Zastave osvete u Iranu i scenariji odgovora Izraelu

Sve oči su uprte u Iran i mogući odgovor na izraelski napad bez presedana čija su meta bili istaknuti komandanti, nuklearni naučnici i strateški objekti. Novinska agencija Fars izvještava da je crvena zastava osvete podignuta na džamiji Jamkaran u Qomu, južno od iranskog glavnog grada.

U tom kontekstu, Abdul Qader Fayez, direktor Al Jazeere u Iranu, izjavio je da ova zastava, u skladu s tradicijom službenog šiitskog vjerskog pravca u zemlji, simbolizira osvetu, naglašavajući da ovaj čin nosi i političke konotacije.

Ova zastava je prethodno podignuta prije operacija „Istinsko obećanje 1 i 2“ koje je Iran pokrenuo protiv Izraela, a podignuta je i nakon atentata na Ismaila Haniyeha, šefa političkog ureda Islamskog pokreta otpora (Hamas), i Qassema Soleimanija, bivšeg komandanta Snaga Quds.

Odluka o osveti

Prema Fayezu, ova zastava se podiže kada Iran donese odluku o osveti. Opisao je taj potez kao „simboličan“ i dolazi nakon analiziranja onoga što se dogodilo i popunjavanja praznine na visokim vojnim položajima.

Dopisnik Al Jazeere u Teheranu Noureddine Al-Daghir rekao je da je uobičajeno da se crvena zastava osvete podiže nakon dženaza i pokopa.

Međutim, prema Al-Daghiru, Iran nije čekao taj trenutak, već smatra da je prioritet provođenje vojne akcije dok se čeka na konkretne dogovore na nivou rukovodstva, sredstava i mehanizama.

Izrael je u ranim jutarnjim satima u petak pokrenuo opsežne napade na Iran tvrdeći da su meta nuklearna postrojenja, tvornice balističkih projektila, iranski odbrambeni sistemi i istaknute vojne vođe. Izrael je potvrdio da je ovo „početak dugoročne operacije sprječavanja Teherana da razvije nuklearno oružje“.

Izraelska vojska izjavila je da su deseci borbenih aviona izveli početni udar u srcu Irana, nakon čega su uslijedili drugi napadi i udari.

Iranski odgovor

U skladu s tim, Iran se sada priprema za odgovor, napominjući da se slanje dronova može tumačiti kao „zauzimanje izraelskog zračnog prostora i ispitivanje određenih pravaca za mogući iranski odgovor“, smatra Fayez.

Naglasio je da će iranski odgovor uslijediti, ali da su „njegovo vrijeme, sadržaj i pravci još uvijek predmet rasprave“, budući da Sjedinjene Američke Države predstavljaju odbrambenu barijeru na tom putu. Napomenuo je da bi u narednim satima u zemlji mogle izbiti demonstracije građana koji zahtijevaju odgovor Izraelu.

Izraelski napad opisao je kao „stvarnu i egzistencijalnu prijetnju“ te kako predstavlja kršenje iranskog suvereniteta, što ukazuje na izraelsko ciljanje ključnih tačaka iranske moći.

Stoga se „od Irana traži da pruži jasan i eksplicitan odgovor kako bi uspostavio ravnotežu moći i nadoknadio gubitke“, prema Fayezu.

Napomenuo je da je Iran navikao brzo popunjavati praznine u rukovodstvu, bez obzira na demoralizirajući efekat atentata. Također je napomenuo da je Iran ranije izjavio da ima scenarije u slučaju odsustva nekih komandanta, „ali da to neće utjecati na sposobnost Irana da odgovori na terenu“.

Sanacija posljedica napada

Iranska državna televizija objavila je da je vrhovni vođa Ali Khamnei imenovao komandanta vojske Abdolrahima Mousavija za načelnika Generalštaba, brigadnog generala Mohammada Pakpoura za vrhovnog komandanta Revolucionarne garde, a brigadnog generala Alija Shadmanija za komandanta štaba Khatam al-Anbiya pri Generalštabu.

Prema Fayezu, ova „stalna“ imenovanja uslijedila su samo nekoliko sati nakon što su Habibollah Sayyari i Ahmad Vahidi privremeno preuzeli funkcije načelnika Generalštaba i komandanta Revolucionarne garde, nakon što su njihovi prethodnici Mohammad Bagheri i Hossein Salami poginuli u izraelskom atentatu.

Dopisnik Al Jazeere u Iranu Noureddine al-Daghir dodaje da su vlasti zatvorile koridor u kojem se nalaze nuklearni objekt Natanz i kompleks za obogaćivanje uranija kako bi se izbjegla bilo kakva kontaminacija okoliša u tom području.

Vojne lokacije koje su bile meta napada opisao je kao „vitalne“, s posebnim naglaskom na strateški važne komandne centre na granici.  Meta su bili radarski položaji, raketni sistemi i dronovi, što je utjecalo na mogućnost praćenja i nadzora.

Prema Al-Daghiru, unutar iranskog Generalštaba i drugih ključnih rukovodnih struktura odvajaju se ubrzane aktivnosti kako bi se sanirale posljedice izraelskog napada.

Zaključuje da bi iranski napad mogao biti „kompleksan, bez ograničavanja isključivo na dronove i balističke rakete“.

Također navodi da vojne procjene ukazuju na to da Iran „može prodrijeti u unutrašnjost Izraela i poremetiti njegove vojne sposobnosti“, koristeći dokumente koje je nedavno pribavio o izraelskim nuklearnim vojnim ciljevima.