Eskalacija rusko-ukrajinskog rata: Američka podrška nikad važnija

Politički analitičari slažu se da je cilj trenutne eskalacije u rusko-ukrajinskom ratu poboljšanje pregovaračkih pozicija. Međutim, podijeljeni su po pitanju prirode ovog rata te predstavlja li to novi model ratovanja umjetnom inteligencijom ili je riječ o konvencionalnom ratu sa savremenim sredstvima.

Ahmed al-Sharifi, stručnjak za strateška pitanja, smatra da se aktualni sukob ne može se posmatrati kroz prizmu tradicionalnih teorija ratovanja.

Al-Sharifi je izjavio za Al Jazeeru da ovaj sukob spada u domen ratova vođenih uz pomoć umjetne inteligencije, koji se temelji na borbenim sposobnostima i ratnoj ekonomiji zasnovanoj na sposobnosti države da se domogne zlata kao alternative dolaru ili papirnoj valuti.

Istaknuo je da je nedavna ukrajinska operacija duboko na teritoriji Rusije izvedena uz upotrebu naoružanja čija vrijednost ne prelazi 170 do 200 hiljada dolara, a da su pričinjeni gubici procijenjeni na sedam milijardi dolara.

Naglasio je da ovaj prodor, koji se dogodio na dubini od 4.700 kilometara unutar Rusije, pokazuje da tradicionalne metode odvraćanja, od obavještajnog do taktičkog odvraćanja, više nisu učinkovite.

Priroda rata

S druge strane, stručnjak za ruska pitanja Mahmoud Hamza nije se složio s ovim tumačenjem, tvrdeći da ovo nije rat umjetnom inteligencijom, već konvencionalni rat s jasno definiranim frontovima.

Hamza je objasnio da trenutna eskalacija nije ništa novo, ali jeste značajna, napominjući da je riječ o trogodišnjem ratu iscrpljivanja između dvije strane.

Povezao je ovu eskalaciju s dolaskom američkog predsjednika Donalda Trumpa na vlast, objašnjavajući da su Rusi bili vrlo optimistični u vezi s Trumpom i njegovim obećanjem da će okončati rat, ali ih je iznenadio izjavom da ima određene uvjete i da Moskvi neće dati nikakav ustupak bez protuusluge.

U svojoj procjeni ruskih ciljeva, Hamza je izrazio lično uvjerenje da Rusi žele okončati rat u Ukrajini jer su pretrpjeli velike štete uslijed ekonomskih sankcija, dok su se unutrašnje prilike negativno odrazile na svakodnevni život građana, uz velike gubitke u opremi, novcu i ljudskim životima.

S druge strane, profesor međunarodnih odnosa Husni Abidi potvrdio je da je Ukrajina, zahvaljujući povećanom povjerenju u svoje obavještajne službe, uspjela pokrenuti smjele operacije unutar Rusije.

Abidi je istaknuo da su te operacije uspjele uvjeriti sigurnosne agencije i vojne čelnike u sposobnost Ukrajine da pruži otpor.

Naglasio je da Ukrajina shvata da će ova vojna operacija, zajedno s uvjerenjem evropskih država o nužnosti njenog nastavka, „također pomoći u ublažavanju američkog stava te omogućiti barem dobijanje takozvanih sigurnosnih garancija koje traže evropske zemlje.

Rat iscrpljivanja

Kada je riječ o ocjeni prirode sukoba kao rata iscrpljivanja, analitičari su se složili da obje strane nastoje iscrpiti protivnika.

Hamza je objasnio da je riječ o ratu iscrpljivanja, naglašavajući da Ukrajina ima podršku u vidu finansijskih sredstava za proizvodnju dronova i letjelica, dok se Rusija oslanja na vlastitu ekonomiju, troši vlastite resurse i pokušava se odbraniti.

U istom kontekstu, Abidi je naglasio da se „teorija dvostrukog iscrpljivanja“ može primijeniti na obje strane, dok Washington u konačnici ima koristi ukoliko uspije iscrpiti Rusiju unutar Ukrajine.

Istaknuo je da evropski saveznik sada treba američku podršku više nego ikad, napominjući da Rusija u konačnici više neće biti značajna sila ako SAD planira svoj naredni sukob s Kinom.

Kako pristupiti ukrajinskom pitanju

Govoreći o načinu na koji se SAD i Evropa odnose prema ukrajinskom pitanju, Hamza je objasnio da postoje razlike u mišljenjima između SAD-a i Evropljana o tome kako pristupiti rješavanju ovog pitanja.

Abidi je naglasio da Trump ide korak dalje, tvrdeći da Evropa, koja je dala zlatna obećanja Ukrajini da će se pridružiti NATO-u i Evropskoj uniji, mora snositi posljedice svih tih obećanja.

Izrazio je uvjerenje da bi se istanbulski dogovori trebali nastaviti, iako su dosad imali samo humanitarni učinak. Hamza se složio s time, naglasivši da su dogovori ograničeni samo na humanitarnu dimenziju, jer je političko pitanje složeno, a stavovi strana znatno udaljeni.

Međutim, Hamza je primijetio da čak i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov insistira na tome da je nastavak pregovora pozitivna stvar, istovremeno skrećući pažnju na to da i Rusi to zagovaraju uprkos vojnoj eskalaciji.