Mogu li kazne EU-a natjerati Rusiju na prekid rata u Ukrajini?

Brisel priprema planove za korištenje trgovinskih tarifa i kontrola kapitala kako bi održao finansijski pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini, čak i ako Mađarska odluči iskoristiti veto kako bi blokirala produženje režima sankcija Evropske unije koji bi trebao završiti u julu ove godine.

Evropska komisija poručila je ministrima da bi se veliki dio sankcija EU-a, koje uključuju zamrzavanje 200 milijardi eura ruske imovine, mogao prilagoditi novom pravnom okviru kako bi se zaobišao veto Budimpešte, objavio je britanski Financial Times.

Mađarski premijer Viktor Orban više se puta usprotivio bojkotu Moskve od strane EU-a, budući da ta srednjoevropska država dobija 85 posto svog prirodnog plina iz Rusije. Orbanova nacionalistička Vlada također je jedna od najnaklonjenijih prema Moskvi u cijeloj Evropi.

U svakom slučaju, nedavni prijedlozi EU-a pojavili su se u vrijeme kada Moskva i Kijev dogovaraju prve direktne mirovne pregovore od početka ruske invazije na Ukrajinu februara 2022.

Ukrajinski i ruski predstavnici sastaju se danas u Istanbulu, u Turskoj. Međutim, Vladimir Putin neće putovati u Istanbul na lične razgovore s Volodimirom Zelenskim.

Prošlog vikenda su evropski čelnici održali razgovore u Ukrajini kako bi izvršili pritisak na Rusiju da pristane na 30-dnevni prekid vatre u pripremi za pregovore u Istanbulu. Ukrajina je pristala na to, Rusija nije.

Koje su trenutne EU sankcije?

Unija je u srijedu usvojila 17. paket sankcija protiv Moskve, osmišljen kako bi povećao pritisak na rusku ekonomiju i prisilio predsjednika Putina da okonča rat u Ukrajini. Ovaj paket potpisala je i Budimpešta, a Evropska komisija će ga formalno ratificirati naredne sedmice.

Brisel od 2022. postepeno širi sankcije protiv Moskve, uvodeći zabrane uvoza ruske nafte, ograničenje cijena ruskog goriva i zamrzavanje imovine ruske centralne banke u evropskim finansijskim institucijama. Veliki dijelovi ruske ekonomije – od medijskih organizacija do avijacije i telekomunikacija – sada su pod ograničenjima EU-a, uz trgovinske zabrane i mjere usmjerene na oligarhe i političare.

U okviru 17. paketa, sankcionirano je 200-tinjak tankera “flote u sjeni“. To su brodovi sa nejasnim vlasništvom i bez zapadnih veza u smislu finansija ili osiguranja, što im omogućuje zaobilaženje finansijskih sankcija. Najnovije sankcije također ciljaju kineske i turske subjekte za koje EU tvrdi da pomažu Rusiji da izbjegne embargo. Na udaru ograničenja je i 30 firmi uključenih u trgovinu robom dvojne namjene – proizvodima sa mogućom vojnom primjenom.

„Rusija je pronašla načine da zaobiđe blokadu koju su nametnuli Evropa i Sjedinjene Američke Države, pa bi zatvaranje slavine Rusiju uhvatilo za vrat“, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot za BFM TV.

Koliko su efikasne sankcije?

Uz vojnu podršku Kijevu, sankcije su bile glavni odgovor EU-a na ruski rat protiv Ukrajine. Ali sankcije do sada nisu uspjele zaustaviti rat. Štaviše, zbog visokih cijena nafte i povećanih vojnih izdataka, ruska ekonomija je od početka 2022. nadmašila očekivanja.

Barrot je u srijedu priznao kako je utjecaj sankcija nedovoljan. „Morat ćemo ići dalje jer sankcije do sada nisu odvratile Vladimira Putina od nastavka agresivnog rata… Moramo se pripremiti za proširenje razornih sankcija koje bi mogle jednom zauvijek ugušiti rusku privredu“.

Koje se nove mjere predlažu?

Iako 17. krug sankcija dogovoren u srijedu, ministri EU-a već sada razmatraju šta bi se još moglo učiniti kako bi se potkopao Putinov politički utjecaj ako rat u Ukrajini potraje.

Kontrole kapitala, koje bi bile usmjerene na ograničavanje protoka novca u i iz Rusije, te trgovinske mjere poput tarifa, dvije su opcije koje je Evropska komisija spomenula posljednjih sedmica. Kontrole kapitala mogu imati različite oblike, uključujući ograničenja stranih ulaganja, ograničavanje razmjene valuta ili nametanje poreza na kretanje kapitala.

Komisija također namjerava narednog mjeseca podijeliti prijedloge koji bi omogućili Briselu da 2025. sa evropskim firmama uvede zabranu novih ugovora na takozvanom spot tržištu ruskog plina – ugovori o trenutnoj isporuci i plaćanju – te potpuno ukidanje do 2027. godine.

Uprkos ograničenjima izvoza nafte, Rusija i dalje zarađuje milijarde eura od prodaje prirodnog plina u EU u formi ukapljenog prirodnog plina (LNG) i preko Turskog toka (cjevovoda koji povezuje Rusiju sa Jugoistočnom Evropom preko Crnog mora). Zabrana ugovora na spot tržištu smanjila bi prihode Moskve iz tih izvora.

Brisel bi također mogao predložiti carine na obogaćeni uran kao dio svojih napora da smanji ovisnost EU-a o ruskim gorivima.

Kako piše Financial Times, EU insistira na tome da te mjere ne bi predstavljale sankcije i stoga ne bi trebala jednoglasna podrška svih 27 država EU-a, što je obično potrebno za produženje sankcija.

„Mislim da je EU smislio ove potencijalne kazne kako bi pokušao natjerati Rusiju da pristane na 30-dnevni prekid vatre… to je bio štap kojim su mahali“, rekao je analitičar upoznat s temom, a koji je želio ostati anoniman.

Hoće li SAD uvesti još sankcija?

Možda. Senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline, je 1. maja rekao kako ima podršku 72 kolege za zakon kojim bi se Rusiji uvele sankcije “koje lome kosti”.

Graham, bliski saveznik predsjednika Donalda Trumpa, zalaže se za nacrt zakona kojim se nastoji uvesti 500-postotna carina na uvoz iz država koje kupuju rusku naftu i fosilna goriva.

Sam Trump, koji naizgled pozdravlja mogućnost približavanja Rusiji, u martu je kazao kako „razmatra“ uvođenje sankcija i carina Rusiji dok se ne postigne mirovni sporazum s Ukrajinom.

Mogu li te mjere prisiliti Putina na pregovore?

„Većina Rusa želi da se život vrati u normalu, a vlasnici firmi umorni su od troškova povezanih s ratom“, rekla je anonimna analitičarka za Al Jazeeru. „Postoji sve veći osjećaj nelagode.“

Istakla je kako sumnja hoće li najavljivane mjere EU-a približiti Putina potpisivanju mirovnog sporazuma. „Samo zato što sankcije to nisu mogle učiniti“, rekla je, „a već ih je cijela mreža.“

Prema Castellum.AI, globalnoj platformi za rizike, Rusiji su od početka rata nametnute 21.692 sankcije – većina njih protiv pojedinaca.

„Na temelju prošlih rezultata, teško je vidjeti kako će još više sankcija i dodatnih kazni zaustaviti borbe“, dodala je analitičarka i procijenila kako je 60 posto šansi da će Rusija i Ukrajina i dalje biti u ratu do kraja ove godine.