Šta znamo o kulturi oružja u Austriji

Austrijsko stanovništvo jedno je od najnaoružanijih u Evropi.

FILE - In this Jan. 19, 2016 file photo, handguns are displayed at the Smith & Wesson booth at the Shooting, Hunting and Outdoor Trade Show in Las Vegas. (AP Photo/John Locher, File)
Arhivska fotografija prikazuje pištolje Smith & Wesson izložene na sajamskom štandu (John Locher / AP)

Austrijsko stanovništvo jedno je od najnaoružanijih u Evropi, a prema istraživanja i anketama ova centralnoevropska država kotira kao 14. najnaoružanija nacija na svijetu.

Prema nezavisnom istraživačkom projektu ‘Small Arms Survey’, na stotinu stanovnika Austrije „raspoređeno“ je približno trideset komada vatrenog oružja.

Priča o ličnom naoružanju u Austriji je ponovo aktuelizirana nakon današnje masovne pucnjave u školi na jugu države, u gradu Graz, gdje je ubijeno najmanje devet osoba, ranjeno 12, a napadač (21-godišnji državljanin Austrije, kako su objavile vlasti) je izvršio samoubistvo.

Psiholog potreban, nije neophodan

„Ljudi ovdje govore kako je to nešto što smo nekada gledali na televiziji, na mjestima poput Sjedinjenih Američkih Američkih Država, Njemačke ili Francuske“, rekao je Al Jazeerin novinar Hashem Ahelbarra tokom javljanja iz Graza. „I da nikada nisu zamišljali da se nešto slično može dogoditi ovdje, u njihovoj zemlji.“

Prema austrijskim zakonima, koji su generalno liberalniji nego u mnogim evropskim državama, zabranjeno je posjedovanje mitraljeza i pumparica.

Za posjedovanje revolvera, pištolja i poluautomatskog oružja potrebno je službeno odobrenje. Ove vrste naoružanja mogu kupiti osobe starije od 21 godine i imati dozvolu za posjedovanje naoružanja.

Za posjedovanje pušaka i sačmarica, Austrijancima je potrebna dozvola za oružje, važeća lovačka dozvola ili članstvo u tradicionalnim streljačkim klubovima, te da su stariji od 18 godina. Oružje moraju registrirati kod vlasti u roku od šest sedmica.

Navodi se kako, generalno govoreći, svako ko želi posjedovati oružje mora navesti razlog za kupovinu, poput streljaštva ili samoodbrana. Dodaje se kako psihološka procjena može biti potrebna, ali nije obavezna.

Ranije pucnjave

Masovne pucnjave u Austriji datiraju barem iz 1981. godine kada je u napadu mitraljezom i bombom ubijeno dvoje ljudi, a 30 ranjeno u sinagogi. Napad je bio usmjeren na ljude koji su napuštali ceremoniju bar micve. Godinu kasnije su dvojica Palestinaca rođenih u Jordanu i Iraku osuđeni na doživotni zatvor zbog tog napada.

Navodni krivolovac na jelene je 2013. ubio je tri policajca i vozača kola hitne pomoći dok ga je policija progonila u blizini austrijskog grada Annaburga. Počinitelj je identificiran kao Alois Huber.

Tri godine kasnije je napadač otvorio vatru na koncertu u gradu Nenzing, ubivši dvoje ljudi i smrtno stradavši u pucnjavi. Jedanaest osoba je ranjeno. Napadač Gregor Schallert imao je žestoku svađu sa djevojkom prije nego što je zapucao, objavili su lokalni mediji.

Četiri osobe su ubijene, a 23 su ranjene u pucnjavi 2020. u Beču, nekoliko sati prije nego što je glavni grad Austrije trebao ući u karantin tokom pandemije COVID-19. Naoružanog napadača ubila je policija. Vlasti su napadača opisale kao simpatizera oružane grupe ISIL (ISIS).

Izvor: Al Jazeera

Reklama