

„Na radaru se prikazuje kao prijetnja, ali u stvarnosti nije. I obično se takvi mamci koriste… za pražnjenje rezerve raketa presretača kako bi stvarne rakete i dronovi mogli proći.“

Miron je dodala da su neke rakete također opremljene tehnologijama za suzbijanje radara koje ih čine neotkrivenima za sisteme protuzračne odbrane.

Mogu li Iran ili Izrael ostati bez projektila?

Gatopoulos je objasnio da je sukob između Irana i Izraela trenutno “iscrpljujući”.

U ponedjeljak je Izrael proglasio dominaciju nad iranskim nebom. Međutim, najkraća udaljenost između Irana i Izraela je 1000 km (620 milja). “To je dug put za izraelske avione da lete bez dosipanja goriva”, rekao je Gatopoulos.

“Možete se tamo zadržavati, ali samo do određenog vremena”, dodao je. Objasnio je da iako bi SAD mogle pomoći Izraelu s dopunjavanjem goriva u zraku, dodavanje vanjskih spremnika na avione čini da gube svojstva prikrivenosti.

Gatopoulos je dodao da to postavlja pitanja koliko projektila Iran ima da bi nastavio sukob iscrpljivanja dok izraelski avioni patroliraju i pokušavaju uništiti sve mobilne lansere i koliko presretača, posebno Arrow-2 i -3, Izrael ima da ih može nastaviti ispaljivati.