Razgovor Trumpa i Putina: Šta koči prekid vatre između Rusije i Ukrajine?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump rekao je kako će u ponedjeljak razgovarati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom o završetku rata u Ukrajini. Njegova objava uslijedila je dan nakon što su direktni razgovori između Rusije i Ukrajine, koje je organizirala Turska, završili bezuspješno.

Prije Trumpovog poziva Putinu, evropski čelnici razgovarali su s američkim predsjednikom i izrazili nadu da će Putin prihvatiti prekid vatre. Trump je rekao kako također planira razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon razgovora s Putinom.

Evo gdje se nalaze razgovori o potencijalnom prekidu vatre između Kijeva i Moskve, više od tri godine nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu februara 2022. godine.

Šta je Trump rekao?

U objavi na svojoj platformi Truth Social, Trump je napisao kako će razgovarati s Putinom telefonom.

„Teme poziva će biti zaustavljanje ‘krvoprolića’ koje u prosjeku ubija više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika sedmično, te trgovina“, naveo je Trump u objavi. Dodao je kako će, nakon razgovora s Putinom, razgovarati i sa Zelenskim i raznim članicama NATO-a.

„Doći će do primirenja vatre i ovaj vrlo nasilni rat, rat koji se nikada nije trebao dogoditi, završit će. Bog nas sve blagoslovio!“

Šta se dogodilo tokom pregovora?

Turska je u petak prvi put od ranih dana rata 2022. godine u istanbulskoj palači Dolmabahce organizirala direktne razgovore između Rusije i Ukrajine. Razgovori, koje je predložio Putin, prvobitno su bili zakazani za 15. maj, ali su odgođeni za jedan dan. Prije razgovora, Zelenski je najavio kako će lično prisustvovati razgovorima ako se i Putin pridruži sastanku.

Međutim, 14. maja je Kremlj objavio da Putin neće prisustvovati, te je umjesto toga najavio pregovarački tim koji će voditi bivši ministar kulture koji je također vodio prethodne ruske delegacije u neuspješnim pregovorima o ratu u Ukrajini.

Kao odgovor, Zelenski, koji je bio u Ankari, gdje se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, imenovao je svog ministra odbrane da predvodi ukrajinsku delegaciju.

Razgovori su na kraju održani u petak, ali nisu donijeli nikakav napredak u pogledu prekida vatre. Međutim, dvije strane su postigle sporazum o razmjeni zarobljenika. Predstavnici obje strane potvrdili su kako je svaka država pristala pustiti 1.000 ratnih zarobljenika. Vođa ruske delegacije i Putinov savjetnik Vladimir Medinski rekao je da će se razmjena dogoditi “u narednim danima”.

Dva tima također su razgovarala o potencijalnom sastanku Putina i Zelenskog, čiju legitimnost kao ukrajinskog lidera ruski predsjednik često dovodi u pitanje.

Šta sprječava prekid vatre?

Zelenski je rekao kako Putinovo prazno mjesto za pregovaračkim stolom sprječava postizanje sporazuma o prekidu vatre jer je Rusiju predstavljala delegacija zvaničnika niskog nivoa koji nisu mogli donositi odluke.

No, dok je ukrajinski čelnik kritizirao Putina, Trump se činio empatičnim. Na konferenciji za novinare u Dohi (Katar) na drugoj dionici svog putovanja na Bliskom istoku prošle sedmice, Trump je sugerirao da je nerealno očekivati ​​da će Putin prisustvovati razgovorima osim ako ne prisustvuje i američki predsjednik. To je mišljenje potvrdio nekoliko sati kasnije.

„Ništa se neće dogoditi dok se Putin i ja ne sastanemo“, rekao je Trump novinarima u četvrtak na letu Air Force One za Ujedinjene Arapske Emirate koje je američki predsjednik posjetio nakon Katara.

„Svi su mogli vidjeti da je ruska delegacija u Istanbulu bila vrlo niskog nivoa. Niko od njih nije bio osoba koja zapravo donosi odluke u Rusiji. Ipak, poslao sam svoj tim“, napisao je Zelenski u objavi X u petak nakon završetka razgovora u Turskoj.

Šta svaka strana govori?

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je ruskim novinskim agencijama da će Putin razgovarati s Trumpom u ponedjeljak.

U međuvremenu, Zelenski se u nedjelju u Rimu sastao s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, na marginama inauguracijske mise pape Lava XIV. „Razgovarali smo o pregovorima u Istanbulu, kamo su Rusi poslali delegaciju niskog nivoa koja ne donosi odluke“, napisao je Zelenski u drugoj objavi na X.

„Potvrdio sam da je Ukrajina spremna učestvovati u pravim pregovorima i naglasio važnost potpunog i bezuvjetnog primirja što je prije moguće.“

U petak, nakon razgovora, Zelenski je na X objavio: „Predsjednik Trump želi okončati ovaj rat. Moramo nastaviti blisko sarađivati ​​s njim i ostati što koordiniraniji.“ Također je rekao da je dugoročna američka podrška ključna.

Ukrajina poziva na bezuvjetno, 30-dnevno primirje. Rusija je, međutim, izrazila zabrinutost da bi Ukrajina mogla iskoristiti takvo primirje za ponovno naoružavanje i mobilizaciju dodatnih trupa.

Šta Evropa kaže?

Prije Trumpovog razgovora s Putinom, čelnici Velike Britanije, SAD, Italije, Francuske i Njemačke raspravljali su o ratu u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ureda britanskog premijera Keira Starmera.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron napisao je u objavi na X da se razgovor, koji je održan u nedjelju, vodio između njega, Trumpa, Starmera, njemačkog kancelara Friedricha Merza i italijanske premijerke Giorgie Meloni.

“Sutra predsjednik Putin mora pokazati da želi mir prihvatanjem 30-dnevnog bezuvjetnog prekida vatre koji je predložio predsjednik Trump, a podržali Ukrajina i Evropa“, napisao je Macron.

U objavi na X, Merz je ponovio Macronove stavove da Putin mora prihvatiti prijedlog o prekidu vatre. „Želimo nastaviti ovaj dijalog danas“, napisao je.

Na istoj platformi je Meloni istakla kako bi se Moskva trebala „ozbiljno angažirati“ direktnim kontaktom.

Kakvo je stanje rata?

U nedjelju je Rusija pokrenula svoj najveći napad dronovima od početka rata, saopćeno je iz Ukrajine, ubivši najmanje jednu ženu. Ukrajinske zračne snage objavile su kako je Rusija u nedjelju ujutro lansirala 273 drona.

Kasnije u nedjelju, kijevska obavještajna služba je ustvrdila da vjeruje kako je Rusija planirala ispaliti interkontinentalnu balističku raketu kako bi zastrašila Zapad. Nije bilo jasno je li se to doista dogodilo. Moskva još nije odgovorila na ove optužbe.

Trump je obećao brzo okončanje rata. Počev od februara ove godine, predstavnici SAD imali su odvojene sastanke s ruskim i ukrajinskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji. Sve tri strane dogovorile su privremene sporazume, održavanje sigurnosti Crnog mora i zaustavljanje napada na energetsku infrastrukturu. Rusija i Ukrajina više su se puta međusobno optuživale za nepoštivanje uvjeta tih sporazuma, koji su sada istekli.