SAD obustavlja izdavanje viza za studente i provjerava im društvene mreže

Trumpova administracija je privremeno zaustavila nove razgovore za vize za inostrane studente koji žele pohađati američke univerzitete.

Demonstranti drže transparente tokom protesta 'Harvard Students for Freedom' u znak podrške inostranim studentima [Rick Friedman / AFP]

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa naredila je svojim ambasadama u inostranstvu da prestanu zakazivati ​​nove termine za razgovore za studentske vize i posjetioce koji učestvuju u razmjeni, prema internoj odredbi u koju su novinske agencije imale uvid.

U dopisu, američki državni sekretar Marco Rubio naveo je da je na snazi obustava ​​jer State Department planira proširiti provjeru podnositelja zahtjeva na društvenim mrežama.

Evo svega što znamo o tome šta bi ova pauza mogla značiti.

Šta se dogodilo?

Rubio je potpisao dokument koji je dobilo više novinskih agencija, tražeći od američkih ambasada širom svijeta da obustave nove razgovore za vize za strane studente.

U dokumentu stoji: „Ministarstvo provodi pregled postojećih operacija i procesa za provjeru podnositelja zahtjeva za studentske i vize za posjetioce na razmjeni (F, M, J) te na temelju tog pregleda planira izdati smjernice o proširenoj provjeri društvenih mreža za sve takve podnositelje zahtjeva“.

„U pripremi za proširenje obavezne provjere društvenih mreža, konzularni odjeli ne bi smjeli dodavati nikakve dodatne termine za studentske ili vize za posjetioce na razmjeni.“

Većina međunarodnih studenata ima studentsku vizu F-1. Viza J-1 odobrava se studentima u programima razmjene ili stipendiranja poput Fulbrightove, profesorima koji sudjeluju u programima razmjene ​​i pripravnicima. Viza M-1 odobrava se studentima koji sudjeluju u programima osposobljavanja u SAD-u.

Američki zvaničnik rekao je za Associated Press, pod uslovom anonimnosti, da je obustava privremena i da se ne odnosi na studente koji su već zakazali razgovore za vizu. Nije jasno koliko dugo obustava traje.

Tammy Bruce, glasnogovornica američkog State Departmenta, odbila je komentirati informacije o dopisu, ali je novinarima na redovnoj konferenciji za novinare rekla da će SAD koristiti „svaki alat“ za provjeru svakoga ko želi ući u zemlju.

„Nastavit ćemo koristiti svaki alat koji možemo kako bismo procijenili ko dolazi ovdje, bilo da su studenti ili ne“, rekla je Bruce.

Koliko inostranih studenata ide u SAD svake godine?

Tokom akademske godine 2023/24. broj međunarodnih studenata u američkim institucijama porastao je na rekordnih 1,13 miliona, prema podacima iz godišnjeg izvještaja Open Doors Instituta za međunarodno obrazovanje (IIE) i američkog State Departmenta.

Ovaj broj inostranih studenata upisanih na američke univerzitete je za 6,6 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.

Iz kojih zemalja dolaze studenti?

Prema izvještaju Open Doors, 71,5 posto inostranih studenata upisanih u SAD-u tokom 2023. i 2024. godine bilo je iz Azije.

Indija je bila glavni izvor, sa 331.602. Nakon Indije je Kina, koja je poslala 277.398 studenata u SAD, a na trećem mjestu je Južna Koreja, sa 43.149 studenata.

Iz Evrope je bilo 90.600 studenata, odnosno osam posto međunarodne studentske populacije.

Koji univerziteti primaju najviše inostranih studenata

U sklopu sukoba sa Harvardom, Trumpova administracija prošle sedmice je poništila odobrenje tom univerzitetu za upis međunarodnih studenata. Harvard trenutno ima 6.800 inostranih studenata, oko 27 posto od ukupnog broja svojih studenata.

Inostrani studenti imaju sličan udio i na drugim većim univerzitetima.

Na Yaleu, Univerzitetu Northwestern i Univerzitetu New York, 22 posto studenata došlo je van SAD-a. Broj je veći na Univerzitetu Rochester, gdje inostrani studenti čine 30 posto ukupnog broja studenata.

Prema Open Doorsu, NYU je tokom 2023. i 2024. godine imao 27.247 inostranih studenata, najviše od svih američkih univerziteta. Univerzitet Northeastern je na drugom mjestu sa 21.023, a Univerzitet Columbia treći sa 20.321 studentom.

Koliko će studenata biti pogođeno?

Nije jasno koliko će studenata koji se nadaju pridruženju akademskim programima na američkim univerzitetima ove jeseni biti pogođeno pauzom koju uvodi State Department, prema dokumentu.

Većina američkih univerziteta objavljuje odluke o prijemu do kraja marta ili početka aprila. Fulbright objavljuje svoje konačne odluke kontinuirano između marta i juna. Studenti obično podnose zahtjev za studentsku vizu nakon što prime odluku o prijemu. Potrebno je od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci da podnositelji zahtjeva prime svoje vize nakon što podnesu zahtjev.

Na web stranici američkog State Departmenta stoji da se studentske vize F-1 mogu izdati do 365 dana prije početka programa, ali studenti mogu ući najviše 30 dana prije početka.

Šta se događa sa studentima u SAD-u koji trebaju obnoviti vize?

Nije jasno hoće li obustava uticati na studente koji su već u SAD-u i kojima je potrebno produžiti ili obnoviti vize.

Studentska viza F-1 obično se odobrava na period od pet godina, a postupak obnove isti je kao i postupak prijave, gdje kandidati trebaju ispuniti online obrazac i zakazati razgovor u američkoj ambasadi van SAD-a.

Dok preddiplomski programi obično traju četiri godine, doktorski studiji mogu trajati od tri do osam godina. Mnogi doktoranti zbog toga moraju obnoviti vizu usred programa.

Inostrani studenti koji završavaju jedan studij i prijavljuju se za drugi u SAD-u, poput studenata koji diplomiraju na prvostepenom studiju i prijavljuju se za magisterij, možda će također morati obnoviti američku vizu.

Šta stoji iza ovog najnovijeg poteza Trumpove administracije?

Ovo je najnoviji korak Trumpove administracije u obračunu sa američkim univerzitetima, posebno studentima koji su tokom protekle godine iskazali podršku Palestincima u Gazi.

Početkom marta, Ranjani Srinivasan, doktorantici urbanog planiranja na Univerzitetu Columbia, američki State Department je oduzeo studentsku vizu. Viza joj je vrijedila do 2029.

U razgovoru za Al Jazeeru kasnije u martu, Srinivasan je rekla da je bila meta zbog svog govora i ograničene aktivnosti na društvenim mrežama. Na svojim nalozima objavljivala je i dijelila sadržaj kojim se kritiziraju izraelske akcije u Gazi. Osim toga, potpisala je nekoliko otvorenih pisama u kojima podržava palestinska prava.

Srinivasan je rekla da nikada nije bila dio nijedne organizirane univerzitetske grupe, te da, iako je u prošlosti učestvovala u propalestinskim protestima, u aprilu 2024. nije bila u SAD-u, u periodu kada su protesti potresali Univerzitet Columbia.

„Ako se podržavanje ideje ljudskih prava ili okončanje genocida izjednačava s podržavanjem Hamasa, onda se svako u mojoj blizini, a da ja nisam ništa učinila, može jednostavno uhvatiti i učiniti ga primjerom“, rekla je Srinivasan za Al Jazeeru.

Izvor: Al Jazeera

Reklama