Strane investicije kao pitanje opstanka za sjever Crne Gore

Beranska Jelovica, Đalovića klisura u Bijelom Polju, planina Štedim u Rožajama, plavska Bogićevica i drugi prirodni dragulji sjevera Crne Gore našli su se u fokusu potencijalnih lokacija za investicije, nakon što su one najavljene iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Uprkos bogatstvu netaknute prirode – nepreglednih bajkovitih pašnjaka i livada, jezera i rijeka na koje bi pozavidjele i najrazvijenije države – pitanje je hoće li sjever doživjeti adekvatnu valorizaciju.

Ekonomski analitičar Predrag Zečević smatra da je upitno koliko se zaista želi ulagati u sjeverni region.

“Ne možemo ignorisati sumnje koje se javljaju – da li se ulaganja na sjeveru najavljuju kao svojevrsni paravan za krupne, dugoročne i politički osjetljive projekte na jugu, poput Ulcinja, Velike plaže ili dijelova Budvanske rivijere”, ocjenjuje Zečević.

Prema njegovom mišljenju, projekti na sjeveru i jugu moraju biti strateški povezani kroz razvoj infrastrukture, turizma, zelene energije i fiskalnih politika.

“Za razliku od juga, gdje postoji otpor dijela građana prema daljoj urbanizaciji, investicije na sjeveru su pitanje opstanka“, zaključio je Zečević.

‘Vještačka atmosfera takmičenja’

Mladen Grgić, bivši direktor Agencije za investicije i saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, tvrdi da se sjever Crne Gore koristi za stvaranje političke podrške ulaganjima na jugu i za pritisak na lokalne zajednice.

“Stvara se vještačka atmosfera takmičenja, uz poruku da će se Vlada posvetiti samo onima koji ‘žele investicije’, zaboravljajući da mora raditi u interesu svih građana“, kazao je Grgić.

Kao primjer navodi Kolašin, koji je doživio investicioni bum zahvaljujući programu ekonomskog državljanstva, ali bez adekvatne infrastrukture.

“Danas imamo 15 hotela, ali bez vodovoda, kanalizacije, stabilnog napajanja električnom energijom i sa putem do skijališta koji je često neprohodan. Umjesto razvoja – svjedočimo urbicidu”, istakao je Grgić, upozoravajući da se i sada predlaže sličan pristup.

Grgić navodi da Crna Gora nema problem s interesovanjem investitora, već sa realizacijom investicija.

“Administracija je troma, zakoni su prenormirani i često nerazumljivi čak i onima koji ih sprovode. Umjesto reforme, svjedočimo novom talasu partijskog zapošljavanja koje dodatno usporava sistem”.

Davanje atraktivnog zemljišta mimo tendera

Grgić posebno problematičnim vidi davanje atraktivnog zemljišta mimo tendera za izgradnju stanova, bez stvarne potrebe za javnim infrastrukturnim projektima.

“U takvim uslovima, teško možemo govoriti o transparentnosti“, zaključuje Grgić, dodajući da je upravo pritisak civilnog sektora i lokalnih zajednica primorao vlast na dijalog.

Iako je nešto optimističniji kada je riječ o potencijalu investicija, Zečević upozorava da Crna Gora mora izbjeći zamku netransparentnih aranžmana i prevelikog oslanjanja na jedan izvor kapitala.

“Rizik leži u mogućnosti eksploatacije prostora bez ekološkog i socijalnog balansa, te otuđenja strateških resursa bez dugoročnog benefita za državu. Neophodna je snažna regulatorna kontrola i uključivanje civilnog sektora, lokalnih samouprava i struke u proces odlučivanja”, naglasio je Zečević.

Crna Gora ima potencijal

Kada je riječ o investitoru iz UAE, Mohamedu Alabbaru, Zečević smatra da se radi o ozbiljnoj figuri, čiji kredibilitet i kapital ulivaju određeni stepen povjerenja.

„Ono što ovu najavu razlikuje od mnogih prethodnih jeste upravo iskustvo i vizija investitora, ali i politička volja u Crnoj Gori. Realizacija, međutim, zavisi od unutrašnjih faktora – pravne sigurnosti, efikasnosti administracije, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i otvorenog dijaloga sa javnošću“, ističe Zečević. Vjeruje da, ukoliko se projekti sprovedu kako treba, Crna Gora ima potencijal da za 10 godina postane najbogatija i najrazvijenija zemlja na Balkanu.

Mohamed Alabbar je biznismen iz UAE, najpoznatiji kao osnivač kompanije Emaar Properties, iza koje stoje megaprojekti poput Burj Khalife i Dubai Malla. Takođe je osnivač i vlasnik Eagle Hills, privatne razvojne firme aktivne na međunarodnim tržištima. Njegovo poslovno carstvo obuhvata nekretnine, tehnologiju, bankarstvo, maloprodaju i ugostiteljstvo.

Investicije i više nego dobrodošle

Predsjednici opština Žabljak (Radoš Žugić), Kolašin (Petko Bakić), Berane (Đole Lutovac) i Plav (Nihad Canović) smatraju da su investicije i više nego dobrodošle u ove sjeverne opštine.

Za Žugića razvoj elitnog turizma je budućnost Žabljaka i interesovanje investitora bi moglo dati novi razvojni zamah ovom području.

“Opština Žabljak svakako sa zadovoljstvom prihvata sve one investitore koji su spremni da ulažu svoj kapital u održive projekte, koji su zasnovani na principima održivog razvoja i koji ne ugrožavaju životnu sredinu i posebno zaštićena područja”, rekao je Žugić.

Bakić je kazao da bi prijeko potrebne investicije na sjeveru Crne Gore doprinijele ravnomjernom razvoju države i zaustavile iseljavanje.

„Opština Kolašin, kao i ostale opštine na sjeveru, ponudila je ideje za eventualne investicije, ali bez obzira u kojoj opštini bi došlo do realizacije sigurno bi se odrazilo na razvoj čitavog sjevera”, rekao je Bakić.

Za Lutovca investicije Alabbara, koje su entuzijastično dočekane, imale bi višestruki značaj za Berane.

„Opština Berane je već pripremila projektni prijedlog ‘Jelovica Luxury Retreat’, koji je dostavljen timu gospodina Alabbara, sa ciljem da predstavimo jedinstvene razvojne šanse koje naša opština nudi“, kazao je Lutovac.

Canović je kazao da Opština Plav snažno podržava dolazak investitora uz, kako je kazao, poštovanje svih usvojenih planskih i strateških dokumenata.

„Potrebni su nam partneri koji dijele našu viziju dugoročnog i odgovornog razvoja, zasnovanog na valorizaciji postojećih potencijala, prirodnih ljepota, turističkih kapaciteta, poljoprivrede i drugih sektora. Investitori koji svojim znanjem, iskustvom i odgovornošću mogu doprinijeti ostvarenju tih ciljeva, u Opštini Plav će uvijek imati otvorena vrata”, kazao je Canović.

Mujović: Investitori poput Alabbara dobrodošli

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da su investitori poput Alabbara sa značajnim kapitalom, globalnom reputacijom i iskustvom u realizaciji velikih razvojnih projekata dobrodošli u Podgoricu.

„Njihovo prisustvo može značajno doprinijeti ekonomskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju infrastrukture i jačanju turističkog potencijala glavnog grada. Podgorica investitorima nudi strateški položaj, stabilno institucionalno okruženje i povoljan poreski sistem, koji je među najkonkurentnijima u regionu. Gradska uprava se zalaže za efikasne i transparentne administrativne procedure, pravnu sigurnost i otvoren dijalog s investitorima“, kazao je Mujović.

Predsjednici opština sa sjevera Crne Gore javno su ili tokom nedavnog sastanka s premijerom Milojkom Spajićem istakli više lokacija kao primjere spremnih projekata. Cilj sastanka bila je razmjena informacija o potencijalnim razvojnim projektima, investicionim prilikama i interesovanju UAE za ulaganja u Crnu Goru.

Još nema informacija o konkretnim investicionim dogovorima.

Hoće li sjever iskoristiti prilike?

Sve to uslijedilo je nakon što je Vlada Crne Gore usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa UAE, koji je potom, zajedno sa sporazumima o saradnji u oblasti turizma i nekretnina, usvojen i u Skupštini. Ipak, Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina nije stupio na snagu, jer ga predsjednik države Jakov Milatović nije potpisao. On ga je vratio na ponovno odlučivanje u parlament.

Očekuje se da će zakon dobiti većinu u drugom krugu glasanja, nakon čega predsjednički potpis više neće biti potreban za njegov ulazak u pravni sistem. Milatović je, međutim, potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, čime je makar jedan od dokumenata pravno formalizovan.

Fokus investicija pomjeren je s juga ka sjeveru nakon žestokih reakcija dijela građana, nevladinog sektora i opozicionih stranaka na najavljene projekte investitora iz UAE, Mohameda Alabbara. Posebne kontroverze izazvale su tvrdnje o ulaganjima od 35 milijardi eura, koje su pojedini zvaničnici predstavili kao “multiplikativne efekte”, a ne stvarna ulaganja.

Najviše polemike izazvala je ideja izgradnje stanova za život u okviru turističkog kompleksa na Velikoj plaži u Ulcinju, što su protivnici inicijative ocijenili kao prikriveni urbanistički projekat sa ciljem masovne izgradnje.

Dok se čeka finalno odlučivanje, ostaje otvoreno pitanje: hoće li nerazvijeni sjever Crne Gore, uprkos svojim prirodnim potencijalima, i dalje ostati u drugom planu.