Šta su njemačke rakete Taurus koje Ukrajina želi?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s njemačkim predsjednikom Friedrichom Merzom u Berlinu, nekoliko dana nakon što je novoimenovani kancelar rekao kako su zapadni saveznici Kijeva ukinuli ograničenja dometa svojih raketa i da će dopustiti Ukrajini da ih koristi za napade duboko unutar ruske teritorije.

Merz je to objavio u ponedjeljak u vrijeme kada je Rusija vršila jaka zračna bombardiranja Ukrajine, a obje strane su pokrenule napade bespilotnim letjelicama. Ovaj je komentar pobudio nadu u Kijevu i ponovo usmjerio pažnju na mogućnost da Njemačka isporuči Ukrajini rakete Taurus, što ratom razorena istočnoevropska država dugo traži.

Međutim, Merz je u srijedu, u zajedničkom istupu sa Zelenskim, obećao ukrajinskom lideru da će Njemačka pomoći njegovoj državi u razvoju raketa dugog dometa na ukrajinskoj teritoriji i nije iznio nikakva obećanja u vezi s Taurusom.

Njemačka je ključni pomagač Ukrajine i drugi je najveći dobavljač vojne pomoći nakon Sjedinjenih Američkih Država. No, bivši kancelar Olaf Scholz nije želio dostaviti Kijevu rakete Taurus jer nije želio da Njemačka bude direktno uključena u rat u Ukrajini. U januaru 2023. pristao je isporučiti borbene tenkove Leopard 2 nakon pritiska svojih saveznika u NATO-u.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je kako bi, ako zapadne države dopuste Ukrajini da koristi oružje dugog dometa za napade unutar Rusije, to postavilo NATO “u rat s njegovom državom”.

Međutim, od preuzimanja dužnosti 6. maja, Merz je pojačao napore da zadrži zapadnu podršku Ukrajini usred napora administracije američkog Donalda Trumpa da okonča rat. Trump je kritizirao američku pomoć Ukrajini iz vremena njegovog prethodnika Joea Bidena. No, nedavni pojačani ruski zračni napadi na Ukrajinu razljutili su Trumpa, koji je Putina nazvao “ludim”.

Ukrajina vjeruje kako bi Taurus promijenio odnose u ratu, a u nastavku donosimo više detalja o tom oružju.

Šta su rakete Taurus?

Taurus je njemačko-švedski projektil niskog leta i dugog dometa koja moži precizno isporučiti teške eksplozive do ciljeva udaljenih i do 500 kilometara. Proizveden je 1998. godine zajedničkim partnerstvom njemačke firme za projektile MBDA Deutschland i švedskog Saab Bofors Dynamics.

Snažna bojeva glava omogućuje projektilu proboj i nanošenje značajne štete dubokim ili tvrdim ciljevima, poput podzemnih bunkera, komunikacijskih objekata, skladišta municija i brodova. Projektil također može putovati na velike udaljenosti bez GPS podrške.

Iako Ukrajina već koristi projektile koje je osigurao Zapad iz SAD-a i Velike Britanije, neki stručnjaci i ukrajinski zvaničnici vjeruju kako bi ovaj projektil bio najjači zapadni projektil koji bi Kijev mogao koristiti ako Njemačka da zeleno svjetlo jer ostali imaju samo polovinu dometa Taurusa i ne mogu nositi toliko municije.

Zašto Njemačka još nije dala Ukrajini ove projektile?

Scholzova lijevo orijentirana koalicijska Vlada predvođena Socijaldemokratskom strankom (SPD) bila je oprezna zbog eskalacije rata i mogućeg uvlačenja Njemačke, a po defaultu i NATO-a u sukob.

To je zato jer je Moskva nekoliko puta upozorila kako će se, ako Ukrajina bude koristila zapadne projektile za napade na ruskoj teritoriji to doživljavati kao da te države direktno ulaze u sukob. Tako je i zbog stava SPD-a protiv rata.

Njemačka, koja trenutno opskrbljuje Ukrajinu raketama kratkog dometa, uključujući M142 HIMARS MLRS i MARS II MLRS – i drugi zapadni saveznici koji opskrbljuju oružjem, u početku su ograničavali Ukrajinu u korištenju njihovog oružja unutar Rusije, ali su Kijevu dopustili da pogađa ruske ciljeve unutar Ukrajine.

U novembru je bivši američki predsjednik Biden, međutim, ukinuo ograničenja na američko oružje, dopuštajući Ukrajini da ga koristi u ruskoj Kurskoj regiji. To se dogodilo u vrijeme kada je Kijev pokrenuo iznenadnu ofanzivu na regiju na svojoj granici. Neki stručnjaci rekli su da je ukidanje ograničenja bila velika pomoć Ukrajini. Od tada je izgubila većinu teritorije koju je zauzela, ali i dalje drži dio ruske zemlje.

U martu 2024. godine je Rusija prisluškivala tajni razgovor njemačkih vojnih zvaničnika koji su raspravljali o tome hoće li moći nagovoriti Scholza da pošalje Taurus Ukrajini i hoće li projektil dignuti u zrak Kerčki most koji povezuje Rusiju sa okupiranom ukrajinskom regijom Krim.

Mijenja li Njemačka sada svoj stav i hoće li to biti važno?

Berlin se čini spremnim promijeniti ton pod Merzovom novom administracijom. Kao član opozicije, Merz, koji vodi konzervativnu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU), vršio je pritisak na Scholza da pošalje Taurus Ukrajini i da Berlin zauzme snažniji stav protiv Rusije.

Tokom svoje izborne kampanje, Merz je obećao konkretniju podršku Ukrajini, uključujući slanje projektila dugog dometa. Međutim, njegova koalicijska Vlada uključuje SPD.

U srijedu je Merz obećao Zelenskom njemačku podršku u proizvodnji projektila dugog dometa na ukrajinskoj teritoriji, što se čini kao kompromisni stav. Ministar finansija obećao je kako će se o finansiranju projekta naknadno raspravljati na samitu G7 koji će se održati u Kanadi ovog juna.

Analitičar Michael Bociurkiw iz think tanka Atlantsko vijeće rekao je za Al Jazeeru da je obećanje i dalje „prilično značajno“, dodajući da je to jedno od prvih stvarnih obećanja Njemačke Ukrajini. „Mislim da je to priznanje ukrajinskih sposobnosti“, rekao je.

U ponedjeljak je Merz govorio za javnu radioteleviziju WDR o ograničenjima dometa koje provode članice NATO-a i rekao da „više nema ograničenja dometa za oružje koje je isporučeno Ukrajini – ni od Britanaca, ni od Francuza, ni od nas, a ni od Amerikanaca“.

Merz nije direktno rekao kako će Njemačka poslati Taurus Ukrajini, ali njegovi su komentari kod mnogih analitičara izazvali ludilo spekulacija. U utorak je Merz pojasnio da se posebno osvrnuo na svoju podršku pravu Ukrajine da napadne duboko u Rusiji.

„Stoga sam jučer u Berlinu opisivao nešto što se već dogodilo prije nekoliko mjeseci“, rekao je šef njemačke Vlade.

Merzovi komentari, međutim, izazvali su kritike SPD-a i unutar njegove vlastite CDU. Neki su rekli da su njegove izjave i stvarno stanje kontradiktorni. Zastupnik CDU-a Roderich Kiesewetter na X-u je objavio kako je Njemačka „nebitna“ u razgovoru o projektilima dugog dometa jer je odbila poslati Ukrajini Taurus i nije vidio spremnost da to učini u okviru sadašnje koalicije.

„Stoga bi također trebali izbjegavati davanje kontradiktornih izjava o ovom pitanju. … I dalje ne vidim jedinstvo u koaliciji i političku volju da se djeluje primjereno, snažno i dosljedno kao odgovor na masovnu eskalaciju Rusije. Takve izjave stoga općenito nisu korisne jer ističu slabost Evrope prema Rusiji“, napisao je.

Također u utorak, čelnik SPD-a i vicekancelar Lars Klingbeil izjavio je na konferenciji za novinare da nije došlo do promjene politike u vezi s isporukom njemačkog oružja Ukrajini ili ograničenjima njihove upotrebe.

Stručnjak John Foreman, koji je povezan s britanskim think tankom Chatham House, kazao je da čak i ako Njemačka pošalje Taurus u ovom trenutku, učinci bi mogli biti više simbolična pobjeda za Ukrajinu nego taktička. Isporuka Taurusa stigla bi “prekasno da bi promijenila ukupnu putanju rata”, rekao je Foreman za Al Jazeeru, dodajući da bi Njemačka morala isporučiti značajan broj raketa kako bi napravila razliku.

“Rusija je puno naučila o transparentnosti modernog ratovanja u posljednje tri godine i postala je vještija u raspršivanju, protivzračnoj odbrani i kamuflaži kako bi otežala ciljanje”, dodao je.

Koje druge rakete dugog dometa Ukrajina ima?

• Od SAD-a je Ukrajina dobila 40-ak vojnih taktičkih raketnih sistema ATACMS koji mogu ispaljivati ​​balističke rakete koje mogu nositi rasprskavajuću municiju do dometa od 300 km. Mogu pogoditi ruske vojne baze i piste, kao i energetsku infrastrukturu. Nakon što je Biden ukinuo ograničenja na korištenje američkog oružja unutar Rusije, Ukrajina je upotrijebila šest ATACMS sistemana rusko skladište oružja u pograničnoj regiji Brjansk. U martu je agencija AP objavila kako je Ukrajini ponestalo ATACMS sistema u januaru, a nije jasno da li je Washington od tada isporučio još.
• U međuvremenu, Velika Britanija isporučila je rakete Storm Shadow i prva je država koja je poslala rakete dugog dometa Ukrajini u maju 2023. godine. Storm Shadow, vrijedan približno milion dolara svaki, krstareći je projektil koji se ispaljuje iz aviona, a ne sa zemlje. Ima domet do 250 km i može doprijeti duboko u rusku teritoriju iz ukrajinskog zračnog prostora kako bi uništila bunkere i skladišta oružja. Ukrajina ih je koristila za gađanje vojnih uporišta na okupiranim teritorijama, uključujući Luganjsk, Zaporižje i Krim. U novembru je Ukrajina prvi put ispalila rakete na rusku teritoriju, ubivši ruskog vojnog generala u Kursku, kao i nekoliko sjevernokorejskih vojnika za koje se navodi da se bore za Moskvu. Navodno je isporučeno 100 do 200 jedinica.
• Francuski ekvivalent rakete Storm Shadow zove se Scalp i ima slične mogućnosti. Komponente obje rakete proizvode se u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Italiji, a sastavlja ih evropski proizvođač MBDA u britanskom pogonu.

Kako bi Rusija mogla reagirati na ovu vijest?

Moskva se još nije oglasila o njemačkom potezu saradnje s Ukrajinom u razvoju raketa dugog dometa u toj državi.

Rusija je dosljedno upozoravala da bi se napadi oružjem koje isporučuje Zapad unutar države smatrali eskalacijom, za koju je Putin u septembru rekao da bi mogla izazvati nuklearnu odmazdu. No, Merzov potez pokušava zaobići tu prijetnju.

Nakon Merzove izborne pobjede u aprilu i njegovog kontinuiranog uvjeravanja u spremnost da pošalje rakete Taurus Ukrajini, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova ponovila je kako će Rusija napad Taurusom shvatiti kao “direktno” učešće Njemačke u ratu.

Kremlj je također reagirao na Merzove komentare ove sedmice, javila je ruska agencija TASS. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da je Merz „zbunio sve, ako ne i sebe“, nakon što je vicekancelar porekao da su takve odluke donesene. Peskov je upozorio Berlin na eskalaciju, rekavši da bi to bila „izuzetno opasna odluka“ koja ide protiv tekućih mirovnih napora.

„To je doslovno nekoliko koraka prema dodatnoj konfrontaciji“, rekao je.

Zaharova je dodala da bi se Njemačka „dublje zavukla u rupu u kojoj se kijevski režim koji podržava već dugo nalazi“.

„Sumnjivo je da li je šef njemačke Vlade bio ili jest ovlašten od strane ikoga da daje takve izjave u ime drugih zemalja“, dodala je.