Mir u Ukrajini: Igra li se Putin sa Trumpom ili sa samim sobom

Kremlj je prevario Bijelu kuću da prihvati i promovira ruski stav o tome kako bi se trebao završiti rat između Rusije i Ukrajine, navodi ukrajinski vojni analitičar.

Ruski predsjednik Vladimir Putin „nametnuo je svoje narative [svom američkom kolegi Donaldu] Trumpu“, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Oružanih snaga Ukrajine.

„Trump ih ponavlja, pokušava ih provesti, plaši i vrši pritisak na Ukrajinu koja se već nalazi u prilično nesigurnoj situaciji“, kazao je Romanenko o mirovnim pregovorima koji su, čini se, došli u ćorsokak.

No, neki zapadni posmatrači se ne slažu.

„U ovom slučaju, Putin je prevario samog sebe“, rekao je za Al Jazeeru Nikolaj Mitrohin, istraživač s njemačkog Univerziteta Bremen. „Razgovori su propali zbog obje strane, ali [Volodimir] Zelenski je u ovom duelu osvojio više moralnih bodova, jer je predložio značajniju verziju primirja, Trump je općenito zadovoljan njime.“

Trodnevno primirje

Putin je predložio trodnevno primirje od 8. do 11. maja kako bi Rusija mogla proslaviti pobjedu nad nacističkom Njemačkom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi. Također planira ugostiti kineskog čelnika Xi Jinpinga i druge vođe iz bivših sovjetskih republika, Istočne Evrope i Latinske Amerike.

Svečanosti 9. maja centralna su tačka političkog kalendara Kremlja jer Moskva tvrdi kako je “oslobodila” Evropu od nacizma, optužujući istovremeno neke evropske čelnike, kao i Zelenskog, za “neonacističke” sklonosti.

Zelenski je odgovorio na Putinov prijedlog nudeći jednomjesečni prekid neprijateljstava. U međuvremenu, Putin je “pokazao svoje karte kao potpuno nekonstruktivna osoba sposobna samo za sitne provokacije u pregovaračkom procesu”, rekao je Mitrohin.

“Sljedeći korak bio bi približavanje Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, dodatne isporuke oružja Ukrajini i, vjerovatno, nove, jače i šokantnije sankcije protiv Rusije a la Trump.” Međutim, postoji prostor za Trumpovu nepredvidljivost ako se u maju održi „sudbinski samit, kada će Trump i Putin sve riješiti“, dodao je.

Trumpova ‘konačna ponuda’

Prije ponovnog izbora za predsjednika SAD-a, Trump se hvalio kako će završiti rat između Rusije i Ukrajine „za 24 sata“. Ipak, više od 100 dana nakon početka drugog mandata, čak ni privremeno primirje nije na vidiku jer ruske rakete i dronovi nastavljaju gađati ukrajinske gradove.

Trumpov mirovni plan nikada nije javno objavljen, ali njegova „konačna ponuda“ procurila je u medije krajem aprila. Ona uveliko ide u korist Moskve i ostavlja Kijev bez sigurnosnih garancija Washingtona. Dokument je navodno uključivao zabranu članstva Ukrajine u NATO-u, de jure priznanje pripojenog Krima kao dijela Rusije od strane Washingtona i de facto priznanje moskovske okupacije velikih dijelova četiri ukrajinske regije.

Rusija trenutno drži okupiranim 20-ak posto ukrajinske teritorije; Kijev je oslobodio dodatnih sedam posto od 2022. godine. De facto priznanje četiri regije prate Putinov najveći „ustupak“ do sada – pristao je da neće polagati pravo na dijelove regije koje kontrolira Kijev.

Trumpova „konačna ponuda“ također uključuje prekid vatre i zamrzavanje duž trenutnih linija fronta u zamjenu za trenutno ukidanje svih američkih sankcija uvedenih Rusiji od aneksije Krima 2014. godine. Kijev također preuzima nuklearnu elektranu Zaporižje, najveću u Evropi, obližnju divovsku branu koja je iscrpljena snažnom eksplozijom 2023. godine, te mala područja pod ruskom okupacijom na sjeveroistoku i jugu Ukrajine.

‘Nema mjesta za kompromis’

Analitičarka sa sjedištem u Kijevu nazvala je Trumpove predložene kompromise „odvratnima“.

„Kompromis između čega i čega? Između ruske želje da ubija, siluje, pljačka, zauzima teritorije i naših zahtjeva da nam se teritorije ne oduzimaju i da nas se ne ubija? Nema mjesta za kompromis“, rekla je za Al Jazeeru Marija Kučerenko, stručnjakinja iz think tanka Come Back Alive.

„Već smo ranije morali gutati ove prekide vatre i ustupke Rusiji“, rekla je Kučerenko, misleći na razgovore o prekidu vatre između Kijeva i separatista koje podržava Rusija na jugoistoku Ukrajine tokom Trumpovog prvog mandata, u kojima je posredovao SAD.

„Stvar nije u tome što Zelenski govori ili ne govori. Stvar je u tome što će Rusija učiniti samo ono što joj je dopušteno. I neće biti dovoljno da se zatvore oči pred njenim daljnjim aktima agresije.“

Bijela kuća zaprijetila je odustajanjem ako Kijev i Moskva ne pristanu na „konačnu ponudu“.

Ukrajinskom vojniku koji se oporavlja od operacije, cilj moskovske taktike odugovlačenja je kristalno jasan.

„Moskva je odgodila razgovore do jeseni i priprema se za aktivnu ljetnu ofanzivu, pokušavajući ispitati slabe tačke u našoj odbrani“, napisao je na Telegramu Kiril Sazonov, politički analitičar koji je postao vojnik i koji se bori u Donjeckoj regiji. „Trenutno Putin ne želi mir i zato pregovori nemaju smisla. Bijela kuća se može izvući iz njih – i ništa se neće promijeniti.”

Washington se distancirao od razgovora

Nakon što je prošle sedmice potpisao dugo očekivani sporazum o mineralima, Washington se distancirao od razgovora.

„Na njima je da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni, brutalni sukob“, rekao je potpredsjednik J. D. Vance za Fox News.

Promjena retorike znači da Trump smatra sporazum o mineralima diplomatskom pobjedom uoči samita s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, prema analitičaru iz Kijeva. Moskva očekuje samo ‘potpunu ili djelomičnu kapitulaciju’ Ukrajine, ali dok se Kijev nastavlja boriti za Trumpa, „neracionalno je igrati posrednika“, rekao je Igar Tiškevič za Al Jazeeru.

U međuvremenu, pristalice Kremlja i dalje su zbunjene Trumpovim kameleonskim promjenama raspoloženja.

„Je li Trumpovo iskušenje prošlo? Oporavljamo li se“, retorički je upitao Vladimir Solovjov, popularni televizijski voditelj koji je jednom prijetio da će Zapad pretvoriti u „radioaktivni pepeo“ tokom svoje emisije. Odjeven u kvazi-vojni kaput i govoreći zloslutnim glasom, izrekao je još jedno upozorenje Zapadu: „Ne treba nam vaša ljubav, treba nam vaš strah.“

„Živjeli smo da svjedočimo veselom vremenu, kada se samo naš dio svijeta može pohvaliti psihološkim zdravljem“, zaključio je Solovjov.