Koje opcije Iran ima u sukobu protiv Izraela

Iran je izdržao tri dana izraelskih napada u kojima je ubijeno više od 120 Iranaca, uključujući nekoliko članova njegovog vojnog vodstva.

No, njegov vlastiti odgovor bio je uzvratiti udarac na način koji Izrael nikada prije nije morao iskusiti – iranskim projektilima koji su prouzročili razornu štetu u najvećim izraelskim gradovima – uključujući Tel Aviv i Haifu.

Koliko su štete obje strane prouzročile – i u mnogim slučajevima koja su mjesta tačno pogođena – nije jasno, a do tačnih podatka teško je doći zbog informacijskog rata koji prati vojni sukob.

Također je teško znati koliko raketa i municije obje strane još imaju u svojim zalihama i koliko dugo Izrael i Iran mogu izdržati ovu borbu.

Ono što znamo jeste kako se smatra da Iran ima najveći raketni program na Bliskom istoku te da na raspolaganju ima hiljade balističkih raketa različitih dometa i brzina. Trenutnim tempom, Iran bi vjerovatno mogao sedmicama nastaviti napadati Izrael – što je dovoljno vremena da Izrael pretrpi značajnu štetu, na koju njegovo stanovništvo nije naviklo nakon niza godina kada je zapravo bilo izloženo samo napadima slabijih oružanih grupa iz Pojasa Gaze, Libana i Jemena.

Iran je, također, otkrio koliko učinkovite mogu biti njegove naprednije rakete. Raketa Haj Qassem, prvi put korištena protiv Izraela u nedjelju, uspjela je izbjeći izraelsku protuzračnu odbranu, a snimci iz Izraela jasno pokazuju razliku u snazi i brzini u usporedbi sa starijim raketama koje je Iran koristio u svojim ranijim baražnim napadima.

Naravno, Iran nema neograničenu količinu ovih naprednijih projektila i na kraju će morati ograničiti njihovu upotrebu, ali u kombinaciji sa svojim standardnijim projektilima i hiljadama dronova, Iran ima dovoljno vojne sposobnosti da nanese štetu Izraelu i zbuni one koji vjeruju da Iran nema snage da u bližem periodu nastavi borbu.

Izbjegavanje borbe sa SAD-om

Izraelska Željezna kupola ozbiljno je testirana baražima iranskih raketa, ali se uspjela osloniti na svog glavnog saveznika Sjedinjene Američke Države da pruži pomoć u presretanju napada.

Međutim, SAD, predvođen predsjednikom Donaldom Trumpom, insistira da nije učesnik u trenutnom sukobu između Izraela i Irana te je zaprijetio ozbiljnim posljedicama ako Iran napadne američke interese u regiji, što uključuje vojne baze širom Bliskog istoka.

Za Iran je svaki napad na američke baze ili osoblje najgori mogući scenarij koji želi izbjeći. Vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei obično je poduzimao oprezne poteze i neće htjeti direktnu borbu sa SAD-om ili da pruži Washingtonu izgovor da doda vlastitu ofanzivnu vojnu moć izraelskoj.

Zajednički izraelsko-američki napad vjerovatno bi mogao uništiti najzaštićenije iranske nuklearne lokacije i dati Izraelcima daleko jači položaj.

To bi vjerovatno uključivalo i napade na američke baze koje se nalaze u zemljama – poput Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Turske – koje nisu direktni neprijatelji Irana i koje Teheran neće htjeti da uključi u sukob. Te su zemlje također vrijedne Iranu kao potencijalni posrednici.

No, Iran ima i druge mogućnosti. Više je puta prijetio zatvaranjem Hormuškog moreuza, koji se nalazi između njega i Omana, čime bi odmah zaustavio dnevni tranzit miliona barela nafte. Cijene nafte – koje su u petak već nakratko porasle na 78 dolara po barelu prije nego što su pale – vjerovatno bi porasle na više od 100 dolara ako bi se to dogodilo, smatraju stručnjaci.

Zatvaranje Hormuškog moreuza jaka je karta koju Iranci moraju odigrati i to je skora mogućnost ako se borbe nastave.

Izlaz

No, Iran će u konačnici tražiti izlaz kako bi okončao sukob koji ima potencijal da eskalira u regionalni rat protiv dvije nuklearne sile – Izraela i SAD-a – i uzrokuje neizmjernu štetu njegovoj vlastitoj ekonomiji, što bi za posljedicu moglo imati unutrašnje nemire.

Iran također zna da, iako Izrael imati vlastitu granicu koliko borbi može podnijeti, podrška SAD-a mu daje mogućnost da lakše obnovi zalihe municije nego što to može učiniti Iran.

Iranska vlada već je jasno dala do znanja da će uzvratiti istom mjerom ako Izrael zaustavi svoje napade i da je spremna vratiti se nuklearnim pregovorima sa SAD-om. “Kad se ovi [izraelski] napadi zaustave, naravno da ćemo uzvratiti istom mjerom”, rekao je u nedjelju iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.

Međutim, to ovisi o SAD-u i njegovom nepredvidivom predsjedniku. Trump bi morao izvršiti pritisak na Izrael i premijera Benjamina Netanyahua da stopiraju napade, a nije jasno je li američki predsjednik spreman to učiniti.

Trumpova retorika o sukobu se stalno mijenja. S jedne strane, on je više puta pozivao na prekid borbi, dok je istovremeno prijetio Iranu.

Iran također zna da Trump nije neko kome se može vjerovati ili na koga se može osloniti. Sjedinjene Američke Države su bile uključene u obmanu prije izraelskog napada prošle sedmice, a Amerikanci su se pretvarali da će se nuklearni pregovori s Iranom održati u nedjelju, uprkos tome što su potajno znali da Izrael planira napad.

Ipak, sporazum postignut uz američko posredovanje najvjerovatnija je opcija koju Iran ima za obuzdavanje Izraela i okončanje sukoba koji je pokazao iransku snagu, ali će mu biti sve teže da je održi.