Zvuk smrti: Ruska ‘evolucija’ ratovanja dronovima u Ukrajini

Rojevi ruskih kamikaza dronova probili su se kroz vatru ukrajinske protuzračne odbrane proteklih dana, fijučući iznad Kijeva u jednom od najvećih ratnih napada.

Oleksandra Jaremčuk, koja živi u glavnom gradu Ukrajine, rekla je da joj se satima dug zvuk dva ili možda tri drona iznad kuće činio novim i alarmantnim.

„Ovo strašno zujanje je zvuk smrti, zbog njega se osjećate bespomoćno i panično“, rekla je 38-godišnja bankarska službenica za Al Jazeeru, opisujući svoju neprospavanu noć u sjevernom okrugu Obolon. „Ovaj put sam to čula u stereo i Dolby surround zvuku“, našalila se.

Davne 2022. godine prekrila je prozore svog stana ljepljivom trakom kako bi izbjegla udarce krhotina stakla i veći dio noći provela je u klimavoj stolici u hodniku.

Ovosedmični ruski napad uključivao je sedam projektila i 315 dronova – pravih, napunjenih eksplozivom, kao i jeftinijih mamaca koji odvlače pažnju i iscrpljuju ukrajinsku protuzračnu odbranu, rekli su kijevski dužnosnici.

Napad je bio treći od ukrajinske operacije 1. juna, u kojoj je uništena ruska flota strateških bombardera na četiri piste, uključujući one na Arktiku i u Sibiru.

Val napada također je pokazao rusku taktiku preplavljivanja ukrajinskih jedinica protuzračne odbrane samim brojem ciljeva koji se približavaju iz različitih smjerova.

„Dronovi se već neko vrijeme razvijaju i sada [Rusi] koriste masovnost“, rekao je za Al Jazeeru Andrey Pronin, jedan od ukrajinskih pionira u ratovanju dronovima, koji vodi školu za pilote dronova u Kijevu.

Napad je uglavnom bio usmjeren na Kijev, usmrtivši jednu ženu, ranivši četiri civila, oštetivši zgrade u sedam okruga i uzrokujući požare koji su Kijev obavili užarenim dimom.

Oštećena je Katedrala svete Sofije, najstarija u Ukrajini, čija je izgradnja počela prije milenija nakon preobraćenja Kijevske Rusije, srednjovjekovne supersile koja je rodila današnju Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju.

U napadu je pogođena i Odesa. Ubijena su dva civila, a ranjeno devetero. Pogođeno je i porodilište u crnomorskoj luci koja se nalazi blizu anektiranog Krima i nema kijevskog zapadnog sistema protuzračne odbrane.

‘Rusi uče – svaki put, nakon svakog leta’

Rusko-ukrajinski rat pokrenuo je evoluciju dronova koji su već prepisali pravila ratovanja globalno.

Dok se Kijev fokusira na precizne napade na rusku vojnu infrastrukturu, rafinerije nafte, piste i prometna čvorišta, neki posmatrači vjeruju da Moskva namjerno odlučuje napadati civilna područja kako bi prestrašila prosječne Ukrajince – i usavršava smrtonosnost napada.

„Naravno, [Rusi] uče, svaki put, nakon svakog leta. Donose zaključke, preispituju kako su letjeli, gdje su bile mobilne skupine [ukrajinske protuzračne odbrane]“, rekao je Pronin.

Kako bi uštedjela skupe američke protuzračne rakete, Ukrajina koristi „mobilne jedinice protuzračne odbrane“, koje koriste mitraljeze montirane na kamionima, a kojima često upravljaju žene i stacionirane su na periferiji urbanih središta.

Rusi su „prije letjeli dronovima u parovima, a sada lete u trojkama“, rekao je Pronin o iranskim dronovima Shahed i njihovim modificiranim ruskim verzijama Geran koje nose do 90 kilograma eksploziva.

Nikolaj Mitrohin, istraživač s njemačkog Univerziteta Bremen, naveo je tri faktora koji doprinose potresnoj učinkovitosti nedavnih napada dronovima.

Prvo, broj ruskih dronova dramatično je porastao, što je zahtijevalo veću moć protuzračne odbrane i, što je najvažnije, više municije, rekao je za Al Jazeeru.

„Potonje uzrokuje najviše problema, a nakon tri masovna napada unutar sedmice, njihov broj vjerojatno jednostavno nije bio dovoljan“, rekao je.

Ranije ove sedmice Bijela kuća je preusmjerila 20.000 naprednih protudronskih projektila namijenjenih Ukrajini saveznicima Washingtona na Bliskom istoku.

Drugo, dronovi Geran („Geranium“) „evoluiraju“ i lete više od pet kilometara iznad tla na visini nedostižnoj vatrenom oružju i mnogim projektilima zemlja-zrak, rekao je Mitrohin.

Prema ukrajinskim dužnosnicima i obavještajnim službama, Geran dronovi danas imaju domet od 900 kilometara i povezani su sa svojim operaterima putem satelita, američkih Starlink terminala prokrijumčarenih u Rusiju ili čak hakiranih SIM kartica ukrajinskih mobilnih operatera.

Ruska tvornica u gradu Jelabugi na rijeci Volgi počela je proizvodnju Gerana 2023. godine i sada proizvodi gotovo 170 komada dnevno.

Treće, Rusija koristi više dronova mamaca koji troše municiju za protuzračnu odbranu, rekao je Mitrohin.

Stoga Kijevu „trebaju ogromne količine dronova koji bi mogli brzo dosegnuti visinu od pet do šest kilometara, locirati leteće Gerane i njihove analoge te ih oboriti“, rekao je.

Umjesto toga, ukrajinske snage usredotočile su se na dronove za udare na velike udaljenosti poput Litija („Žestoki“) koji su pogodili vojne i pomorske baze, skladišta nafte, tvornice oružja i metalurška postrojenja u zapadnoj Rusiji, rekao je.

„Sada Ukrajina mora brzo promijeniti svoju strategiju i proizvoditi 5.000-10.000 visokoletećih lovaca na dronove mjesečno. Što nije lako“, zaključio je.

‘Osjetio sam povratak onoga što smo svi osjetili 2022. godine’

Ruski napadi naglašavaju neuspjeh Washingtona u pokretanju mirovnog rješenja najvećeg oružanog sukoba u Europi od 1945.

Napadi „guše napore Sjedinjenih Američkih Država i drugih širom svijeta da prisile Rusiju na mir“, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu, nekoliko sati nakon ruskih napada.

Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će završiti ruski rat protiv Ukrajine „za 24 sata“, ali diplomatski napori njegove administracije nisu dali rezultata.

Uprkos povremenim kritikama ruskog ratovanja u Ukrajini, Trump radije ne koristi diplomatski i ekonomski arsenal Bijele kuće kako bi prisilio Rusiju da počne mirovno rješenje ili čak 30-dnevno primirje koje je Kijev predložio.

Dok je Washington nastavio pružati američku vojnu pomoć u skladu s obvezama administracije predsjednika Josepha Bidena, Trumpov kabinet nije se obavezao osigurati dodatne pošiljke oružja ili municije.

„Ova administracija ima vrlo drugačiji pogled na taj sukob“, rekao je američki ministar odbrane Pete Hegseth na kongresnom saslušanju u utorak. „Vjerujemo da je pregovarački mirno rješenje u najboljem interesu obje strane i interesa naše nacije, posebno s obzirom na sve konkurentske interese širom svijeta“, rekao je, ne precizirajući opseg smanjenja.

Trumpova politika mnoge Ukrajince ostavlja u šoku.

„On je sam izgubio hladni rat od Putina“, rekao je za Al Jazeeru Valerii Omelčenko, penzionisani policajac u središtu Kijeva. „Iskreno ne mogu shvatiti kako neko može biti tako neodlučan i kukavički nastrojen prema Rusiji.“

Međutim, užas napada dronovima dodatno ujedinjuje Ukrajince, rekao je.

„Ujutro sam osjetio povratak onoga što smo svi osjećali 2022. godine, kada smo se prema potpunim strancima odnosili kao prema porodici, pitali ih kako su, pokušavali im pomoći“, rekao je.