Poziv na primirje i direktne pregovore: Novi zaokret u rusko-ukrajinskom ratu

Nakon trodnevnog primirja koje je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio povodom Dana pobjede, čini se da rat u Ukrajini ulazi u novu fazu. Ukrajina i zapadne zemlje pozivaju na sveobuhvatni 30-dnevni prekid vatre, dok Rusija predlaže direktne pregovore, po uzoru na one održane u Istanbulu tokom prvih sedmica rata.

Međutim, situacija je i dalje neizvjesna, jer Kijev i njegovi zapadni saveznici insistiraju na tome da prekid vatre mora stupiti na snagu već od ponedjeljka kao preduvjet za bilo kakve pregovore. Moskva odbacuje taj zahtjev i poziva na pregovore tek u četvrtak, tvrdeći da se „temeljna razilaženja“ ne mogu riješiti bez direktnog dijaloga.

Dok Ukrajina pokušava prebaciti odgovornost na Moskvu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da od Rusije očekuje da poduzme odlučne korake u vidu prekida vatre. Najavio je svoju spremnost da se u četvrtak u Istanbulu sastane s Putinom licem u lice, pozivajući Ruse da ne traže „izgovore“ za ometanje ovog sastanka koji nije održan nijednom od početka rata.

No, njegov ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha‎ izrazio je sumnju u iskrenost ruske strane, sugerirajući da oni „nemaju hrabrosti“ za ulazak u direktan dijalog, kako je rekao.

Faktori pritiska

Situacija je postala složenija posljednjih dana nakon posjete čelnika Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Poljske Kijevu, gdje su koordinirali svoje stavove s Washingtonom o zajedničkim koracima, uključujući i jasna upozorenja Moskvi.

Ovi čelnici iznijeli su ideju o slanju snaga iz „Koalicije voljnih“ (ili „Koalicije odlučnosti“, kako je Ukrajina naziva) koje bi bile raspoređene duž stražnjih linija fronta radi zaštite zračnog prostora i ključnih objekata. To je nagovijestio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, ukazujući na mogućnost angažiranja hiljada vojnika.

U isto vrijeme, Britanija i Njemačka obećale su poslati nove pošiljke oružja i sistema za protivzračnu odbranu Ukrajini, dok je Washington nagovijestio pružanje vojne podrške koja bi premašila količine koje je slala prethodna administracija, kako je izjavio američki predsjednik Donald Trump.

Zapadne prijestolnice također su zaprijetile Moskvi ekonomskim sankcijama „bez presedana“, koje bi obuhvatile energetski i bankarski sektor, u slučaju da Rusija odbije prekinuti vatru. Ova eskalacija dolazi nakon potpisivanja sporazuma o rijetkim mineralima između Kijeva i Washingtona, što se smatralo strateškim potezom koji je dodatno ojačao stav SAD-a u podršci Ukrajini.

Pat pozicija

Iako je Zelenski ruski poziv na pregovore opisao kao „pozitivan signal“, veliki broj Ukrajinaca to vidi kao „poznati trik“ čiji je cilj dobiti na vremenu.

U razgovoru za Al Jazeeru, politički analitičar i bivši diplomata Volodimir Shumkov rekao je: “Ne želimo formalne pregovore koji će se koristiti za uljepšavanje imidža Moskve. Iznijeli smo logičan prijedlog za dugoročno primirje, ali Rusija želi besmislene runde pregovora koji će je prikazati kao zemlju koja traži mir, dok nastavlja svoj rat. To je ozbiljna zamka u koju ne smijemo pasti.“

Shumkov je dodao da se cilj Rusije nije promijenio: pokoriti Ukrajinu i okupirati što veći dio njene teritorije. Objasnio je da su priče o strahovima Moskve od ulaska Ukrajine u NATO samo izgovor, budući da je nekoliko zemalja iz ruskog susjedstva već pristupilo NATO-u, a „Ukrajina još uvijek nije članica i njen put je još uvijek dug“.

Pregovori u Istanbulu

Bez obzira na to hoće li se održati novi krug pregovora ili ne, diskusije o povratku na istanbulski proces otvaraju mnoga pitanja, pogotovo jer je Rusija kasnije anektirala četiri ukrajinske pokrajine u septembru 2022. godine.

U tom kontekstu, politički analitičar Oleksandr Paliy izjavio je za Al Jazeeru da poziv na povratak pregovorima iz 2022. predstavlja „pokušaj manipulacije“, budući da je Moskva izmijenila svoj ustav i pripojila oblasti Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, „i ne može ih se dobrovoljno odreći“.

„Rusija pokušava dobiti na vremenu, iscrpiti nas vojno i ekonomski te oslabiti naše odnose sa saveznicima. Svaki povratak na pregovore bez jasnih uvjeta služi njenim interesima“, dodao je.

Zapadni uvjeti

Političari i stručnjaci smatraju da postoji mogućnost za pregovore, ali upozoravaju na opasnost pretjeranog oslanjanja na njihove rezultate. Prema riječima francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noela Barrota, Evropa bi trebala imati mjesto za pregovaračkim stolom između Moskve i Kijeva.

Analitičar Shumkov tvrdi da je plan B spreman ako Rusija odbije prekid vatre ili odbije šire međunarodno sudjelovanje u pregovorima. Ovaj plan uključuje „slanje evropskih trupa i nametanje oštrih sankcija, uz povećanje zapadne vojne podrške u količini i kvaliteti“.

Shumkov također smatra da je „Washington sve više razočaran Putinovim namjerama, posebno nakon jačanja odnosa s Pekingom, što je kulminiralo dolaskom kineskog predsjednika Xi Jinpinga na proslavu Dana pobjede u Moskvi. Ovo je dodatno ojačalo približavanje Trumpove administracije Kijevu i ujedinilo američko-evropski stav o ukrajinskom pitanju“.

Kuda dalje?

Dok svijet s nestrpljenjem očekuje razvoj događaja uoči „četvrtka pregovora“, vojni posmatrači isključuju mogućnost značajnih promjena na frontovima, budući da je svaka strana daleko od postizanja svojih ciljeva na terenu.

Ivan Stupak, vojni stručnjak na Ukrajinskom institutu za budućnost i bivši savjetnik za sigurnost u ukrajinskom parlamentu, rekao je za Al Jazeeru: „Trenutno nema izgleda da će doći do smirivanja situacije na frontovima. Ruske snage napreduju sporo i uz veliku cijenu, a još nisu uspjele uspostaviti potpunu kontrolu nad oblasti Donjeck, a kontrola nad Zaporožjem i Hersonom je još dalja“.

S druge strane, primijetio je da „ukrajinske snage postepeno napreduju na određenim pravcima, poput Pokrovska u Donjecku, što predstavlja veliki izazov za Moskvu“.

Stupak je dodao da „u sljedećoj fazi moglo doći do ukrajinske eskalacije velikih razmjera, pogotovo nakon što je SAD obnovio svoju podršku sistemima Patriot i projektilima ATACMS. Washington također šalje rezervne dijelove za avione F-16, čime se vraća ravnoteža u našu korist i otvara mogućnost preciznih udara duboko unutar Rusije, ako se ne otvore pošteni pregovarački kanali“.