Mohammad Bagheri – komandant iranske vojske, kojeg je ubio Izrael
Mohammad Bagheri, najviši vojni zvaničnik u Iranu, ubijen je u izraelskom napadu.

Izrael je u petak ujutro napao više iranskih vojnih i nuklearnih objekata, kao i stambene zgrade u Teheranu, za koje se zna da u njima žive visoki sigurnosni dužnosnici, dovodeći regiju na ivicu potpunog rata.
U napadima je ubijeno više visokih pripadnika iranske vojske. Među njima je bio general Mohammad Bagheri, načelnik Glavnog štaba Iranskih oružanih snaga i najviši vojni dužnosnik zemlje.
Nastavite čitati
list of 3 items- list 1 of 3Euforija u Izraelu, tvrde da su ubili većinu komandanata Iranske revolucionarne garde
- list 2 of 3Dautović: S. Koreja razvila nuklearno oružje i ne može biti napadnuta, a Libija je odustala
- list 3 of 3Novi napad Izraela na Iran: Gađani gradovi Tabriz i Shiraz
Ko je bio Bagheri?
Bagheri je rođen kao Mohammad Hossein Afshordi 1960-ih. Njegova uloga bila je i nadgledanje Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i ostatka iranske vojske, osiguravajući i koordinaciju između tih različitih grana sigurnosnog aparata zemlje.
Navodno je imao istaknutu vojnu karijeru s IRGC-om, ali malo se zna o njemu osim njegovog službenog dosjea, akademskih postignuća i višestrukih sankcija koje su mu nametnula razna međunarodna tijela.
„Mnogi visokorangirani obavještajni i vojni dužnosnici u Iranu skloniji su biti tajnovitiji“, rekao je za Al Jazeeru Reza H. Akbari, voditelj programa za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u Institutu za izvještavanje o ratu i miru.

Bagheri se pridružio IRGC-u 1980, godinu nakon Iranske revolucije i iste godine kada je počeo iransko-irački rat. Taj je sukob trajao osam godina i u njemu su ubijene stotine hiljada ljudi na obje strane, pri čemu je Iran pretrpio veće gubitke.
Jedan od poginulih bio je Bagherijev stariji brat Hassan, koji je navodno osnovao vojnu obavještajnu službu IRGC-a 1980. i koji je, u dobi od 27 godina, vodio diviziju.
Bagheri se borio u Iransko-iračkom ratu, prema izvještaju Američkog kongresa, koji ga je opisao kao “ranog regruta IRGC-a, koji se borio protiv kurdskog ustanka nakon revolucije i u Iransko-iračkom ratu”.
Prema iranskim medijima, Bagheri je postao šef obavještajnih operacija IRGC-a 1983, nakon smrti svog brata. Nakon rata, također je služio kao zamjenik šefa obavještajne službe i operacija te kao šef zajedničkih poslova oružanih snaga.

Prema Rokni, iranskoj državnoj novinskoj agenciji, odigrao je „posebnu ulogu“ u operaciji u Iraku 1997. godine protiv kurdskih snaga. Godine 2016. zamijenio je generalmajora Seyyeda Hassana Firoozabadija na mjestu načelnika Štaba IRGC-a.
Prema Akbariju, bio je povezan s „elitnom snagom unutar IRGC-a“, zaduženom za „provođenje najosjetljivijih misija, posebno onih vezanih uz zračnu jedinicu“.
Sankcije SAD-a i EU-a
Bagheriju je SAD 2019. godine nametnuo sankcije, kada je prva Trumpova administracija uvela mjere protiv “unutrašnjeg kruga” iranskog vrhovnog vođe Alija Khamneija.
U međuvremenu, Evropska unija je navodno sankcionirala Bagherija zbog snabdijevanja Rusije dronovima, dok su ga SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo dodatno sankcionirali zbog njegove uloge u suzbijanju protesta u Iranu 2022. godine nakon ubistva aktivistice Mahse Amini.
Nakon atentata na Bagherija, Iran je imenovao Ahmada Vahidija, bivšeg ministra odbrane i unutrašnjih poslova, za njegovog privremenog zamjenika.
Osim Bagherija, Izrael je ubio i Hosseina Salamija, vrhovnog komandanta Korpusa islamske revolucionarne garde i Gholamalija Rashida, zamjenika vrhovnog komandanta Oružanih snaga.
U napadima u petak ujutro ubijeno je i više nuklearnih naučnika.

Napadi su se dogodili dok su se SAD i Iran pripremali za sljedeći krug nuklearnih pregovora u nedjelju u Muscatu. Retorika o mogućem napadu Izraela i SAD-a intenzivirala se posljednjih dana, a osoblje američkih ambasada na Bliskom istoku bilo je u stanju pripravnosti na brojnim lokacijama, dok je Iran odgovorio vlastitim upozorenjima o mogućoj odmazdi ako se napad izvede.
Napade su osudili mnogi u međunarodnoj zajednici, uključujući zalivske države, poput Saudijske Arabije, Omana i Katara, koje su to nazvale “flagrantnim kršenjem” međunarodnog prava.
Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u petak ujutro da i dalje očekuje nastavak razgovora u nedjelju.
Međutim, Akbari iz Instituta za izvještavanje o ratu i miru rekao je da ne vidi veliku vjerovatnost nastavka pregovora između SAD-a i Irana.
„Smatram da je vjerovatnost nastavka razgovora mala ili nikakva“, rekao je.
