Rat informacijama: Govore li Pakistan i Indija istinu o napadima

Konkurentski sadržaj vijesti, oprečne tvrdnje i kontradiktorne priče.

Dok su indijski napadi na Pakistan i pakistanski Kašmir rano 7. maja doveli nuklearno naoružane susjede na rub potencijalnog vojnog sukoba, ubrzo je izbio paralelni rat – rat informacijama.

U roku od nekoliko sati nakon indijskih napada, vlasti s obje strane iznijele su tvrdnje i kontratvrdnje koje su se proširile na društvenim mrežama dok obje zemlje pokušavaju okrenuti narativ u svoju korist.

Pakistan je, naprimjer, objavio da je oboreno pet indijskih avona, na šta Indija još nije odgovorila. No, indijski zvaničnici koji su željeli ostati anonimni rekli su da su tri aviona pala u dijelu Kašmira pod indijskom upravom, ali nisu potvrdili jesu li indijski ili pakistanski.

Evo pogleda na ono što su do sada tvrdili i Indija i Pakistan – i historijat konkurentskih narativa, prema kojima svaka strana ubjeđuje svoju javnost da pobjeđuje, što istovremeno otežava nezavisnu provjeru o tome šta je istina.

Šta je bilo gađano?

Indija je saopćila da su njene snage napale “terorističku infrastrukturu” na devet lokacija u odgovoru na prošlomjesečni smrtonosni napad u Pahalgamu u indijskom dijelu Kašmira. Indija je za napad u Pahalgamu, u kojem je ubijeno 26 civila, okrivila Pakistan. Islamabad je porekao optužbe i zatražio od Indije da dostavi dokaze za svoje tvrdnje.

Pakistan je tvrdio da su indijske snage u srijedu napale šest gradova u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira te jedan zdravstveni centar.

Pakistan još navodi da je ubijen 31 civil, uključujući trogodišnju djevojčicu.

No, indijski ministar odbrane Rajnath Singh rekao je da indijske snage nisu naudile civilima. Na konferenciji za medije, komandant krila indijskih zračnih snaga Vyomika Singh rekao je da napadi “nisu izazvali kolateralnu štetu” te da su izvedeni “precizno”.

Jesu li indijske snage podigle bijelu zastavu na liniji kontrole?

Pakistanska vlada je na svom službenom nalogu na X-u objavila da su indijski vojnici podigli bijelu zastavu, uobičajeni simbol predaje, na vojnom položaju na liniji kontrole, de facto granice koja dijeli Kašmir pod indijskom i pakistanskom upravom.

Pakistanski ministar za informiranje i radiodifuziju Attaullah Tarar ponovio je tvrdnju na svom računu na platformi X, objavivši: “Prvo su pobjegli od istrage, a sada su pobjegli s terena.”

Indijske vlasti još nisu formalno odgovorile na tu tvrdnju, ali budući da Indija i Pakistan nisu službeno u ratu, nije jasno zašto bi Delhi osjećao potrebu za predajom.

Jesu li oboreni ratni avioni, koliko njih i kome su pripadali?

Pakistanski vojni glasnogovornik Ahmed Sharif Chaudhry rekao je da je pet indijskih aviona oboreno, svi unutar indijske teritorije, pri čemu avioni nijedne sukobljene strane nisu prešli u zračni prostor druge.

Prema indijskim sigurnosnim izvorima koji su razgovarali s Al Jazeerom, tri borbena aviona oborena su unutar teritorije pod kontrolom Indije. Međutim, nije bilo jasno kome pripadaju.

Iako nije bilo komentara savezne vlade, indijska ambasada u Kini odbacila je tvrdnje o rušenju indijskih aviona, te je izvještaj kineskog državnog medija The Global Times nazvala “dezinformacijom”.

Historijat kontradiktornih tvrdnji

Prethodne eskalacije između Indije i Pakistana također su izazivale kontradiktorne tvrdnje i optužbe, često ostavljajući posmatrače da razmišljaju koja verzija odražava istinu, ako ona postoji.

U februaru 2019. godine indijske snage objavile su da su napale veliki broj “terorista, instruktora, viših komandanata i grupa džihadista [JeM]” u Balakotu u pakistanskom Kašmiru, nekoliko sedmica nakon što je u samoubilačkom napadu ubijeno 40 pripadnika sigurnosnih snaga u indijskom dijelu Kašmira.

Osnovan 2000. godine, JeM je izveo brojne napade na indijske snage u Kašmiru kojim upravlja Indija. I Indija i Pakistan su označili oružanu grupu kao “terorističku organizaciju”, ali njenom vođi Masoodu Azharu je dopušteno djelovanje u Pakistanu. Njegovo trenutno boravište nije poznato.

Pakistan, koji je negirao da je imao ulogu u napadu u Pulwami, objavio je da je Indija 2019. godine izvela zračne napade na nenaseljenu šumu.

Slično tome, Pakistan je 2016. odbacio indijske tvrdnje o “hirurškim udarima” na “terorističke jedinice” na svojoj teritoriji, nakon što je u napadu na indijsku vojnu bazu u Kašmiru ubijeno 18 vojnika.

Pakistanska vojska nazvala je tvrdnje “iluzijom” i rekla da Indija nije sudjelovala ni u čemu više od “prekogranične vatre […] što je egzistencijalni fenomen”.

Madiha Afzal, naučnica sa Brookings Instituta iz Washingtona, rekla je da je kontrola narativa “temeljni element” obje strane u 77-godišnjem sukobu između Indije i Pakistana.

To je postalo još izraženije u doba “lako dostupnih međunarodnih, kao i društvenih mreža”, rekla je Afzal. „Ako lokalni mediji u Indiji i Pakistanu uglavnom slijede narative koje preferira država, što i čine, država može lako kontrolirati percepciju javnosti u svoju korist i pridobiti javnu podršku za sebe.“