Duboke podjele radi stava hrvatskih političara o Dodiku

Proteklih nekoliko godina predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u više navrata je u svojim izjavama stao uz predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske Milorada Dodika. Te njegove riječi redovito su, u ovisnosti od političkih opcija i dnevno političkih potreba, kod jednih nailazili na odobravanje, a kod drugih na osude.

Poslije takvih njegovih izjava, sada je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SSND-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, otišao korak dalje i rekao, obraćajući se oporbi u entitetskom parlamentu, kako je za njega „Zoran Milanović veći Srbin i veći patriota“ nego oni. I ta njegova izjava kod jednih je naišla na odobravanje i pljesak, a kod drugih na kritike i zahtjeve za isprikom.

Izjava je uslijedila nakon što je oporbeni zastupnik Nebojša Vukanović javno optužio predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za pokušaj prikrivanja postupaka predsjednice Vijeća ministara Borjane Krišto tvrdeći da se radi o grubom kršenju zakona i zloupotrebi položaja. Pri tome je Vukanović rekao da Čović iznoseći netočne tvrdnje u gostovanju na jednoj televiziji, pokušava diskreditirati oporbu i osporiti njen legitimitet u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali i rekao da HDZ, uz podršku SSND-a, blokira njegov politički angažman dok istovremeno opravdava ustaške zločine iz Drugog svjetskog rata, što je ocijenio duboko uvredljivim.

Kako god, ta rasprava u Skupštini Republike Srpske otvorila je niz pitanja u svezi Zorana Milanovića, ali i premijera Andreja Plenkovića, oko događaja vezanih za Milorada Dodika kao i koliko se zapravo Hrvatska miješa u unutarpolitičke stvari BiH. Postavlja se i pitanje kakav je zapravo stav Hrvatske kada je riječ o Čovićevoj ideji za stvaranje trećeg entiteta u BiH, odnosno da država bude reorganizirana u tri federalne jedinice – bošnjačku, hrvatsku i srpsku.

Prešao kapacitete

Komentirajući događanja u BiH, politički analitičar Žarko Puhovski kaže kako tu „nema ničega posebnog“ i da „dječja usta iznose ono što odrasli ne bi“. Govoreći o današnjoj ulozi Milorada Dodika kazao je kako se on nalazi u dosta teškoj situaciji te da je stoga sad počeo gubiti kontrolu i živce.

„Dodik je prešao svoje kapacitete i sad je u dosta teškoj situaciji. On se stalno nada nekoj američkoj intervenciji koja bi ga spasila, a nje nema, a kako se vidi ni Rusija ni Srbija nemaju kapaciteta da se bave s njim tako da je ostao sam. U isto vrijeme izostaju i bilo kakve reakcije iz Bruxellessa dok je on u isto vrijeme svojim avanturističkim ponašanjem posljednjih mjeseci prešao preko ruba“, rekao je Puhovski.

Na upit je li Mazalica svojom izjavom u entitetskom parlamentu nespretno otkrio važnu priču hrvatske diplomacije i odnosa prema BiH, Puhovski je podsjetio na brojne izjave Milanovića koje su bila podrška Dodiku tijekom proteklih godina.

„Zoran Milanović iz perioda 2020-2024. i Milanović iz 2025. godine su dvije različite osobe s tim što se ne zna koliko će hrvatski predsjednik ostati suzdržan i ne davati neke skandalozne izjave. Dok je on i dalje suzdržan, predsjednik Vlade Andrej Plenković pokušava primiriti stvari tako da u intervenciju iz Bruxellesa ubaci i promjene Izbornog zakona“, rekao je Puhovski.

‘Neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj’

Milanovićeve izjave podrške Dodiku ocijenio je u skladu sa starom narodnom poslovicom po kojoj je „neprijatelj moga neprijatelja moj prijatelj“ pri čemu je došlo do košmara i niza problema. Na upit zašto se Milanović tako postavljao, rekao je kako je on „pragmatičan čovjek“ i „postavio se kao lukava lisica“.

Na upit može li HDZ Hrvatske utjecati na HDZ BiH, Puhovski kaže kako nije siguran u kojoj mjeri Zagreb može utjecati na HDZ BiH navodeći kako je „veliki brat“ proteklih godina postao talac Dragana Čovića. Pojasnio je i kako radi niza pritisaka stranaka desnice HDZ ne može sebi dopustiti previše intervencija kako bi pripitomili HDZ BiH te da se stoga u posljednje vrijeme sve manje miješaju što je bio iskoristio Zoran Milanović sa svojim radikaliziranjem.

„Kako god, službeni Zagreb ‘drži ljestve’ Miloradu Dodiku, a za to su odgovorni Bošnjaci jer većina je uvijek najodgovornija. Bošnjačka komponenta u Federaciji BiH je hrvatsku manjinu izigrala s izigravanjem procesa i postavljanjem Željka Komšića tako da je Hrvatima u BiH Milorad Dodik bio zapravo jedini predstavnik vlasti.

Treba znati i kako službeni Zagreb i dalje svakako može utjecati na HDZ BiH s tim da je ta mogućnost kod Plenkovića veća nego kod Milanovića. Međutim, obojica nastoje se što manje miješati, a kako se vidi i Srbija se puno manje miješa u unutarnje stvari BiH nego prije“, kazao je Puhovski.

Ideja o kojoj se glasno ne priča

Na upit kakav je stav Zagreba prema Čovićevoj ideji o trećem entitetu u BiH, odnosno da ta država bude reorganizirana u tri federalne jedinice – bošnjačkoj, hrvatskoj i srpskoj, Puhovski kaže kako je to „nešto što bi mnogi jako rado vidjeli i čuli, ali to ne smiju glasno reći jer bi to vodilo ka Herceg-Bosni i nizu ružnih iskustava iz ‘90-ih godina prošlog stoljeća“.

„O tome neki vjerojatno razmišljaju, ali ne smiju to javno reći. Kada bi netko veći i jači to glasno rekao i predložio, mislim da bi se i oni vrlo brzo oglasili i podržali takvu ideju“, istaknuo je Puhovski.

Na istu temu razgovarali smo i s političkim analitičarom Davorom Gjenerom koji za ranije izjave podrške Milanovića prema Dodiku razlog vidi u matrici proruskih i autorativnih igrača kakav je, primjera radi, i predsjednik Mađarske Viktor Orban koji također podržava Dodika. Dalje za Milanovića kaže kako se smirio kad je shvatio da SDP više ne postoji kao stranka uz koju bi mogao probati svoj novi politički udar. Prema njegovim riječima Milanović, Orban, Dodik i slični imaju istu vrijednosnu strukturu.

„Veliko je pitanje tko na koga ima veći utjecaj, da li HDZ Hrvatske na HDZ BiH ili HDZ BiH na HDZ Hrvatske. Ne vidim neki veći utjecaj HDZ-a Hrvatske na politiku Dragana Čovića s tim da je u predizbornom razdoblju taj utjecaj Čovića, radi prijeko potrebnih glasova i činjenice što on kontrolira dio HDZ-a, svakako veći“, rekao je Gjenero.

Plenković nema snage presjeći

Gjenero ističe kako hrvatski premijer Plenković s jedne strane sad gura BiH ka EU perspektivi, dok s druge strane radi na uvlačenju BiH u strateški energetski kontekst euroatlantskog prostora. Napominje i kako svakako u nekim situacijama Čović opstruira HDZ Hrvatske, ali da Plenković nema snage presjeći i oduzeti dio snage i političke moći koje si je tijekom proteklih godina stvorio Čović.

Smatra kako nema govora o tome da Hrvatska na bilo koji način danas „drži ljestve“ Dodiku napominjući kako je on Hrvatskoj bio važan kada su Željko Komšić i Bakir Izetbegović diskretnom igrom pokušali izigrati izgradnju Pelješkog mosta koji je od iznimnog značenja za Hrvatsku. Pojašnjava kako je to Dodiku obilno plaćeno izgradnjom mosta preko rijeke Save, kao i davanjem koncesije njegovoj firmi za izgradnju ceste od mosta do čvora Okučani radi čega se Hrvatska našla u neugodnostima radi uvedenih sankcija koje su skinute.

I Gjenera smo pitali kakav je stav Hrvatske prema ideji Čovića o stvaranju trećeg entiteta u BiH.

„O tome je Čoviću i ostalima najbolje rekao bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prilikom posjete Mostaru kad je govorio o tome. Karamarko je tada rekao kako stvaranje trećeg entiteta nije moguće i da je to neostvarivo bez rata. Čoviću i drugima je također tada rekao kako Hrvati iz BiH ne mogu ratovati protiv Bošnjaka, a da Hrvatska za njih ratovati neće“, kazao je Gjenero.

Dodaje i kako je jasno da nema nikakvog trećeg entiteta te da jedino može da se Bosna i Hercegovina vrati na sporazum iz Washingtona i ukine drugi entitet što bi značilo da bi BiH bila preuređena u federaciju kantona ili županija te da se Republika Srpska federalizira i uspostavi funkcionalna vlast na razini središnje države.

„To je ‘90-ih godina prošlog stoljeća bilo dogovoreno u Washingtonu, a onda se dogodio Dayton i Dejtonski sporazum koji je donio ovo što danas imamo u BiH“, zaključio je Gjenero.