SAD i Evropa ukidaju ‘ograničenja dometa’ za ukrajinske projektile: Zašto je to važno

Njemački kancelar Merz potvrdio da Kijev sada može ciljati ruske vojne položaje oružjem dugog dometa zapadnih saveznika.

Krstareća raketa Taurus evropskog proizvođača i razvojnog programa MBDA u njegovom sjedištu u Schrobenhausenu blizu Minhena u Njemačkoj (Angelika Warmuth/Reuters)

Novoizabrani njemački kancelar Friedrich Merz objavio je da zapadni saveznici Ukrajine ukidaju ograničenja dometa oružja koje su isporučivali Kijevu.

Govoreći na lokalnom političkom događaju u Berlinu u ponedjeljak, Merz je rekao da se promjena politike odnosi na oružje koje isporučuju zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je rekavši da je svaka takva odluka “apsolutno suprotna” bilo kakvom budućem mirovnom sporazumu s Kijevom.

Merzova objava dolazi usred eskalacije ruskih napada diljem Ukrajine i kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u nedjelju ruskog predsjednika Vladimira Putina opisao kao “ludog”.

Dakle, pitanje je kako bi ova odluka mogla utjecati na buduće pregovore o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine?

Evo što trebate znati:

Šta je tačno Merz rekao?

Govoreći na forumu koji je organizirala javna televizija WDR, njemački kancelar je rekao da „više ne postoje ograničenja dometa za oružje koje je isporučeno Ukrajini – ni od Britanaca, ni od Francuza, ni od nas, a ni od Amerikanaca“.

„To znači da se Ukrajina može braniti i, na primjer, napadom na vojne položaje u Rusiji“, rekao je Merz.

„Do prije nekog vremena nije mogla… Sada može.“

„To u žargonu nazivamo ‘vatrom dugog dometa’, a također i opskrbom Ukrajine oružjem koje napada vojne ciljeve u zaleđu“, dodao je.

Međutim, nije bilo odmah jasno misli li Merz na ublažavanje ograničenja za oružje dugog dometa u novembru 2024, kada su SAD dopustile Ukrajini da koristi rakete dugog dometa, poput Taktičkog raketnog sistema vojske, ili ATACMS-a, za izvođenje napada unutar ruskog teritorija.

Nakon odobrenja SAD-a, ruske vlasti su 19. novembra izjavile da je Ukrajina napala “objekt” u pograničnoj regiji Brjanska sa šest balističkih raketa ATACMS, koje imaju domet od 300 kilometara

Dan kasnije, Ukrajina je također ispalila rakete dugog dometa Storm Shadow britanske proizvodnje na Rusiju, prema ruskom Ministarstvu odbrane. Raketa Storm Shadow može pogoditi ciljeve udaljene do 250 kilometara.

Njemački kancelar Friedrich Merz (Odd Andersen/AFP)

Koja su ograničenja dometa?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dosljedno je pozivao zapadne saveznike da ukinu ograničenja na upotrebu oružja dugog dometa poput ATACMS-a koji isporučuju Ukrajini.

Prema Zelenskom, davanje ove sposobnosti Kijevu omogućilo bi ukrajinskim snagama da pogode ciljeve poput skladišta streljiva, zračnih luka i komandnih centara daleko unutar Rusije.

Međutim, zapadni saveznici do sada su ostali oprezni, zabrinuti da bi ukrajinski napadi duboko u Rusiji mogli proširiti sukob izvan ukrajinskih granica.

Njemačka, drugi najveći isporučitelj vojne pomoći Ukrajini nakon SAD-a, dugo se opirala slanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus.

Bivši kancelar Olaf Scholz direktno je odbio njihovu isporuku Kijevu, unatoč Merzovim pozivima da to učini dok je bio u opoziciji.

Niskoleteća krstareća raketa ima domet od 500 kilometara i prikladna je za pogađanje zakopanih ili zaštićenih ciljeva. Projektil lansiran iz zraka bio bi najjači zapadni projektil koji će Ukrajina koristiti ako Njemačka odluči opskrbiti Ukrajinu projektilima.

U ponedjeljak Merz nije rekao znači li njegova objava da će Berlin isporučiti krstareće rakete ukrajinskoj vojsci.

Kako je Rusija odgovorila?

Glasnogovornik Kremlja Peskov u ponedjeljak je rekao da bi svaka takva odluka kojom bi se Ukrajini dopustilo da ima rakete dugog dometa bila opasan potez.

„Ove potencijalne odluke, ako su takve odluke uopće donesene, apsolutno su suprotne našim težnjama za postizanjem političkog rješenja“, rekao je Peskov.

U septembru prošle godine predsjednik Putin upozorio je da ako zapadni saveznici Ukrajine dopuste upotrebu oružja dugog dometa za napad unutar Rusije, to bi značilo da će NATO biti „u ratu“ s Moskvom.

„To bi značajno promijenilo samu prirodu sukoba. To bi značilo da su zemlje NATO-a, SAD i evropske zemlje u ratu s Rusijom“, rekao je Putin.

Kako će Merzovi komentari oblikovati rat?

Prema Timothyju Ashu, saradniku u programu za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu, Merzova objava bila je “odgovor na rusko odugovlačenje”.

“Evropljani se nadaju da će to izvršiti pritisak na Rusiju da ozbiljno shvati pregovore”, rekao je za Al Jazeeru.

Ash je dodao da potez odražava “značajnu promjenu pristupa” njemačkog kancelara.

“On je puno oštriji prema Rusiji od Scholza”, rekao je.

“Dvije strane su još daleko u smislu mirovnog procesa. Obje su spremne za dugi rat – ovo će samo pomoći da se izgledi malo preokrenu u korist Ukrajine”, dodao je.

Ukrajinske zračne snage u nedjelju su izjavile da je Rusija preko noći izvela najveći zračni napad trogodišnjeg rata, lansirajući rekordnih 298 dronova zajedno sa 69 projektila. U napadu je ubijeno najmanje 12 ljudi.

Kako je Trump reagirao na najnoviji ruski napad?

Američki predsjednik sve je više frustriran Putinom, jer napori njegove administracije da okonča rat do sada nisu dali nikakve rezultate. Nije uspio osigurati prekid vatre u Ukrajini nakon što je prošle sedmice dva sata razgovarao s Putinom.

„Nisam zadovoljan onim što Putin radi. Ubija mnogo ljudi. I ne znam što se, dovraga, dogodilo s Putinom“, rekao je Trump novinarima u nedjelju.

„Poznajem ga [Putina] dugo, uvijek sam se slagao s njim, ali on šalje rakete u gradove i ubija ljude, i to mi se uopće ne sviđa“, dodajući da razmatra daljnje sankcije Moskvi.

Trump je tokom predsjedničke kampanje obećao brzo okončanje rata, ali pet mjeseci nakon povratka na vlast još uvijek nije uspio nagovoriti dvije strane da se dogovore o prekidu vatre.

Ukrajina želi bezuvjetno primirje, dok Putin kaže da se za bilo kakav sporazum moraju riješiti “temeljni uzroci ove krize”. Moskva želi da Kijevu ne bude odobren ulazak u NATO i da se njegove snage povuku iz ukrajinskih regija koje su djelomično okupirale ruske trupe. Kijev je odbacio te zahtjeve.

Trump je kritizirao svog prethodnika, Joea Bidena, zbog isporuke oružja Ukrajini vrijednog milijarde dolara. Zatražio je od svojih saveznika u NATO-u da se angažiraju i pruže sigurnosnu garanciju Ukrajini. Zemlje Evropske unije od tada su povećale odbrambene budžete i okupile “koaliciju voljnih” kako bi pomogle u izradi mirovnog plana za Ukrajinu.

Izvor: Al Jazeera

Reklama