Ukrajina tvrdi da je Rusija odvela 20.000 djece tokom rata: Hoće li biti vraćena?

Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se s krivičnim optužbama za „nezakonitu deportaciju i transfer djece“.

To je definicija naloga za hapšenje iz 2023. godine koji je izdao Međunarodni krivični sud, sa sjedištem u Hagu.

Dana 2. juna, dok su pregovori o prekidu vatre napredovali, ukrajinski diplomati predali su svojim ruskim kolegama spisak više stotina djece za koju su rekli da su odvedena iz ukrajinskih regija pod ruskom okupacijom od 2022. godine.

Povratak te djece “mogao bi postati prvi test iskrenosti ruskih namjera” za postizanje mirovnog rješenja, rekao je medijima Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Lopta je na ruskom terenu.”

Međutim, Ukrajina tvrdi da je broj djece koju je Rusija odvela mnogo veći. Kijev je do sada identificirao 19.546 djece za koju kaže da su prisilno odvedena iz ukrajinskih regija pod ruskom okupacijom od 2022. godine.

Spisak bi mogao biti daleko od konačnog, jer ukrajinski dužnosnici vjeruju da su neka djeca izgubila roditelje tokom neprijateljstava i ne mogu stupiti u kontakt sa svojim rođacima u Ukrajini.

Do početka juna, samo se 1.345 djece vratilo kući u Ukrajinu.

Zašto ih je Rusija uopće uzela?

„Cilj je genocid nad ukrajinskim narodom kroz ukrajinsku djecu“, rekla je za Al Jazeeru Daria Herasimčuk, predsjednička savjetnica za prava djece. „Svi razumiju da ako oduzmete djecu od nacije, nacija neće postojati.“

Putin, njegovi saveznici i mediji koje podržava Kremlj insistiraju na tome da je Ukrajina „vještačka država“ bez kulturnog i etničkog identiteta.

Ruski dužnosnici koji vode sirotišta, udomiteljske porodice i olakšavaju posvojenja optužuju se za mijenjanje imena ukrajinske djece kako bi im uskratili pristup rodbini.

„Rusi čine apsolutno sve kako bi izbrisali identitet djece“, rekla je Herasimčuk.

The Reckoning Project, globalni tim novinara i advokata koji dokumentiraju, objavljuju i grade slučajeve navodnih ratnih zločina koje Rusija čini u Ukrajini, rekao je da je na djelu „indoktrinacija“.

„Sistem se sastoji od indoktrinacije, preodgoja djece, kada im se oduzima određeni identitet koji su imali u Ukrajini, a nameće im se drugi identitet, ruski“, rekla je za Al Jazeeru Viktoria Novikova, viša istraživačica Reckoning Projecta.

Krajnji cilj Rusije je „pretvoriti svog neprijatelja, Ukrajince, u svog prijatelja, kako bi ta djeca mislila da je Ukrajina neprijatelj kako bi Rusija mogla preuzeti cijelu Ukrajinu“, rekla je.

Ratni zločini

Grupa istraživača sa Univerziteta Yale koja pomaže u lociranju djece slaže se da navodne otmice „mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti“.

Moskva provodi „sistematsku kampanju prisilnog preseljenja djece iz Ukrajine u Rusiju, prekidajući njihovu vezu s ukrajinskim jezikom i baštinom kroz ‘preodgoj’, pa čak i odvajajući djecu od njihovog ukrajinskog identiteta kroz posvojenja“, objavio je Laboratorij za humanitarna istraživanja sa Javne škole za zdravstvo iz Yalea.

Grupa je locirala gotovo 8.400 djece u desecima ustanova u Rusiji i Bjelorusiji, najbližem savezniku Moskve.

Sergej Mironov, čelnik stranke Pravedna Rusija, prokremljske stranke, posvojio je 2022. godine 10-mjesečnu djevojčicu Marharitu Prokopenko, prema portalu Vaznye Istorii. Djevojčica je odvedena iz sirotišta u južnom ukrajinskom gradu Hersonu koji je u to vrijeme bio okupiran. Ime joj je promijenjeno u Marina Mironova, objavio je portal. Ime djevojčice nalazi se na spisku od 2. juna.

Navodne otmice daleko su od “haotičnih” i slijede detaljne scenarije, rekla je Herasimčuk.

Rekla je da se neka djeca oduzimaju roditeljima koji odbijaju sarađivati ​​s “administracijama” koje je postavila Moskva u područjima pod ruskom okupacijom.

Tokom ovog postupka “filtracije”, tvrdila je da ruski obavještajni i vojni dužnosnici te ukrajinski kolaboracionisti ispituju i “muče” roditelje, provjeravajući njihova tijela tražeći proukrajinske tetovaže ili modrice.

Viktoria Obidina, 29-godišnja vojna medicinska sestra zarobljena nakon što nije uspjela na “filtraciji” koja je uslijedila nakon opsade južnog grada Mariupolja 2022. godine, bojala se takve otmice. Također je mislila da će njezina kćerka Alisa, koja je tada imala četiri godine, svjedočiti njezinom mučenju i potom završiti u ruskom sirotištu.

„Mogli su me mučiti u njezinoj blizini ili su mogli mučiti nju da me natjeraju da nešto radim“, rekla je Obidina za Al Jazeeru nakon puštanja iz ruskog zarobljeništva u septembru 2022.

Umjesto toga, odlučila je predati Alisu potpunom strancu, civilu koji je već prošao proces „filtracije“ i ukrcao se u autobus koji je 10 dana beskrajnih zaustavljanja i provjera usred granatiranja i pucnjave stigao do područja pod kontrolom Kijeva.

Druga navodna metoda je „ljetno kampiranje“, u kojem se djeca s područja pod okupacijom Rusije odvode na Krim ili u ruske gradove duž obale Crnog mora i ne vraćaju se roditeljima, tvrdi Herasimčuk.

Nasilna militarizacija

Neki roditelji padaju u očaj pokušavajući da dođu do Rusije kako bi vratili svoju djecu, ali vrlo malo njih uspijeva, jer se Ukrajincima koji pokušavaju ući u Rusiju često zabranjuje ponovni ulazak.

Pokušaji vraćanja djeteta „uvijek su lutrija“, rekla je Herasimčuk.

Djeca predškolske dobi često se ne sjećaju svojih adresa i ne znaju kako stupiti u kontakt s rodbinom, dok su tinejdžeri inventivniji, rekla je.

Ukrajinski dječaci su posebno ranjivi jer se smatraju budućim vojnicima koji bi se mogli boriti protiv Ukrajine, rekla je.

„Svi dječaci prolaze militarizaciju, dobivaju pozive od ruskih regrutacijskih ureda kako bi postali ruski vojnici i vratili se u Ukrajinu“, rekla je.

Povratak je često izvediviji preko treće zemlje poput Katara, čija je vlada pomogla desecima djece da se vrate kući.

U međuvremenu je ruska pravobraniteljica za prava djece izjavila da je primila spisak od 339 ukrajinske djece. Negirala je da je Rusija otela desetke hiljada djece.

„Vidimo da nema 20.000 do 25.000 djece; spisak sadrži samo 339 imena i temeljito ćemo raditi na svakom djetetu“, rekla je Maria Lvova-Belova novinskoj agenciji Tass.

Lvova-Belova je 2022. godine posvojila 15-godišnjeg dječaka iz ukrajinskog Mariupolja. Zajedno s Putinom, traži je Međunarodni krivični sud zbog njezine uloge u navodnim otmicama.

Ukrajinski posmatrači nadaju se da bi povratak djece mogao biti jedna od rijetkih pozitivnih stvari koje će proizaći iz zaustavljenih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, koji su posljednji put održani u Istanbulu.

„Nakon što svi shvate da se u Istanbulu ne raspravlja o prekidu vatre, ukrajinska strana pokušava maksimalno izvući stvari iz humanitarnog kruga“, rekao je Vjačeslav Lihačev za Al Jazeeru.