Ukrajina nudi primirje, Rusija odgovorila eskalacijom

Ukrajina i Rusija razmijenile su po 1.000 ratnih zarobljenika prošlog vikenda, što je najveća razmjena u trogodišnjem ratu, nakon ruskog prijedloga koji je podnesen tokom razgovora u Istanbulu 16. maja.

Međutim, bilo kakvo povjerenje izgrađeno tim gestom moglo je biti raspršeno ruskim pokretanjem najvećih zračnih napada dugog dometa protiv ukrajinskih civila tokom tog istog vikenda.

Rusija je ispalila više od 900 dronova kamikaza i 92 rakete, ubivši najmanje 16 civila. Ti su napadi uslijedili nakon nekoliko dana ukrajinskih napada na rusku vojnu infrastrukturu u ruskim regijama Tula, Alabuga i Tatarstan, u kojima je upotrijebljeno najmanje 800 bespilotnih letjelica.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je potom da bi Njemačka u bilo kojem trenutku mogla isporučiti Ukrajini rakete Taurus dometa 1.000 kilometara koje je zatražila, bez upozorenja Rusiji, čime bi ojačala sposobnost Ukrajine da uništi ruske vojne tvornice.

Kancelar Friedrich Merz izjavio je da neće nametnuti ograničenja u dometu naoružanja koje se isporučuje Ukrajini. A dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravio u posjeti Berlinu, Merz je najavio da će Njemačka pomoći Kijevu da razvije svoje rakete dugog dometa.

Razmjena dronova i raketa

Kremlj je reagovao podizanjem uzbune. Glasnogovornik Dmitrij Peskov je izjavio: „Ako se takve odluke donesu, one će apsolutno ići protiv naših težnji da se postigne političko rješenje“. Rusija je zatražila sastanak Vijeća sigurnosti UN-a „u vezi s djelovanjem evropskih država koje pokušavaju spriječiti mirno rješavanje ukrajinske krize“.

Ipak, i prije objave Njemačke, izgledi za bilo kakvo „mirno rješenje“ bili su na udaru usljed razmjene dronova i raketa između Moskve i Kijeva.

Za razliku od ukrajinskih, ruske bespilotne letjelice sletjele su u gradove, osvjetljavajući horizont eksplozijama na stambenim zgradama.

Ukrajinski vojnici uspjeli su srušiti 82 posto bespilotnih letjelica, što je niže od njihove uobičajene stope. Vojni obavještajni izvori rekli su The Economistu da je Rusija letjela svojim bespilotnim letjelicama na visini od više od dva kilometra, izvan dometa mobilnih mitraljeza i prilagodila je bespilotne letjelice da koriste vlastiti internetski signal za navigaciju, čineći ih imunim na elektroničke smetnje.

Rusija je također nastavila sa kopnenim napadima na istoku Ukrajine i tvrdila je da je zauzela šest naselja u regijama Sumi, Harkov i Donjeck. Rusija je također proširila pritisak blizu grada Pokrovska, njenog glavnog cilja ove godine, u pripremi za širu kopnenu ofanzivu.

„Trenutno nema naznaka da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoje brojni dokazi da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat“, kazao je Zelenski u svom obraćanju naciji.

Čak se i američki predsjednik Donald Trump naljutio na svog ruskog kolegu Vladimira Putina, čovjeka kojem se otvoreno divi.

„Nešto mu se dogodilo“, napisao je Trump na svojoj platformi, misleći na Putina. “Potpuno je poludio!“

Trump je također rekao novinarima: „Usred smo razgovora, a on ispaljuje rakete na Kijev i druge gradove“.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov umanjio je reakciju američkog predsjednika, govoreći o „emocionalnom preopterećenju svih“.

Naredni diplomatski koraci

Ukrajina je ipak zadržala diplomatski kurs, podnijevši memorandum koji detaljno opisuje uvjete za prekid vatre 27. maja, ispunjavajući još jedan ruski prijedlog. Recipročni memorandum koji je Rusija trebala dostaviti još nije prijavljen u Kijevu ili Washingtonu.

Papa Lav XIV ponudio je Vatikan kao mjesto za sljedeći krug razgovora koji će uslijediti nakon te razmjene memoranduma, ali Lavrov je mislio da „donekle nije elegantno kada dvije pravoslavne zemlje koriste katoličku lokaciju za raspravu o korijenima krize“, preferirajući vratiti se u Istanbul.

Rusija je insistirala na uvjetnom prekidu vatre koji se bavi „dubokim uzrocima koji stoje u osnovi ovog sukoba i da se oni moraju ukloniti poput malignog tumora“. Rusija smatra da je Ukrajina raskinula s Moskovskom patrijaršijom i da je stvaranje autokefalne crkve u Kijevu jedan od „dubokih uzroka“ sukoba.

Drugi je upotreba ruskog jezika. Ukrajina je u velikoj mjeri dvojezična država, ali 2019. godine donijela je zakon koji obavezuje javne službenike da koriste ukrajinski. Nije zabranila ruski, ali Rusija tu praksu naziva diskriminatornom.

„Ukrajina, koja se nalazi izvan ustavnih granica Ruske Federacije, dom je milionima ljudi koji govore ruski. To je njihov maternji jezik“, izjavio je nedavno Lavrov, govoreći o ukrajinskoj teritoriji koja je izvan kontrole Kremlja.

Drugi „osnovni uzrok“, prema Kremlju, je samo postojanje vlade Zelenskog.

Rusija tvrdi da je Zelenski nelegitiman jer je ostao na vlasti i nakon što je prekoračio svoj ustavni mandat, iako mu Ustav to dopušta u vrijeme nacionalne krize, a ukrajinski parlament je produžio njegovo predsjedništvo.

Zelenski je ponudio ostavku prošlog februara, ako bi to značilo da Rusija povlači svoje trupe i Ukrajini dopusti da se pridruži NATO-u. Ta je ponuda bila upućena SAD-u, a ne Rusiji, a Trump je isključio članstvo Ukrajine u NATO-u u mirovnom planu koji je dostavio Kijevu 17. aprila.

Ipak, Piotr Lukasiewicz, poljski diplomata zadužen za poslove u Ukrajini, izjavio je na nedavno održanoj konferenciji VOX o Ukrajini da Poljska podržava pristupanje Ukrajine NATO-u i EU.

Rekao je da su se odnosi razvili tokom trogodišnjeg rata. „Ova transformacija dovela nas je do čvrstog uvjerenja da Ukrajina treba biti u Evropskoj uniji kao naš politički, ekonomski i socijalni partner iz sigurnosnih razloga, zbog ekonomskih i političkih interesa. Ukrajina bi se također trebala pridružiti NATO-u. To je naš strateški, politički, historijski i civilizacijski interes“, izjavio je Lukasiewicz.

Ruska tampon zona

Putin je 20. maja, tokom svoje prve posjete Kursku nakon što je oslobođen od ukrajinske kontrainvazije, održao televizijsku konferenciju za novinare s lokalnim zvaničnicima. Jedan od njih je od njega tražio da stvori tampon zonu u susjednoj ukrajinskoj regiji Sumi.

„Sumi mora biti naš“, rekao je Putinu.

Sljedećeg dana, Putin je najavio da će se napraviti tampon zona unutar Ukrajine, ideja koju je prvi put iznio u martu prošle godine.

Vojni stručnjak je rekao ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da ruske trupe napreduju duž 15 kilometara širokog fronta u regiji Sumi kako bi uspostavile tu tampon zonu.

Nekoliko dana kasnije, bivši predsjednik i zamjenik šefa ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Dmitrij Medvedev otišao je korak dalje. „Ako se nastavi vojna pomoć [vladi Zelenskog], tampon zona bi mogla izgledati ovako“, napisao je na svom Telegramu, prikazujući mapu s gotovo cijelom Ukrajinom u sjeni.

Dodatne sankcije za Rusiju

Kada se okomio na Putina, Trump je napisao da Rusija „zaslužuje potpuni pritisak, sve što se može učiniti da se ograniči njena vojna sposobnost“.

No, nakon telefonskog razgovora s Putinom, suzdržao se od pokušaja da ograniči tu sposobnost kroz daljnje sankcije, iako su noćni napadi sa nedjelje na ponedjeljak na Ukrajinu bili veći i smrtonosniji od napada dan ranije.

Sada se suočava s pritiskom da uvede sankcije ako Putin ne pristane na prekid vatre. „Ako se ništa ne promijeni, Rusija može očekivati odlučne mjere američkog Senata. Naš zakon će izolovati Rusiju i pretvoriti je u trgovački otok“, pisalo je u izjavi senatora Richarda Blumenthala, demokrate iz Connecticuta i Lindseya Grahama, republikanca iz Južne Karoline.

Evropa, u međuvremenu, priprema 18. paket sankcija protiv Rusije.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je za javnu televiziju ARD da će te sankcije biti odgovor na najnovije ruske napade na ukrajinske gradove.

Novinska agencija Reuters ekskluzivno je izvijestila prošle sedmice da je Ukrajina zatražila od EU da uvede sekundarne sankcije onima koji su kupili rusku naftu, kao što su Indija i Kina, i zapadnim kompanijama koje prodaju ruske visokotehnološke proizvode preko trećih strana. Ukrajina je također navodno zatražila od Evropske unije da donese odluke o sankcijama većinskom odlukom, kako bi spriječila rusofilne članove da ih sabotiraju.

Evropski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen rekao je da i članovi bloka koji su naklonjeni Moskvi, poput Mađarske i Slovačke, usvajaju plan EU-a za potpuni bojkot ruskog izvoza energije do 2027. godine.

Nedavno je članovima Evropskog parlamenta dao izvještaj o napretku. „Do 2022. godine, polovina uglja koji smo uvozili u Evropsku uniju bila je iz Rusije. Potpuno smo ga prestali uvoziti. Uvoz nafte je pao sa 27 posto na tri posto. A plin – sa 45 posto 2022. na 13 posto danas“, kazao je Jorgensen 22. maja, žaleći nad činjenicom da je Evropska unija i dalje platila Rusiji 23 milijarde eura prošle godine za energente.

Na dan kad je Jorgensen govorio, Evropski parlament odobrio je sankcije na ruske i bjeloruske poljoprivredne proizvode, kao i čvrstu tarifu na gnojivo iz dviju zemalja koje će tokom tri godine porasti na 430 eura po toni.