Crnogorsko pravosuđe pod pritiskom: Mnogo predmeta, malo sudija

Crnogorski građani koji se vode izrekom „ići sudiji znači ići pravdi“ trenutno idu znatno dužim putem, zbog hroničnog nedostatka sudija u zemlji.

Prema podacima Sudskog savjeta Crne Gore, u 25 sudova ukupno bi trebalo da radi 335 sudija, dok ih trenutno ima samo 284, što znači da u toj državi nedostaje 51 sudija i dva predsjednika suda.

Iako je to više sudija nego prošle godina kada ih je nedostajalo 55 i troje predsjednika sudova, stanje u crnogorskom sudstvu i dalje nije zadovoljavajuće, kazali su iz Sudskog savjeta.

„Najizraženiji nedostatak sudijskog kadra je u sjevernoj regiji, gdje nedostaje 17 sudija, zatim, u južnoj regiji gdje nedostaje 11 sudija, te centralnoj regiji, gdje nedostaje osam sudija“, navodi Sudski savjet u odgovorima.

Najteže na Žabljaku

Sudije osnovnih sudova u Baru, Herceg Novom i Rožajama posebno su opterećene, što se poklapa sa mjestima na kojima je nedostatak sudija najizraženiji.

Najteža situacija je na Žabljaku, čiji stanovnici za najjednostavnije pravne postupke moraju putovati u Bijelo Polje, jer u nadležnom sudu na Žabljaku već godinu i sedam mjeseci ne radi nijedan sudija.

Sutkinja Sanja Konatar, članica Sudskog savjeta i portparolka Višeg suda u Bijelom Polju, ističe da je osim Žabljaka, situacija kritična i u Beranama, gdje nedostaje pet sudija, te u Bijelom Polju i Rožajama, gdje nedostaju po četiri sudije.

„U osnovnim sudovima trenutno radi 110 sudija, a nedostaje njih 36. Ranije nije bilo interesa za sudijske pozicije, posebno u sjevernom dijelu zemlje, ali se situacija polako mijenja, iako ne onom dinamikom koju želimo“, navodi Konatar.

Dodaje da trenutno je na obuci 22 kandidata za sudije, od kojih će osmoro biti raspoređeno u sudove sjeverne regije, a 14 u centralnu i južnu regiju.

„U toku su i  dva oglasa za izbor 15 sudija osnovnih sudova sjeverne regije i 15 sudija centralne i južne regije ili ukupno 30 kandidata za sudije, s tim što su na posljednji oglas za 15 sudija sjeverne regije javila samo dva kandidata“, kazala je Konatar.

Povećanje plata

Povećanje osnovne zarade sudijama za 30 posto, predviđeno Prijedlogom zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu i Zakona o Ustavnom sudu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, predstavlja prvi korak ka poboljšanju položaja nosilaca pravosudnih funkcija i može doprinijeti povećanju broja sudija.

Ovaj stav dijele predsjednik Upravnog suda i Udruženja sudija, Miodrag Pešić, i predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa, Nenad Rakočević.

Pešić ističe da su oba zakonska prijedloga privremenog karaktera, s rokom važenja do 31. decembra 2025. godine, te da bi njihovo usvajanje u Skupštini trebalo biti prioritetno i obavljeno što prije.

„Odlaganjem usvajanja dolazi do produženja neizvjesnosti među sudijama, ali i do slabljenja povjerenja u institucionalnu posvećenost i opredijeljenost za jačanje pravosuđa. Udruženje sudija apeluje na Skupštinu da ove prijedloge zakona razmotri hitno, jer pitanje zarada, iako naizgled tehničko, ipak je suštinsko, jer ono se direktno tiče očuvanja integriteta i funkcionalnosti sudske grane vlasti“, kazao je Pešić.

Iz Skupštine Crne Gore saopšteno nam je da su prijedlozi zakona o dopunama Zakona o Sudskom savjetu, Zakona o Ustavnom sudu, kao i Zakona o Državnom tužilaštvu, koji se odnosi na povećanje zarada, u proceduri. Sva tri prijedloga upućena su na razmatranje nadležnim odborima – Zakonodavnom odboru i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao matičnom odboru i biće razmatrana na jednoj od narednih sjednica tih odbora.

Sutkinja Konatar ističe da je naivno misliti da bi se isključivo povećanjem zarada mogao riješiti problem generalne nezainteresovanosti mladih ljudi za rad u pravosuđu.

„Primanja koja ostvaruju nosioci sudijskih funkcija su na veoma niskom nivou i neadekvatna stepenu složenosti i odgovornosti koji sudijska funkcija sa sobom nosi. Zato je potrebno u cilju obezbjeđenja sudskoj vlasti dodatnih materijalnih i ljudskih resursa, intenzivirati rad na izradi i usvajanju Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih funkcija“, kazala je Konatar.

Put do pravde ostaje dug

Prijedlozi zakona o povećanju zarada sudijama i tužilaca dostavljen je Skupštini Crne Gore krajem aprila. Ti zakonski prijedlozi predstavljaju privremeno rješenje do usvajanja trajnog Zakona o zaradama i pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, koji se očekuje 2026. godine.

Vladin prijedlog povećanja plata uslijedio je nakon što su sudije i zaposleni u pravosuđu tokom 2024. i 2025. godine zaprijetili štrajkom ukoliko im se ne poboljšaju uslovi i ne donese poseban zakon o platama nosilaca pravosudnih funkcija. Udruženje sudija i Sindikat sudstva najavljivali su i mogućnost obustave rada.

Rakočević iz Sindikata uprave i pravosuđa dodaje da bi povećanje plata sudija i tužilaca trebalo biti praćeno i adekvatnim povećanjem zarada državnih službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima.

„Trenutno, izvršna vlast nema sluha za povećanje plata ove kategorije zaposlenih, što smatramo nepravednim. Većina državnih službenika i namještenika u pravosuđu radi za minimalne plate, što je s obzirom na odgovornost i složenost poslova zaista nedovoljno“, zaključio je Rakočević.

Izvjesno je da će dok se hronični nedostatak sudija u Crnoj Gori ne riješi, put do pravde ostati dug.