‘Skyshield’: Evropski plan korištenja borbenih aviona na ukrajinskom nebu

Evropski saveznici Ukrajine razmatraju mogućnost korištenja svojih zračnih snaga za odbranu zapadnog neba zemlje od napada dronovima i raketama, i to bez pomoći Sjedinjenih Američkih Država, rekli su izvori za Al Jazeeru.

Plan, poznat kao Skyshield, mogao bi prvi put staviti avione i pilote NATO-a u ukrajinski zračni prostor, šaljući snažnu političku poruku Rusiji da je Evropa predana odbrani Ukrajine.

Skyshield će vjerovatno stupiti na snagu kao dio bilo kakvog prekida vatre, posebno ako će na terenu biti angažovane evropske kopnene snage, međutim ukrajinski i britanski avijacijski stručnjaci osmislili su ga tako da djeluje i u borbenim uslovima.

„Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska to vrlo ozbiljno razmatraju“, rekla je Victoria Vdovičenko, stručnjakinja za hibridno ratovanje u Centru za geopolitiku Univerziteta Cambridge, koja je prisustvovala nekim od sastanaka. „Njemačke, italijanske i skandinavske kolege također znaju za to”, rekla je.

Kada je riječ o primjeni Skyshielda u ratnim uslovima, priznaje da „neki od partnera još uvijek oklijevaju u donošenju odluka“.

O Skyshieldu smo saznali u februaru i zamisao je ukrajinskog think tanka Price of Freedom koji je osnovala Lesya Orobets. Ona je došla na ideju tokom krize protuzračne odbrane prošlog proljeća, kada su republikanski zastupnici u SAD-u odgodili donošenje zakona od 60 milijardi dolara za slanje dodatne pomoći Ukrajini.

‘Nema dovoljno presretača’

Tokom telefonskog razgovora s načelnikom ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, Orobets je rečeno: “Usred smo raketne krize. Nemamo dovoljno presretača da oborimo rakete.“

Skyshield poziva na raspoređivanje 120 evropskih aviona za zaštitu ukrajinske civilne infrastrukture i izvoznih koridora duž rijeke Dunav i Crnog mora, čime bi se ukrajinska ratna avijacija fokusirala na prvu liniju odbrane na spornom istoku zemlje.

„Između njih bi bio komad zemlje od najmanje 200 kilometara“, rekla je Orobets.

Evropski mlažnjaci bili bi bazirani u susjednoj Poljskoj i Rumuniji, i letjeli bi uglavnom zapadno od Dnjepra, štiteći Kijev s obje strane rijeke na sjeveru zemlje.

Strategija većeg rizika

Zapadni zapovjednici oprezni su zbog troškova, žrtava i vojnih implikacija.

Troškovi leta po satu, koji uključuju obuku, dijelove i održavanje, kreću se od 28.000 dolara za F-16 do 45.000 dolara za mlažnjak Rafale četvrte generacije, rekao je za Al Jazeeru pukovnik Konstantinos Zikidis iz Grčkog ratnog vazduhoplovstva.

„Morali bismo platiti ljudima da budu tamo, nekoliko smjena dnevno u svim specijalnostima… bit će iscrpljujuće“, rekao je, misleći na aviotehničare i pilote.

„S druge strane, prijedlog umanjuje efikasnost sistema protuzračne odbrane, koji su vrlo efikasni protiv krstarećih raketa i imaju daleko niže satne operativne troškove od aviona“, rekao je Zikidis.

„Također, nije baš posao aviona da love krstareće rakete. Mogu to učiniti ako im zračno zapovjedništvo kaže koordinate. Ne mogu izaći u letačku patrolu i slučajno ih uočiti. Dakle, potreban vam je vrlo gust radarski niz za pokrivanje određenog područja, posebno na maloj visini.“

Evropske članice NATO-a ne koriste zračni radarski sistem AWACS, koji bi prema Zikidisu bio idealan alat za taj posao, ali ukrajinski piloti već su oborili ruske krstareće rakete koristeći rakete zrak-zrak, što sugeriše da su zemaljska radarska sredstva tamo.

Kamikaze dronovi dugog dometa i rakete

Evropa je Ukrajini osigurala dugodometne protuzračne odbrambene sisteme Patriot i Samp-T, te srednjedometne sisteme Iris-T, ali oni su dovoljni samo za zaštitu većih urbanih središta, rekla je Vdovičenko. Rusija također pojačava svoje napade. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 4. maja da je Rusija lansirala gotovo 1.200 kamikaza dronova dugog dometa i 10 raketa u samo sedam dana.

Ove vrste oružja rutinski se usmjeravaju na civilnu i industrijsku infrastrukturu, a ne na linije ratišta, dok ruski predsjednik Vladimir Putin povećava proizvodnju. Prošle godine, ruska fabrika u Alabugi proizvela je 6.000 dronova dugog dometa Shahed/Geran, rekao je prošlog mjeseca ukrajinski voditelj Centra za suzbijanje dezinformacija, Andrij Kovalenko. Rekao je da je Putin ove godine postavio proizvodnju na osam do deset hiljada dronova.

Posljedice su vidljive. U napadima visokog profila na Krivi Rih, Harkov i Kijev ove su godine poginuli deseci ljudi.

Drugi problem s kojim bi se suočile evropske zračne snage su žrtve.

„Ako jedan evropski avion padne i pilot pogine, evropskim vladama će to biti vrlo teško objasniti“, rekao je Zikidis. „Da grčki pilot ode i pogine u Ukrajini, to bi moglo srušiti vladu u Grčkoj“, dodao je.

„Ne mislim da postoji politička volja za to, i to je ono što ovo djelomično zaustavlja“, rekla je Vdovičenko.

Ali Orobets je ovaj rizik stavila u širi kontekst.

„Govorimo o hvatanju krstarećih raketa i obaranja ofanzivnih dronova, što je prilično laka meta za obučene pilote“, rekla je za Al Jazeeru.

„Stoga smatramo da je Skyshield manje rizičan od provođenja zone zabrane leta ili bilo kakvog sudjelovanja evropskih trupa bliže prvoj liniji fronta.“

Strateško zastrašivanje

Treće, tu su i vojne implikacije. Skyshield je dijelom namijenjen oslobađanju ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva za udare dublje u Rusiji, raspoređivanjem procijenjenih 85 aviona F-16.

To je zato što je Rusija ove godine pojačala upotrebu kontrolisanih zračnih bombi, koje su usmjerene protiv prvih linija fronta, navodno ispustivši 5.000 u aprilu u odnosu na 4.800 u martu, 3.370 u februaru i 1.830 u januaru.

Ukrajina bi ciljala aerodrome s kojih polijeću ruski avioni, kako bi izbacili rakete za lansiranje. Također bi premjestila sisteme za lansiranje raketa bliže prvim linijama, povećavajući njihov domet unutar Rusije.

Kontrolisane zračne bombe su za rusko vazduhoplovstvo najefikasnije oružje na frontu, a Rusija je uspješno iskoristila svoj nuklearni arsenal kako bi zastrašila NATO i dopustila im da budu poslane avionom.

Rusija će djelovati protiv raspoređivanja evropskih snaga

Bidenova administracija odbila je dopustiti Ukrajini da rasporedi Taktičke raketne sisteme vojske (ATACMS), koji imaju domet od 300 km, jer Rusija smatra da njihova upotreba zavisi od američkih obavještajnih podataka što bi, po mišljenju administracije, SAD činilo saveznikom u ratu.

Potpuno isti stav ponovili su kada je bilo u pitanju njemačko slanje rakete Taurus dometa 500 km u Ukrajinu.

U istom duhu, Rusija je zaprijetila da će djelovati protiv bilo kakvog raspoređivanja evropskih snaga u Ukrajinu.

Sekretar Vijeća sigurnosti Rusije Sergej Šojgu prošli je mjesec na samitu ministara vanjskih poslova grupe država BRICS u Rio de Janeiru rekao da će se “vojne jedinice zapadnih država na ukrajinskom teritoriju smatrati legitimnim ciljevima”.

Te su prijetnje bile učinkovite. Bidenova administracija bila je protiv ideje da se poljskim i rumunskim zračnim snagama dopusti obaranje dronova i projektila u ukrajinskom zračnom prostoru koji su se kretali prema poljskom i rumunskom zračnom prostoru, rekla je Orobets.

Bidenova administracija smatrala je da, “ako bilo koji američki pilot na bilo kojem američkom ili zapadnom mlažnjaku uđe u ukrajinski zračni prostor, Amerika ili neka druga zemlja će postati saveznici u ratu“, rekla je.

Isto se odnosilo i na ideju da Evropljani uđu u ukrajinski zračni prostor.

„Oni su se bojali da bi Rusi tada eskalirali do nivoa sukoba koji ne bi mogli održati. Dakle, to je bio jedini razlog. Nije bilo razloga poput: ‘Oh, to ne možemo učiniti'“, rekla je.