‘Značajan korak’: Šta očekivati od pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu

Rusija i Ukrajina se pripremaju za pregovore u Turskoj, iako su izgledi za prvi direktni susret predsjednika Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog u tri godine propali nakon saopćenja Kremlja kasno u srijedu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, koji je ranije nagovijestio da bi mogao učestvovati u pregovorima, također neće prisustvovati, prema riječima američkih zvaničnika.

Evo šta znamo o pregovorima, šta ih je podstaklo, čije se prisustvo očekuje i zašto su važni.

Zašto se održavaju pregovori?

Putin je u nedjelju predložio ideju direktnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Turskoj, umjesto dosadašnjih indirektnih razgovora, u kojima su SAD i drugi pokušali posredovati između zaraćenih susjeda. Putin je pozvao na obnovu direktnih pregovora koji su održani 2022. godine.

„Rusija nije ta koja je prekinula pregovore 2022. To je bio Kijev. Bez obzira na to, mi predlažemo da Kijev nastavi direktne pregovore bez ikakvih preduvjeta“, kazao je Putin u nedjelju.

U februaru 2022. godine, Rusija je pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu. Nedugo nakon toga, Rusija i Ukrajina održale su pregovore u Istanbulu.

Prema riječima Zelenskog, pregovori su propali jer je Rusija zahtijevala da Ukrajina ustupi regiju Donbas, koja obuhvata ukrajinske regije Donjeck i Lugansk – koje je Rusija djelomično okupirala tokom invazije. Zelenski je dodao da je Rusija željela da Ukrajina odustane od dalekodometnog naoružanja, izvrši ustavne izmjene kako bi proglasila neutralnost i značajno smanji svoje oružane snage.

„Nikada nije ni bilo pregovora; to je bio ultimatum od strane ubice“, izjavio je Zelenski tada.

Iako je Zelenski ranije tvrdio da bi bilo koji mirovni sporazum zahtijevao da Rusija odustane od ukrajinske teritorije koju je okupirala, u decembru prošle godine je rekao da bi „vruća faza“ rata mogla završiti ako NATO ponudi sigurnosne garancije za dio Ukrajine koji je trenutno pod kontrolom Kijeva. Dodao je da bi povratak teritorija koje je Rusija okupirala mogao biti ispregovaran diplomatskim putem kasnije.

„Pritisak koji je SAD vršio kako bi pokušao okončati borbe u Ukrajini evoluirao je tokom vremena“, za Al Jazeeru je kazao Keir Giles, viši savjetnik u londonskoj ekspertskoj organizaciji Chatham House. „Čini se da su najnoviji elementi te evolucije, posebno u smislu evropske solidarnosti s Ukrajinom, doveli Rusiju do toga da se uključi u direktne pregovore.“

Putinov nedavni poziv na pregovore došao je dan nakon što su četiri glavna evropska saveznika Ukrajine dala Putinu ultimatum da prihvati bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre ili se suoči s novim sankcijama. Taj ultimatum je uslijedio nakon što su čelnici evropskih zemalja – Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske – posjetili Kijev.

Dali su Putinu rok do 12. maja. U nedjelju, 11. maja, Putin je, bez obavezivanja na prekid vatre, izjavio: „Posvećeni smo ozbiljnim pregovorima s Ukrajinom. Njihova svrha je eliminacija osnovnih uzroka sukoba, uspostavljanje dugoročnog, trajnog mira za historijsku perspektivu.“

Kakvu je ulogu odigrao Trump?

Četiri evropska čelnika – Keir Starmer iz Velike Britanije, Emmanuel Macron iz Francuske, Friedrich Merz iz Njemačke i Donald Tusk iz Poljske – izjavili su da su obavijestili Trumpa o svom ultimatumu Rusiji tokom telefonskog poziva i sugerisali da se on složio.

Međutim, nakon što je Putin pozvao na direktne pregovore između Kijeva i Moskve, Trump je izdao izjavu na svojoj platformi Truth Social, pozivajući predstavnike Ukrajine da se „odmah“ sastanu s predstavnicima Rusije.

Trump je vodio svoju kampanju za izbore 2024. godine s obećanjem da će brzo okončati rat u Ukrajini. Trumpova administracija održala je više sastanaka, počevši od februara, s ruskim i ukrajinskim predstavnicima odvojeno, u Saudijskoj Arabiji u pokušaju da postigne dogovor.

Trumpova administracija je isto tako u aprilu nagovijestila da se povlači iz pružanja sigurnosnih garancija Ukrajini. Trumpova administracija je izjavila da želi da Evropa preuzme vodstvo u podršci ukrajinskoj odbrani, napominjući da SAD ima druge prioritete, uključujući sigurnost granica.

Međutim, u posljednjim sedmicama, Trump i njegov tim, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, izrazili su sve veću frustraciju zbog nedostatka značajnog napretka u pregovorima i zaprijetili da će se povući iz napora za posredovanje u miru.

Objašnjavajući svoje insistiranje da Ukrajina učestvuje u razgovorima u Istanbulu 15. maja, Trump je tvrdio: „Barem će moći utvrditi da li je sporazum moguć, a ako nije, evropski čelnici i SAD će znati kakva je situacija i moći će postupiti u skladu s tim“.

Ko će prisustvovati?

„Podržao sam ideju predsjednika Trumpa o direktnim pregovorima s Putinom. Otvoreno sam izrazio svoju spremnost na sastanak. Nadam se da Rusi neće izbjegavati sastanak“, napisao je Zelenski na platformi X u ponedjeljak.

Zelenski je dan kasnije najavio da će biti u Ankari u četvrtak, gdje će se sresti s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Međutim, razgovori s Rusijom trebali bi se naknadno održati u Istanbulu.

Trump je rekao da će poslati državnog sekretara Marca Rubija, izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa i specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju Kita Kellogga da prisustvuju razgovorima u Istanbulu.

Rusija je u srijedu navečer objavila imena članova svoje delegacije za sastanak. Vladimir Medinski, blizak Putinov saradnik i bivši ministar kulture koji je također vodio prethodne bezuspješne pregovore s Ukrajinom 2022. godine, predvodit će ruski tim. S njim će biti zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin i direktor Glavne obavještajne uprave Igor Kostjukov.

Trumpovu raniju ponudu da prisustvuje razgovorima pozdravio je Kijev. „Svi mi u Ukrajini bismo cijenili kada bi predsjednik Trump mogao biti s nama na ovom sastanku u Turskoj. Ovo je prava ideja. Možemo promijeniti puno toga“, kazao je Zelenski.

Međutim, kasno u srijedu, američki zvaničnici su pojasnili da Trump neće prisustvovati.

Američki predsjednik se trenutno nalazi na Bliskom istoku, gdje je u srijedu proveo u Kataru, nakon što je dan ranije posjetio Saudijsku Arabiju. U četvrtak će Trump biti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prije povratka u Washington.

Šta znači Putinovo odsustvo?

Zelenski je ranije rekao da će prisustvovati razgovorima samo ako i Putin bude prisutan. „Putin je taj koji odlučuje o svemu u Rusiji, tako da je on taj koji mora riješiti rat. Ovo je njegov rat. Stoga treba prisustvovati pregovorima“, objavio je Zelenski u objavi na platformi X.

S obzirom na to da se zna da Putin neće prisustvovati, nije jasno ni hoće li Zelenski učestvovati ili će to prepustiti svom timu.

Ipak, na mnoge načine, Zelenski je nadmašio Putina izazivajući ga i tražeći od njega da prisustvuje.

„Zelenski je postavio pred Rusiju izazov da pokaže istinsko zanimanje; do Rusije hoće li zadovoljiti ovaj izazov ili ne“, kazao je Giles.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva također je obećao da će pozvati Putina da prisustvuje pregovorima.

Šta je na stolu?

Teško je predvidjeti o čemu bi se konkretno moglo raspravljati u Turskoj.

„Bilo bi preuranjeno predviđati hoće li uopće biti bilo kakve značajne rasprave, s obzirom na to da su prihvatljivi ishodi za obje strane još daleko“, smatra Giles. „Rusija želi neutralizirati Ukrajinu kao nezavisnu suverenu državu, dok Ukrajina želi preživjeti.“

Ukrajina je predložila bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, dok je Rusija insistirala da bude prihvaćen niz njenih zahtjeva prije nego što se pridruži takvom primirju. Moskva je izjavila da želi garancije u vezi s mehanizmom nadzora prekida vatre kao i da Ukrajina neće iskoristiti primirje za ponovno naoružavanje i mobilizaciju dodatnih vojnika. Umjesto toga, Putin je najavio kratka, jednostrana primirja posljednjih dana, za koja Ukrajina tvrdi da ih Moskva nikada zapravo nije poštovala.

„Ne isključujemo mogućnost da će tokom ovih pregovora biti moguće dogovoriti neka nova primirja, novi prekid vatre i stvarno primirje, koje bi poštovala ne samo Rusija, nego i ukrajinska strana. To bi bio prvi korak, ponavljam, ka dugoročnom održivom miru, a ne uvod u nastavak oružanog sukoba“, izjavio je Putin u nedjelju.

Koliko su značajni ovi pregovori?

Giles je kazao da će, ako se dese, pregovori biti „značajan korak naprijed“.

„Sve što je do sada nazvano mirovnim pregovorima nije bilo ništa takvo“, dodao je Giles, opisujući dva paralelna razgovora koji je SAD vodio s Rusijom i Ukrajinom.

SAD, Ukrajina i Rusija su 19. marta objavile 30-dnevni prekid vatre na napade na rusku i ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a šest dana kasnije dogovorili su sporazum o Crnom moru, obustavljajući vojnu upotrebu komercijalnih brodova i upotrebu sile u Crnom moru. Obje strane, međutim, razmjenjivale su optužbe za kršenje uvjeta tih sporazuma, koji su sada istekli.