Šok i strah u Teheranu nakon izraelskih napada

Roya, 62-godišnja stanovnica iranskog glavnog grada, probudila se nešto poslije tri sata ujutro u petak uz zvuk eksplozija u svom naselju Marzdaran u zapadnom Teheranu.

„Bilo je apsolutno zastrašujuće, srce mi je iskakalo iz prsa“, prisjetila se. „Vidjela sam dim na horizontu i prvo sam mislila da su udari daleko, ali kada su se pojavile slike, otkrila sam da je pogođena kuća samo nekoliko ulica od nas“, rekla je za Al Jazeeru.

Stanovnici Teherana u petak su bili u šoku zbog prvih zračnih napada na gusto naseljena stambena područja širom grada od osmogodišnjeg iransko-iračkog rata 1980-ih.

Valovi napada trajali satima

Zgrada u blizini Royine kuće (zatražila je da se koristi samo njeno ime), bila je među mnogim stambenim jedinicama koje su gađali izraelski ratni avioni tokom najmanje pet valova zračnih napada koji su trajali nekoliko sati.

U napadima je ubijeno najmanje šest nuklearnih naučnika i fizičara, uključujući bivšeg čelnika Iranske organizacije za atomsku energiju. Ubijeno je i nekoliko najviših vojnih komandanata, uključujući načelnika glavnog štaba oružanih snaga Mohammada Bagherija, vrhovnog komandanta Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) Hosseina Salamija i komandanta zračanih snaga IRGC-a Alija Akbara Hajizadeha.

Ali Shamkhani, bivši šef sigurnosti i glavni savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, također je poginuo nakon što je njegov dom u sjevernom Teheranu bombardiran.

Neki članovi njihovih porodica ubijeni su zajedno s njima.

Khamenei i drugi visoki dužnosnici obećali su osvetu te okrivili Izrael i SAD za značajnu eskalaciju napetosti i rizik od opšteg rata.

Iranske diplomate i šef nuklearne elektrane Mohammad Eslami također su oštro kritizirali Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i njenog mnogo kritiziranog šefa Rafaela Grossija zbog odbijanja da snažno osudi ponovljene izraelske i američke prijetnje zračnim napadima ili napade u petak tokom noći.

Rekli su da je globalno nuklearno nadzorno tijelo, koje je u četvrtak donijelo svoju najstrožiju rezoluciju o nepovjerenju Iranu u gotovo dvije decenije, postalo “alat” za pritisak Izraela i njegovih zapadnih saveznika. Grossi je u petak rekao da se IAEA protivi bilo kakvim napadima na nuklearna postrojenja.

Redovi na pumpama i ograničenja interneta

Glavna iranska nuklearna postrojenja u isfahanskom Natanzu također su snažno bombardirana od strane izraelskih aviona, a zamjenik čelnika nuklearne agencije Behrouz Kamalvandi rekao je državnoj televiziji da je cilj bio prodrijeti do mjesta za obogaćivanje urana zakopana duboko pod zemljom.

Obim štete u Natanzu ostaje nepoznat, ali Teheran je objavio da nema naznaka onečišćenja uzrokovanog nuklearnim materijalima u tom području. Izraelska vojska također je napala niz vojnih lokacija i civilne infrastrukture poput elektrana u nekoliko pokrajina širom zemlje

Gotovo odmah nakon napada, ljudi su formirali duge redove na gotovo svim benzinskim pumpama širom Irana, plašeći se nestašice. Iranski zvaničnici rekli su da nema poremećaja u snabdijevanju gorivom i da naftna postrojenja u zemlji nisu oštećena.

Ministarstvo informacione i komunikacione tehnologije objavilo je da su uvedena “privremena ograničenja interneta” nakon razornih napada. Ministarstvo kulture saopćilo je da su svi umjetnički događaji i koncerti otkazani do daljnjeg zbog “zločinačkih i terorističkih” napada.

Neki stanovnici Teherana čak su privremeno napustili grad jer je Izrael signalizirao da želi pokrenuti još više takozvanih “preventivnih” napada na iransko tlo u samoproglašenom pokušaju “odbrane”.

S obzirom na to da su stambena područja teško bombardirana, a neke zgrade zahvaćene požarom, vlasti su objavile da je među brutalno ubijenim i nekoliko civila, uključujući djecu.

“Ona nije bila pripadnica vojske, nuklearna ekspertica ili zvaničnica. Bila je samo djevojka koja je voljela biciklizam i prirodu. Bila je moja prijateljica, zvala se Najmeh”, napisala je na X-u novinarka Fatemeh Kalantari, uz fotografiju svoje prijateljice koju je ubio Izrael.

U Teheranu i širom zemlje održane su demonstracije uz podršku države kako bi se osudili smrtonosni napadi.

Napadi su se dogodili uoči Kurban-bajrama, značajnog vjerskog događaja za šiitske muslimane, tokom kojeg iranske vlasti organiziraju velike proslave u Teheranu i drugim većim gradovima.

Protesti i otkazivanje događaja

Vlasti su saopćile da će događaji planirani za petak biti skraćeni, a neki će se pretvoriti u proteste protiv najnovijih ubistava koje je počinio Izrael, koji je također masakrirao najmanje 55.000 Palestinaca u Pojasu Gaze i hiljade drugih širom regije od 7. oktobra 2023.

U petak je američki predsjednik Donald Trump priznao da je svjestan da se napadi događaju, ali je rekao da Washington nije pružio nikakvu vojnu podršku. Pozvao je Teheran da se vrati za pregovarački sto i napravi ustupke.

Napadi su se dogodili samo dva dana prije nego što su Iran i SAD trebali održati šesti krug nuklearnih pregovora u Muscatu uz posredovanje Omana. Ti su razgovori sada otkazani.

Trump, koji je u početku više puta naglašavao da je njegov jedini zahtjev u pregovorima da Iran ne posjeduje nuklearne bombe, posljednjih je sedmica učvrstio svoj stav zahtijevajući nulto obogaćivanje uranija na iranskom tlu. Iran je odlučno odbio ovaj uslov, tvrdeći da je obogaćivanje na niskim nivoima za civilnu upotrebu, poput proizvodnje energije, neotuđivo nacionalno pravo za koje je Iran podnio žrtve – uključujući i ranija ubistva svojih nuklearnih naučnika.

Kao odgovor na osudu IAEA-e u četvrtak, Iran je objavio da će izgraditi svoje treće postrojenje za obogaćivanje uranija na “sigurnoj” lokaciji, uz nadogradnju centrifuga na postrojenju za obogaćivanje Fordow.

Iran sada obogaćuje uranij do 60 posto, ali tvrdi da ne želi vojnu primjenu svog nuklearnog programa.