Sve o ročištu za žalbu na suđenju Dodiku

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH u četvrtak će biti održano ročište po žalbama na presudu kojom je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i zabranu političkog djelovanja. Istovremeno, iz krugova međunarodne zajednice stižu upozorenja da politička kriza koja je time prouzrokovana lako može prerasti u sigurnosni problem.

Sud Bosne i Hercegovine je prethodno zaprimio žalbe obje strane u postupku, iako je Dodik govorio da se neće žaliti jer je taj sud, kako je rekao, institucija koju ne priznaje.

Javnost nije upoznata sa sadržajem žalbe, ali je moguće pretpostaviti da se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine žalilo na oslobađajuću presude za Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, kao i da je poslan odgovor na žalbu Dodikove odbrane, odnosno da su se žalili na visinu kazne koja mu je izrečena u prvostepenom postupku.

Za šta je osuđen Dodik?

Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara, podsjeća Detektor te prenosi dijelove presude.

Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti entitetskog predsjednika. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika.

Lukić je ovom presudom oslobođen.

Šta podrazumijeva ročište?

Sjednica vijeća počet će izlaganjem žalbe Tužilaštva BiH, piše Detektor, a potom odgovore na tu žalbu i svoje žalbene navode iznosi odbrana. Tužilaštvo će, također, odgovoriti na žalbe Dodikove odbrane.

Citirajući Zakon o krivičnom postupku, navode kako “stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika Vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu, ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima”.

Prema zakonu, nedolazak stranaka i advokata, koji su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice Vijeća.

“Optuženi može, ali i ne mora, biti prisutan na sjednici. Može biti prisutan samo advokat, ali ni njegovo prisustvo nije obavezno. Bez obzira na prisustvo stranaka, Vijeće će svakako drugostepenu presudu donijeti na osnovu žalbi stranaka”, pojasnila je pravnica Sabina Mehić za Detektor, dodajući da je riječ o redovnoj sjednici koja se, prema zakonu, održava nakon podnesenih žalbi stranaka.

Kada će biti poznata drugostepena presuda?

Drugostepena presuda će biti donesena nakon vijećanja te će stranama u postupku biti dostavljena putem pošte. Javnost neće biti upoznata istog trenutka, odnosno nema zvanične objave ili izricanja presude kao što je to bilo u slučaju prvostepenog postupka. Pisanim putem se presuda dostavlja u roku mjesec dana od sjednice Apelacionog vijeća.

Postoji li mogućnost žalbe Ustavnom sudu BiH?

Da, ako se strane u postupku žale na na kršenje prava na pravično suđenje.

Konkretno, ako se Miloš Lukić, koji je bio oslobođen optužbe, u drugom stepenu proglasi krivim ima mogućnost žalbe trećestepenom Vijeću Suda BiH.

Kakve je političke posljedice proizvela presuda?

Iako nepravosnažna, ta je presuda dovela do drastičnog odgovora iz bh. entiteta Republike Srpske čiji je parlament na Dodikov poticaj donio niz zakona kojima je pokušao zabraniti djelovanje državnog pravosuđa i sigurnosnih agencija na teritoriji tog entiteta.

Ustavni sud BiH te je zakone proglasio neustavnim i stavio ih izvan snage, no iz RS-a su najavili da se ta odluka neće poštovati i da svoje zakone namjeravaju nastaviti provoditi.

Dodik suočen s novom istragom?

Dodik je zbog takvih postupaka zajedno s entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Parlamenta RS-a Nenadom Stevandićem suočen s novom istragom u kojoj su sva trojica pod sumnjom za napad na ustavni poredak BiH.

Odbili su se odazvati pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje, pa je za njima izdan nalog za hapšenje i određen im je jednomjesečni pritvor, ali sva trojica su i dalje na slobodi. Od hapšenja ih štite pripadnici specijalne policije RS-a, riskirajući pritom sukob s pripadnicima državnih policijskih agencija.

Da je to izuzetno opasna situacija, u međuvremenu je ocijenio američki diplomat Brian Aggeler, voditelj misije OSCE-a u BiH, u čijem je mandatu nadzor nad radom pravosuđa i analiza provedbe zakona.

“To je zaista politička kriza, ali postoji opasnost da postane sigurnosna kriza jer sigurnosne agencije djeluju jedne protiv drugih. To nije pravedno prema pojedincima jer znamo te ljude koje smo obučavali. Ovo je vrlo opasna situacija i nepošteno je od političkih lidera da ih stavljaju u takvu situaciju gdje stvari mogu eskalirati. Stanje je doista vrlo zabrinjavajuće”, kazao je Aggeler za TV Sarajevo.