Hoće li Trump napasti Iran: ‘Bila bi to katastrofa za američke interese’

Američki predsjednik razmatra hoće li ući u sukob s Iranom kako bi bombardirao njegovo postrojenje za obogaćivanje urana u Fordu, objavio je The New York Times.

Ta objava, u kojoj se američki dnevnik ne poziva niti na jedan izvor, već dolazi iz pera njegovih kolumnista, pojačala je sve učestalija nagađanja da bi se SAD mogao aktivno uključiti u sukob Izraela i Irana, pomažući svom najbližem savezniku da se riješi njegovog najvećeg problema na Bliskom istoku. Nešto poslije, isti medij objavio je da Iran priprema rakete za moguće kontranapade na američke lokacije.

Dosadašnji izraelski napadi na iranske nuklearne pogone su, prema satelitskim snimcima, prouzrokovali određenu štetu. No, posljednjih dana smo od mnogih svjetskih stručnjaka čuli mišljenja da to nje dovoljno da Izrael sam uništi iranski nuklearni program, a naročito ne postrojenja koja su skrivena duboko pod zemljom, zaštićena od “običnih” udara.

„Do (tih) postrojenja se može doći samo korištenjem najveće američke bombe za razbijanje bunkera, ‘Massive Ordnance Penetrator’ i američkih bombardera B-2”, piše The New York Times, koji upozorava da bi SAD, ukoliko se uključi, postao učesnik još jednog rata na Bliskom istoku, uprkos često izgovorenim riječima njegovog predsjednika Donalda Trumpa, koji predstavlja sebe kao “mirotvorca”.

‘Ovo nije naš rat’

Sve učestalije prognoze da bi SAD mogao aktivno ući u rat, navele su mnoge američke zastupnike, ne samo demokratske, već i one iz Trumpove Republikanske stranke, da upozore protiv takvog poteza.

“Ovo nije naš rat”, napisao je republikanac Thomas Massie, samo jedan u nizu američkih zakonovavaca koji se protive američkom učešću u ratu, o kojem odluku može donijeti sam Donald Trump, bez odobrenja Kongresa.

Nazavisni zastupnik iz Vermonta Bernie Sanders je stoga inicirao nacrt zakona kojim bi Kongres odlučivao o tome.

“Netanyahuovi nepromišljeni i nezakoniti napadi krše međunarodno pravo i riskiraju izazivanje regionalnog rata. Kongres mora jasno dati do znanja da SAD neće biti uvučen u Netanyahuov rat”, rekao je Sanders, nezavisni zastupnik Vermonta.

“Nužno je da jasno damo do znanja da predsjednik nema ovlasti početi još jedan skupi rat bez izričitog odobrenja Kongresa.”

SAD je već angažiran u Izraelu, pruža mu pomoć u oružju i daje mu vrijedne obavještajne podatke. No, iznenadna pojačana retorika iz SAD-a o mogućnosti američkih napada na Iran i upozorenja na posljedice, najave dolaska još jednog američkog nosača aviona na Bliski istok, mnogi će se složiti, teško da može biti slučajna, o čemu svjedoče i još novije Trumpove sugestije da bi mogao donijeti odluku o tome jer mu „ponestaje strpljenja“, uz opasku da bi Iran trebao priznati poraz.

Sprema li SAD nešto

Benjamin Friedman, direktor politike u Fondaciji za odbrambene prioritete, kaže da je priča o tome “bacanje novčića”, ali da bi SAD po svaku cijenu trebao izbjeći uvlačenje u rat.

„Mislim da bi to bila katastrofa za američke interese”, kazao je.

“Jedan od razloga zbog kojih bi se SAD mogao uključiti je iranski napad na američko osoblje ili američke baze u regiji, ili čak potencijalno na naftnu infrastrukturu u regiji. To ne bi zahtijevalo američko uključenje u rat. Mislim da Iranci to znaju i da su se do sada suzdržavali od takvih napada“, rekao je Friedman, ali ne isključuje mogućnost da će Trump možda i pristati na zahtjev Izraelaca da im pruži pomoć.

Skupe posljedice mogućeg napada

Američki predsjednik Donald Trump do sada je davao kontradiktorne izjave o potencijalnom napadu na Iran, uglavnom navodeći tu mogućnost kao odgovor na eventualni napad na američke baze, ambasade i lokacije na Bliskom istoku.

“Onda skidamo rukavice… Mislim da znaju da ne smiju dirati naše trupe“, dodao je.

U izjavi za Al Jazeeru Balkans, James Shea, profesor sigurnosti na Univerzitetu Exeter i bivši zvaničnik NATO-a, podsjetio je da je Trump “privatno rekao liderima arapskim zemljama na Bliskom istoku da će se SAD pridružiti Izraelu u napadu na Iran samo ako Iran (ili njegovi posrednici u regiji) napadnu američke ciljeve”.

“Naprimjer vojne baze, ambasade, komercijalnu imovinu i slično. Kako bi odvratili Iran ili odgovorili na bilo kakav iranski napad, SAD je premjestio borbene avione, tankere i nosač aviona Nimitz iz Azije na Bliski istok”, kazao je.

“No, Trump će biti oprezan u pogledu uključivanja u rat protiv Irana jer zna koliko je uključenje na Bliskom istoku bilo skupo prethodnim administracijama – Reaganovoj, Bush ovoj i ostalima”.

Kako smatra Adel Abdel Ghafar iz Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja, američki predsjednik vodi psihološki rat svojim kontradiktornim komentarima o izraelsko-iranskom sukobu.

„Stvari mogu eskalirati, ali mislim da predsjednik Trump u biti želi da se ovo smiri jer, ako se napadnu američki objekti, ako se zatvori Hormuški moreuz, to će utjecati na američku i globalnu ekonomiju“, rekao je za Al Jazeeru.

Shea je, također, podsjetio na Trumpovu dugo ponavljanu politiku američkog izolacionizma. Stoga smatra da bi se američko uključenje u rat negativno odrazilo na njegov pokret „Make America Great Again“.

„Njegov pokret MAGA je vrlo izolacionistički“, govori Shea.

„Budući da Izrael sada kontrolira nebo iznad Irana, Trump vjerovatno smatra da Izrael može obaviti posao sam i bez američke pomoći, iako će biti zanimljivo vidjeti hoće li SAD dati Izraelu veće bombe američke proizvodnje kako bi prodrle u iranska podzemna nuklearna postrojenja, poput Fordowa“, kaže.

Shea smatraa da će SAD, sada kada je Iran uključen u žestok sukob i pod prijetnjom mogućeg američkog uključenja u rat, pokušati natjerati Teheran da pregovara i prihvati uslove koje je ranije odbijao, a to je nulta stopa obogaćivanja uranija.

„Čini se da se Trump nada da će se Teheran, nakon što Izrael dovoljno degradira iranske nuklearne kapacitete, vratiti za pregovarački sto i biti spreman potpisati sporazum o zaustavljanju njegovog nuklearnog programa. Izrael će tada prihvatiti primirje i Trump će moći proglasiti diplomatsku pobjedu. Ali hoće li se Netanyahu, koji se čini odlučnim uništiti sva iranska nuklearna postrojenja i izazvati promjenu režima, složiti da zaustavi izraelsku ofanzivu i ide uz Trumpove planove? Netanyahu želi da Trump (kao u Gazi) igra prema njegovim planovima, a ne obrnuto“, rekao je Shea.

Hoće li SAD upotrijebiti razornu bombu?

Branden Allenby, profesor sa Arizona State Universityja i ekspert za vojne operacije i nacionalnu sigurnost tvrdi da je u ovom trenutku vrlo teško procijeniti šta bi se moglo desiti, jer se stvari odvijaju veoma brzo, što su pokazali i događaji tokom noći, kada je Trump značajano pojačao agresivnu retoriku protiv Irana, sugerirajući da je američki napad moguć.

No, kako, na koji način…, pitanja su na koja u ovom trenutku vjerovatno niko ne može odgovoriti.

„Iako se barem u početku činilo da iransko-izraelski rat uključuje samo dvije zaraćene strane – Izraelce i Irance – američka prisutnost, čak i kada je u pozadini, oduvijek je bila i ogromna i ključna“, kaže Allenby za Al Jazeeru Balkans.

Jedna od ključnih stvari koju Izrael treba od SAD-a je bomba „bunker buster“, koja ima moć dubokog prodora bez koje Izrael, kako tvrde mnogi eksperti, ne može uništiti pogone nuklearnog programa skrivene duboko pod zemljom.

„Neposredno pitanje je hoće li Amerikanci upotrijebiti svoju takozvanu bombu “bunker buster” (tehnički, GBU-57 A/B Massive Ordnance Penetrator) kako bi podržali Izrael napadom na duboko zakopano mjesto za obogaćivanje uranija Fordow, nešto što Izrael, koji nema odgovarajući bombarder za lansiranje tog oružja, ne može sam učiniti?“, kaže Allenby.

„Ako hoće, hoće li skliznuti niz klizavu liticu do povećanog vojnog angažmana, što bi možda dovelo do šireg rata širom Bliskog istoka? Dalje, pitanje je i mogu li Amerikanci, bez obzira na to hoće li upotrijebiti bombu za uništavanje bunkera ili ne, iskoristiti trenutnu situaciju kako bi promovirali pregovaračko rješenje koje bi moglo dovesti do stabilnijeg i manje nasilnog Bliskog istoka?“, dodaje.

Globalni utjecaj napada

„I na kraju, šire gledano, kako će Amerikanci uravnotežiti ovaj trenutak na Bliskom istoku sa svojim kontinuiranim geopolitičkim izazovima u Europi i Aziji, dok se rat u Ukrajini nastavlja, a situacija s Tajvanom ostaje opasna?“

Allenby kaže da treba naglasiti nekoliko temeljnih tački za pretpostavke o američkom direktnom učešću u ratu.

„Prvo, iransko-izraelski rat neizbježno uključuje Amerikance, iako se oblik tog angažmana može nepredvidivo promijeniti tokom vremena. Drugo, kako i gdje Amerikanci učestvuju, može biti manje važno od temeljnog pitanja može li SAD ili bilo ko drugi iskoristiti ovo haotično razdoblje za stvaranje trajnog diplomatskog rješenja za iransku ulogu na Bliskom istoku”, kaže Allenby.

I treće, na strateškom nivou, nemoguće je razmatrati iransko-izraelski rat bez prepoznavanja da bi on mogao utjecati na rusku moć s obzirom na to da je Iran važan ruski saveznik, stoga će utjecati i na ukrajinski rat i evropsku ravnotežu snaga. Također bi mogao utjecati na kineske kalkulacije u vezi s Tajvanom i ravnotežu između Kine i Rusije u njihovom savezu protiv Zapada“, dodao je.