Ukrajina je mnogo toga izgubila nakon što je Rusija ponovno zauzela Kursk

Ruski posmatrači saglasni su oko toga da je Kremlj ostvario najvažnije vojno postignuće ove godini u ratu protiv Ukrajine nakon što je vratio kontrolu nad Kurskom oblasti, koju su ukrajinske snage zauzele 6. augusta prošle godine iznenadnom operacijom koja je šokirala javnost i izazvala kritike na račun rada ruskih snaga u toj regiji.

Time je, prema navodima posmatrača, Moskva uskratila Kijevu mogućnost korištenja Kurska kao pregovaračkog aduta u budućim mirovnim pregovorima, pogotovo jer je vijest o ponovnom preuzimanju te strateške ruske oblasti stigla u vrijeme kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao sa svojim američkim kolegom Donaldom Trumpom o naporima za postizanje potpunog i bezuvjetnog prekida vatre.

Oslobađanje Kurska smatra se politički i vojno izuzetno značajnim događajem jer je time, prema mišljenju ruskih posmatrača, Kremlj dobio neospornu prednost u potencijalnim pregovorima s Ukrajinom o mirnom rješenju sukoba.

Rusija je, navodno, vratila kontrolu nad više od hiljadu kvadratnih kilometara svoje teritorije, koju su prethodno zauzele ukrajinske snage, što je tada predstavljalo najveći vojni uspjeh Kijeva na račun ruske teritorije.

‘Poraz Zelenskog’

Vojni stručnjak Viktor Litovkin smatra da oslobađanje Kurska predstavlja događaj koji premašuje obim sukoba Moskve i Kijeva te jača poziciju Rusije u pregovorima s SAD-om u vezi s ovim ratom.

U razgovoru za Al Jazeeru rekao je da je oslobađanje Kurska, osim što je značajno podiglo moral ruske vojske, predstavlja „katastrofalan“ gubitak za Kijev jer je umanjilo njegove strateške opcije, posebno kada je riječ o korištenju teritorije kao pregovaračkog aduta u diplomatskoj razmjeni s Rusijom.

Litovkin je ukazao na to da je ponovno zauzimanje Kurska katastrofalan neuspjeh ukrajinskih snaga i lični poraz Zelenskog te je dodao da su svi ukrajinski borci koji su učestvovali u osvajanju ove ruske regije ili ubijeni ili prisiljeni na povlačenje na teritoriju Ukrajine.

Prema njegovim riječima, sada se sa sigurnošću može reći da su sve izjave i obećanja Zelenskog bile neutemeljene te da su govori u kojima je pozivao na nastavak borbe propali.

Mišljenje Litovkina je da je ukrajinski plan za osvajanje Kurske oblasti od samog početka bio osuđen na neuspjeh jer je pokretanje ofanzive bez mogućnosti odbrane potpuno neuspješna taktika.

Osim toga, tvrdi da je Ukrajina postala teret za SAD, posebno za Trumpovu administraciju, čiji su prioriteti obuzdavanje Kine i podrška Izraelu.

Rekao je i da, za razliku od SAD-a, Evropska unija smatra ukrajinski sukob presudnim za budućnost Zapada jer, ako Rusija izađe kao pobjednik, to bi bio ozbiljan udarac njenom ugledu, a politika cjelokupne zapadne elite bila bi dovedena u pitanje.

Na kraju je rekao da će ruska vojska morati uspostaviti sigurnosnu zonu koja će služiti kao tampon zona za zaštitu pograničnih područja od bombardiranja, diverzije i neprijateljskih izviđačkih grupa.

Doprinos Pjongjanga

Usred govora o „ruskoj pobjedi“ u Kursku, pažnju je privukla objava ruskog Ministarstva odbrane o učešću sjevernokorejskih vojnika u operaciji oslobađanja pograničnih područja Kurske oblasti, što je prvi put da se ova uloga zvanično potvrđuje.

To je saopćio načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov u svom izvještaju predsjedniku Vladimiru Putinu, rekavši da su sjevernokorejski vojnici „pokazali profesionalizam, visok stepen izdržljivosti, hrabrosti i junaštva u borbama“.

Južna Koreja je ranije rekla da je slanje sjevernokorejskih trupa u Rusiju „suprotno međunarodnim normama i ismijavanje međunarodnog prava“.

Međutim, stručnjak u oblasti međunarodnih odnosa Dmitry Kim objasnio je da su tvrdnje Seula neosnovane jer su snage Sjeverne Koreje prisutne na ruskoj teritoriji, a ne na spornim teritorijama poput Donjecka i Luganska, koje bi mogle potpasti pod standarde poštivanja suvereniteta drugih država, njihovog teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti.

Izrazio je iznenađenje zbog osuda Moskve od drugih zemalja zbog uključivanja stranih vojnika u ovu vojnu operaciju, upitavši: „Kako je moguće osuđivati Rusiju zbog angažiranja sjevernokorejskih vojnika dok se istovremeno hiljade plaćenika i savjetnika iz zemalja NATO-a šalju u Ukrajinu ili Rusiju?“

Kim je istakao da se „hiljade plaćenika“ bore u redovima ukrajinskih snaga, ne samo iz zemalja članica NATO-a, već i iz drugih zemalja od Kavkaza do Latinske Amerike.

Objasnio je da su Rusija i Sjeverna Koreja prošle godine ratificirale Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, čiji jedan član predviđa pružanje vojne pomoći u slučaju agresije na bilo koju stranu.

Dodao je da su ubrzo nakon toga sjevernokorejske jedinice – nakon što su prošle odgovarajuću obuku, stekle vještine upravljanja dronovima i upoznale se sa situacijom na terenu – postepeno počele pristizati u Rusiju. Raspoređene su u Kursku oblast, i to u pozadinske linije kako bi bile neprimijećene, zatim u utvrđenja, da bi na kraju učestvovale u napadima.

Također je rekao da su se sjevernokorejski vojnici, posebno pripadnici specijalnih jedinica, isticali zajedništvom, disciplinom, ravnodušnošću prema smrti i zadivljujućom otpornošću. Dali su značajan doprinos oslobađanju Korenovskog okruga, zatim u bitkama kod Stare i Nove Soročine. Strogo su se držali pravila da ne smiju živi pasti u zarobljeništvo niti se predati.