Zašto su minerali tako važni u tenzijama Kine i SAD-a

Kineski izvoz rijetkih minerala ključni je dio trgovinskog sporazuma postignutog ove sedmice sa SAD-om.

Peking praktično ima monopol u snabdijevanju kritičnim mineralima, koji se koriste za izradu svega, od automobila do dronova i vjetroturbina.

Ranije ove godine, Peking je iskoristio dominaciju u sektoru kako bi uzvratio na sveobuhvatne carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, uvodeći kontrole izvoza sedam rijetkih minerala i srodnih proizvoda.

Ograničenja su stvorila glavobolju globalnim proizvođačima, naročito automobila, koji se oslanjaju na te materijale.

Nakon razgovora u Ženevi u maju, SAD i Kina najavili su 90-dnevnu pauzu u ratu tarifama “oko za oko”, tokom kojih su se američke carine smanjile sa 145 na 30 posto, a kineske sa 125 na 10 posto.

Posljednjih sedmica, činilo se da je primirje ugroženo nakon što je Washington optužio Peking da ne djeluje dovoljno brzo kako bi ublažio svoja ograničenja na izvoz rijetkih minerala.

Nakon dva dana maratonskih razgovora u Londonu, dvije su strane u srijedu najavile „okvir“ za vraćanje trgovinskih odnosa na pravi put.

Trump je rekao da će sporazum osigurati da se rijetki zemni minerali „isporuče unaprijed“, iako mnogi detalji sporazuma još uvijek nisu jasni.

Šta su rijetki zemni minerali i zašto su važni?

Rijetki zemni minerali su skup od 17 elemenata koji su bitni za brojne industrije.

Automobilska industrija postala je posebno ovisna o rijetkim zemnim magnetima za sisteme upravljanja, motore, kočnice i mnoge druge dijelove.

Kina je dugo dominirala rudarenjem i preradom rijetkih zemnih minerala, kao i proizvodnjom srodnih komponenti poput rijetkih zemnih magneta.

Kina iskopava oko 70 posto svjetskih rijetkih zemnih elemenata i prerađuje otprilike 90 posto ponude. Kina također održava gotovo potpunu kontrolu nad snabdijevanjem teškim rijetkim zemnim elementima, uključujući disprozij i terbij.

Kineski utjecaj na industriju već neko vrijeme zabrinjava SAD i druge zemlje, ali njihov strah porastao je nakon što je Peking u aprilu uveo kontrole izvoza.

Ograničenja su uticala na snabdijevanje samarijem, gadolinijem, terbijem, disprozijem, lutecijem, skandijem i itrijem, te su od kompanija koje šalju materijale i gotove proizvode u inostranstvo zahtijevala da dobiju izvozne dozvole.

Ograničenja su uslijedila nakon sličnog poteza Kine u februara, kada je uvela kontrole izvoza volframa, bizmuta i tri druga metala.

Iako vijest o sporazumu o rijetkim mineralima signalizira potencijalno olakšanje za proizvođače, detalji njegovog provođenja ostaju uglavnom nejasni.

Kakav je bio uticaj izvoznih ograničenja?

Podaci kineske carine pokazuju da je prodaja rijetkih minerala SAD-u u aprilu pala za 37 posto, dok je prodaja magneta SAD-u pala za 58 posto, a u cijelom svijetu za 51 posto, prema Bloombergu.

Globalni izvoz rijetkih minerala oporavio se u maju za 23 posto, nakon razgovora između američkih i kineskih zvaničnika u Ženevi, ali je i dalje manji nego godinu ranije.

Najveću paniku osjetili su proizvođači automobila i autodijelova u SAD-u i Evropi, koji su prijavili „uska grla“, nakon što su potrošili zalihe rijetkih zemljanih magneta.

„Automobilska industrija sada koristi riječi poput panike. Ovo nije nešto o čemu automobilska industrija samo priča i pokušava napraviti veliku pometnju. Ovo je ozbiljno. Oni govore o gađenju proizvodnih linija“, rekao je za Al Jazeeru Mark Smith, stručnjak za rudarstvo i preradu minerala i izvršni direktor američke kompanije NioCorp Developments.

Uprkos vijestima o napretku, zapadne kompanije i dalje su zabrinute zbog budućeg pristupa rijetkim zemnim elementima i magnetima te brinu kako bi se njihova ovisnost o kineskom lancu snabdijevanja mogla iskoristiti protiv njih.

Financial Times izvijestio je u četvrtak da kinesko ministarstvo trgovine od zapadnih kompanija u Kini traži „osjetljive poslovne informacije kako bi dobili rijetke minerale i magnete“, uključujući detalje o proizvodnji i liste kupaca.

Šta su SAD i Kina objavili o izvozu rijetkih minerala?

Trump je podijelio neke detalje sporazuma na svojoj platformi Truth Social, gdje je također izrazio zabrinutost zbog rijetkih minerala i magneta.

„Dobivamo ukupno 55 posto carina. Kina dobiva deset. Odnos je odličan“, rekao je Trump, koristeći brojku za američke carine koja uključuje namete uvedene tokom njegovog prvog mandata.

„Kina će unaprijed isporučiti magnete i sve potrebne rijetke minerale. Isto tako, mi ćemo Kini pružiti ono što je dogovoreno, uključujući pristup kineskih studenata našim fakultetima i univerzitetima (što je za mene uvijek bilo dobro)“, rekao je Trump.

Uoči pregovora u Londonu, kinesko ministarstvo trgovine objavilo je da je odobrilo neodređeni broj izvoznih dozvola za rijetke minerale te da je spremno „dodatno ojačati komunikaciju i dijalog o kontroli izvoza sa relevantnim zemljama“.

Međutim, u tekstu koji je ove sedmice objavila državna novinska kuća Xinhua navodi se da kontrole izvoza rijetkih minetala nisu „kratkoročni alati za pregovaranje“ ili „taktičke protivmjere“, već nužna mjera, pošto se rijetki minerali mogu koristiti i u civilne i u vojne svrhe.

Smith kaže da je malo vjerovatno da će Peking brzo u potpunosti odustati od tako snažnog uticaja na SAD.

„Bit će mnogo priča, ali stvarno mislim da će Kina držati SAD kao taoca po ovom pitanju, jer, zašto ne bi“, rekao je.

„Stvarno su se potrudili da dođu u poziciju u kojoj se nalaze. Imaju stopostotnu kontrolu nad proizvodnjom teških rijetkih minerala u svijetu. Zašto to ne iskoristiti?“

Deborah Elms, voditeljica trgovinske politike u Fondaciji Hinrich iz Singapura, rekla je da je teško predvidjeti kako će se rijetki minerali tretirati u pregovorima, koji bi morali uravnotežiti i druge američke zabrinutosti poput uloge Kine u izvozu smrtonosnog opioida fentanila u SAD.

Peking će, sa svoje strane, željeti garancije da može pristupiti naprednoj američkoj tehnologiji za proizvodnju naprednih poluprovodnika, rekla je.