Povratak košarke u Sarajevo: ‘Bit će Bosna opet šampion’

Bio je 20. marta 2010. godine kada su u Olimpijskoj dvorani “Juan Antonio Samaranch – Zetra” u Sarajevu košarkaši Bosne odigrali posljednju utakmicu u elitnoj regionalnoj Jadranskoj ligi, tada NLB šampionatu.

Pobijedili su pred 3.000 navijača beogradsku Crvenu zvezdu, rezultatom 68:67, te izborili opstanak u takmičenju. Posljednja dva poena na utakmici postigao je, i trijumf „Studentima“ donio, Muhamed Pašalić, danas trener u stručnom štabu Bosne.

„Sjećam se te utakmica veoma dobro. Kao da je danas bila. Ubacio sam dva slobodna bacanja na kraju i pobijedili smo“, rekao je Pašalić za Al Jazeeru.

Iako je situacija u klubu bila loša, marta 2010. godine gotovo niko ni slutio nije da će bivši prvak Evrope dotaći dno, prestati se takmičiti u Jadranskoj ligi, ispasti i iz društva najboljih u Bosni i Hercegovini. Prolazile su sezone, Bosna je preživljavala, a potom se u posljednje tri godine počela vraćati na pobjednički kolosijek.

Žele ispisati novu historiju Bosne

Prošle sezone tim iz Sarajeva uspio je osvojiti Kup Bosne i Hercegovine, trofej nazvan po Mirzi Delibašiću, najboljem košarkašu BiH svih vremena i klupskoj legendi Bosne. Pobijedila je Bosna Široki, rezultatom 83:73, i stigla do trofeja poslije 14 godina.

Međutim, najvažniju utakmicu u posljednjih 15 godina prvi klupski košarkaški šampioni Starog kontinenta iz bivše SFR Jugoslavije (titulu osvojili 1979. u Grenobleu) igrat će u srijedu od 19 sati. Bosnin protivnik bit će Ilirija iz Ljubljane u rasprodanoj kultnoj dvorani „Mirza Delibašić“ na sarajevskoj Skenderiji u majstorici finala ABA 2 lige, odlučujućem meču za plasman u elitnu regionalnu ABA ligu.

„Dijete sam grada Sarajeva. Drago mi je da ljudi prate i jedva čekaju utakmicu. Posebno mi je drago da vidim što više djece – i oni žele da igraju košarku. Grad ponovo živi u košarkaškom svjetlu”, rekao je Adin Vrabac, košarkaš Bosne.

Naglasio je i da poslije poraza u prvoj finalnoj utakmicu u Sarajevu (79:84), a potom trijumfa u drugom meču u Ljubljani (77:68), vjeruje da priliku generacije saigrači i on neće propustiti – da Bosnu pobjedom vrate među najbolje klubove u Jadranskoj regiji.

„Želimo da ispišemo neku novu istoriju Košarkaškog kluba Bosna“, poručio je Đoko Šalić, centar „Studenata“.

Uvjereni u uspjeh

U Košarkaškom klubu Bosna su optimisti i nadaje se da će, možda čak u ovoj sezoni i u domaćem šampionatu ostvariti želju svojih navijača koji na svakoj utakmici skandiraju: „Bit će Bosna opet šampion“. Uvjereni su u uspjeh, odnosno da će prije svega u finalnoj seriji ABA 2 lige u konačnici, rezultatom 2:1, biti bolji od Ilirije, odnosno da će Bosna i Hercegovina naredne sezone imati dva predstavnika u ABA ligi – Igokeu iz Aleksandrovca i Bosnu iz Sarajeva.

„Bosna zaslužuje da bude standardni član regionalne lige i to će, nadam se, biti u narednim godinama. I ABA liga će sa Bosnom profitirati, jer je Sarajevo košarkaški grad, naš klub je renomiran i sa velikom tradicijom. Prati nas veliki broj navijača“, kazao je Pašalić.

Poručio je i da titula prvaka Bosne i Hercegovine „nije nedostižna“, kao i da uz „određenja pojačanja i finansije“ Bosna može dominirati parketima dvorana u regiji.

„Nije ABA liga bauk. Ne pričamo o Euroligi. Nama je svakako mjesto u regionalnom takmičenju, u kojem trebamo i možemo veoma brzo igrati značajnu ulogu“, smatra Pašalić.

Dodatna prilika i problemi sa Cibonom

Ipak, ukoliko Bosna izgubi imat će dodatnu priliku za plasman u regionalnu elitu. Odlukom rukovodstva lige poraženi finalista iz „drugoligaškog karavana“ za plasman u viši rang razigravat će sa zagrebačkom Cibonom, pretposljednjeplasiranom ekipom iz ove sezone ABA lige. Međutim, veoma lako moglo bi se desiti da poraženi finalista izbori plasman u ABA ligu i bez borbe, jer takođe nekadašnji dvostruki šampion Evrope, onaj iz glavnog grada Hrvatske, odbija igrati razigravanje.

U narednim danima bit će poznato da li će se utakmice igrati, a Zagrepčani ističu i kako se ne žele eventualno takmičiti u ABA 2 ligi. Prema posljednjim izjavama čelnika regionalnog šampionata, Ciboni po svemu sudeći neće progledati kroz prste, te će se tim iz dvorane “Dražen Petrović” morati povinovati pravilima ako želi ostati u ABA ligi.

A, prema pravilima utvrđenim prošle sedmice na online održanoj Skupštini ABA lige, „ekipa iz Jadranske regije koja želi dobiti pozivnicu za nastup u ABA ligi (takmičiti se, a da to kroz rezultat ne ostvari) mora platiti kotizaciju u iznosu od 250.000 eura“.

Iz Cibone su potom poručili da ne žele ni platiti za eventualno dobijanje pozivnice. Ukoliko u narednim danima ne dođe do rješavanja situacije na relaciji ABA liga – Cibona i poraženi finalista ABA 2 lige, shodno trenutno važećim propozicija takmičenja, mogao bi na mala vrata ući u najviši regionalni rang.

Hapoel želi platiti, ali da igra u Izraelu

Timovi izvan regije za pozivnicu moraju platiti „duplo više – 500.000 eura“, istaknuto je na Skupštini. Usvojena je odluka i da ABA liga u narednoj sezoni najviše može brojati 20 klubova, odnosno biti povećana za četiri u odnosu na ovu takmičarsku godinu.

Jedna od ekipa van regije koja želi platiti učešće u takmičenju je Hapoel iz Tel Aviva, ali pod uslovom da sve domaće utakmice, „nevezano za sigurnosnu i političku situaciju, igraju u Izraelu“.

Ofer Yanai, predsjednik Hapoela, rekao je da su kontaktirali rukovodstvo ABA lige, te dobili podršku za učešće u takmičenju. Istakao je kako vjeruje da bi ulazak Hapoela u Jadransku ligu „mogao pomoći u otvaranju vrata za povratak međunarodnog sporta u Izrael“. Čelnici ABA lige, međutim, još nisu odgovorili pozitivno na ultimatum Izraelaca, a kako tvrde košarkaški analitičari – teško da mogu pristati na uslov i izložiti stalne učesnike „riziku“.

Neformalno se govori i o mogućnosti formiranja dvije konferencije po 10 klubova u narednoj sezoni tokom ligaškog dijela takmičenja, a kao potencijalni novi sudionici spominju se i Cluj iz Rumunije, bečka Vienna…

U tekućoj sezoni u ABA ligi s plaćenom kotizacijom nastupa tim Dubaija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prošlog ljeta Dubai je „platio specijalnu pozivnicu [u iznosu] 1,7 miliona eura“, prema dostupnim informacijama i napisima brojnih regionalnih medija.