Izrael ‘potpaljuje’ regiju i napada na svim frontovima

Bliski istok svjedoči ozbiljnoj eskalaciji političkih i vojnih kriza, u kojima se događaji isprepliću kroz agresiju izraelske okupacije nad Palestincima, dok rastu regionalne napetosti između Husa u Jemenu, Izraela i Irana. Liban i Sirija također ostaju na meti izraelskih napada, za što imaju podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Američki predsjednik Donald Trump ponovo se našao u fokusu zbog kontroverznih stavova o iranskim nuklearnim pregovorima, u nastojanju da redefinira odnose s Teheranom kroz trgovinski i ekonomski okvir. To otvara pitanja o utjecaju ovih poteza na regionalnu ravnotežu snaga.

Analizirajući ovu rastuću eskalaciju, koja gura regiju prema još većim sukobima, zapadni stručnjaci izjavili su za Al Jazeeru da Izrael i dalje ostaje izvor kriza na Bliskom istoku, čije se posljedice šire na druge oblasti. Smatraju da će tako ostati sve dok se međunarodna zajednica odriče svoje humanitarne i pravne uloge u suzbijanju zločina i kršenja ljudskih prava koje čini okupacija.

Palestinsko pitanje

Izraelska eskalacija protiv Palestinaca nastavlja se u okviru politika vlade Benjamina Netanyahua. Početkom sedmice u javnost su procurjele informacije o planovima izraelske vlade da izvrši potpunu okupaciju cijelog Pojasa Gaze, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, koje pružaju političko pokriće za izraelske akcije, smatraju stručnjaci.

Declan Kearney, predsjednik stranke Sinn Féin u Sjevernoj Irskoj, opisao je dešavanja u Palestini kao „genocid“ i „aparthejd“, pozivajući međunarodnu zajednicu da uvede sveobuhvatne sankcije i zabrani prodaju oružja Izraelu.

U intervjuu za Al Jazeeru, Kearney je istaknuo da zapadne sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Njemačke, snose odgovornost zbog neuspjeha da zaustave ova kršenja prava koja predstavljaju grubo kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava.

Osvrćući se na takvu izraelsku politiku, ruski pisac i politički analitičar Andrey Ontikov smatra da „Netanyahu koristi eskalaciju kao političko sredstvo za opstanak svoje krajnje desne vlade na vlasti, pogotovo u svjetlu unutrašnjih kriza s kojima se suočava.“

Ontikov je istaknuo da se izraelska vlada oslanja na nastavak eskalacije, što cijelu regiju dovodi u opasnost od izbijanja totalnog sukoba.

Bivši ruski diplomata i politički analitičar Viacheslav Matuzov ide korak dalje, tvrdeći da je trenutna eskalacija u regiji zapravo nastavak takozvanog „Dogovora stoljeća“, o kojem je američki predsjednik Donald Trump govorio tokom svog prvog mandata (2017-2020), a koji Matuzov vidi kao dio američko-izraelske politike u regiji.

U izjavama za Al Jazeeru, Matuzov je rekao da ovaj dogovor podrazumijeva izraelsku dominaciju nad cijelim Pojasom Gaze i aneksiju Zapadne obale, kao i kontrolu nad sirijskom Golanskom visoravni, dok bi Jerusalem postao „vječna prijestolnica Izraela“.

Novi frontovi

Posljednjih dana, u kontekstu značajnog razvoja vojnih dešavanja, ponovo je došao do izražaja još jedan front u regionalnom sukobu. Riječ je o eskalaciji napada jemenske grupe Husi na Izrael, tokom kojih su gađani strateški ciljevi kao što je izraelski aerodrom Ben Gurion.

Govoreći o tim dešavanjima, bivši ruski diplomata rekao je da su oni odgovor na izraelsku politiku prema Palestincima, ističući da Husi nisu samo oruđe u iranskim rukama, već da djeluju potaknuti narodnim bijesom i provokativnom izraelskom politikom.

Iako je Iran glavni saveznik Husa, Matuzov je objasnio da Teheran ne ohrabruje Huse da se upuste u direktnu eskalaciju protiv Izraela. Pojašnjava da je posljednji val napada dio šire reakcije na izraelske napade, a ne rezultat direktnih iranskih direktiva.

Nakon sve veće eskalacije u proteklih nekoliko dana i nakon napada na aerodrom Ben Gurion, Husi su zaprijetili zatvaranjem izraelskog zračnog prostora, što francuski istraživač i novinar Pierre Louis smatra „novim frontom“ u sukobima u regiji.

U intervjuu za Al Jazeeru, Louis je objasnio da bi se ovaj front mogao nazvati „jemenskim frontom“, budući da je položaj Husa u Jemenu ojačao, a njihov utjecaj raste svakim danom nakon akcija koje su izvodili protiv komercijalnog pomorskog prometa u Crvenom moru, što ima direktan utjecaj na buduće planove SAD-a.

Iranski nuklearni program

Regionalni krajolik postaje sve složeniji kako se pitanje pregovora o iranskom nuklearnom programu ponovo stavlja u prvi plan. Trump je ovim pregovorima dao novi zamah, otvarajući prostor za njihovo ponovno pokretanje nakon što se povukao iz sporazuma tokom svog prvog predsjedničkog mandata. Dogovor je postigao Trumpov prethodnik, Barack Obama, 2015. godine. Ipak, na osnovu posljednjih Trumpovih izjava čini se da Trump unosi nove prepreke u tok pregovora.

Prema riječima francuskog istraživača, SAD traži formulu za oživljavanje nuklearnog sporazuma, pazeći pri tome da regionalne napetosti –  poput eskalacije s Husima – ne utječu na ove pregovore.

Kada je riječ o promjeni Trumpovog stava prema američko-iranskim pregovorima, on želi ponovo uspostaviti veze kroz trgovinske odnose s Iranom, nastojeći napraviti razliku između svog pristupa kao „čovjeka koji sklapa poslove“ i izraelske politike prema Teheranu, kako navodi Louis.

S druge strane, Iran koristi svoj položaj utjecajnog regionalnog aktera, pogotovo ako se uzme u obzir sve veći pritisak na Izrael zbog sukoba s regionalnim saveznicima Teherana. Neki smatraju da Trumpova administracija nastoji izbjeći bilo kakav direktni sukob s Iranom, fokusirajući se na pronalaženje rješenja koja štite američke političke i ekonomske interese, prema Matuzovu.

Reperkusije na regiju

Analitičari ističu da izraelska eskalacija sada uključuje ponavljajuće napade na Siriju te širenje vojnih aktivnosti u Gazi. Ruski analitičar Ontikov smatra da Tel Aviv koristi unutrašnje pritiske kako bi učvrstio svoju poziciju izmišljanjem vanjskih kriza.

Prema tome, izraelski planovi, poput evakuacije i potpune okupacije Pojasa Gaze, dio su iste strategije koju sprovodi krajnje desničarska vlada s ciljem daljnje eskalacije situacije u regiji, rekao je.

Francuski novinar Pierre Louis ističe da krize unutar izraelske vlade, pored primjetne eskalacije na regionalnim frontovima, koji prije nisu postojali, stavljaju Bliski istok pred dosada nezapamćene izazove.

Dodao je da eskalacija napada Husa protiv Izraela, uz indirektnu iransku podršku, dodatno čini složenijim politički krajolik, dok izraelska okupacija nastavlja nametati novu realnost silom.

Predsjednik stranke Sinn Féina upozorava da trenutna situacija nagovještava ozbiljne promjene u cijeloj regiji, s obzirom na izostanak bilo kakvih stvarnih napora za deeskalaciju ili pronalazak političkih rješenja. Ove politike bi, prema njegovim riječima, mogle dovesti do eksplozije i izbijanja općeg sukoba na Bliskom istoku ako se situacija ne obuzda kroz efikasnije regionalne i međunarodne intervencije.