Trump i Putin žele da Zelenski ode: Jesu li izbori mogući dok traje rat

Kada je u pitanju Ukrajina, Donald Trump i Vladimir Putin se slažu oko toga da im se nikako ne dopada Volodimir Zelenski. I američki i ruski čelnik žele da njihov ukrajinski kolega ode s vlasti.

„Situacija je takva da nismo imali izbore u Ukrajini, tamo je ratno stanje, a čelniku Ukrajine, mrzim to reći, rejting je pao na četiri posto“, Trump je ustvrdio 19. februara.

Pet dana kasnije, Putin je podržao Trumpovu tvrdnju.

„Zapravo nije bitno koliko procenata [Zelenski] ima, četiri ili koliko god. Važno je da je njegov rejting, prema našim podacima, tačno dva puta niži od onog njegovog mogućeg političkog rivala“, kazao je Putin misleći na Valerija Zalužnija, bivšeg vrhovnog generala Ukrajine, koga je Zelenski smijenio prošle godine.

Trump i Putin su pogriješili kada je riječ o rejtingu Zelenskog.

Diplomatske razmirice Zelenskog s Trumpom povećale su mu popularnost u domovini, sa 52 posto u decembru na 57 posto u februaru, prema anketama Međunarodnog instituta za sociologiju u Kijevu. Međutim, 37 posto Ukrajinaca ne vjeruje Zelenskom, pokazuje anketa.

Kritičari optužuju Zelenskog za gušenje slobode govora, neuspjeh u suzbijanju korupcije u svojoj stranci Sluga naroda i, još važnije, u vojsci. Oštro su ga kritikovali i zato što je smijenio Zalužnija u februaru 2024.

Zalužni kao ozbiljan konkurent

Putin je bio u pravu kada je nazvao Zalužnija, koji je trenutno na funkciji ukrajinskog ambasadora u Velikoj Britaniji, jedinom javnom ličnošću koja može pobijediti Zelenskog na izborima.

Korpulentni, šutljivi general ima rejting odobravanja 62 posto, ali je u više navrata izjavljivao da se ne bi kandidovao za predsjednika dok je u toku rat.

„Dok traje rat, svi trebamo raditi na spašavanju države, a ne razmišljati o izborima“, kazao je novinskoj agenciji RBC-Ukraine.

Međutim, Zalužni vješto prati taktiku iz oblasti odnosa s javnošću koju je Zelenski isprobao i testirao uoči svoje pobjede na predsjedničkim izborima 2019. Potencijalne birače pušta da nagađaju o njegovoj političkoj platformi jer rijetko daje intervjue i minimalno koristi društvene mreže.

Zalužni se samo jednom obrušio na Trumpa – optuživši njegovu administraciju da je „uništila svjetski poredak“ i da „ne vjeruje u jedinstvo zapadnog svijeta“ tokom kratkog govora u londonskom Chatham Houseu 6. marta, nakon prvog zahtjeva američkog predsjednika da se održe vanredni izbori.

Temeljna poruka bila je jasna – uprkos svojoj sigurnoj pobjedi, Zalužni ne izaziva Zelenskog sada.

I Trumpov tim ima ‘svoje’ kandidate

U međuvremenu, Trumpov tim navodno je također pristupio civilnim rivalima Zelenskog, iako je njihova popularnost minimalna.

Početkom marta, Trumpovi saradnici su navodno vodili razgovore s Julijom Timošenko, iskusnom političarkom i dvostrukom premijerkom nekada poznatoj po svojoj karakterističnoj pletenici.

Timošenko je vodila u anketama uoči izbora 2019, dok Zelenski, komičar bez političkog iskustva, nije objavio svoju kandidaturu.

Međutim, ovih dana, samo 10,6 posto Ukrajinaca vjeruje Timošenko, koja je na čelu stranke Batkivshchyna (Otadžbina), prema anketi Razumkov Centra od 25. marta.

Prethodnik Zelenskog i njegov zakleti neprijatelj, Petro Porošenko neznatno je popularniji od njega.

Prema anketi, 17 posto Ukrajinaca vjeruje Porošenku, najbogatijem Ukrajincu koji je postao predsjednik nakon pobjede na izborima 2014. godine, obećavši borbu protiv korupcije i ujedinjenje svih Ukrajinaca različitih jezičnih i etničkih pozadina.

Međutim, kao predsjednik, Porošenko se suočio s korupcijskim skandalima i bio je poražen od Zelenskog, osvojivši samo 24 posto glasova na izborima 2019. godine.

Porošenko je potvrdio da su ga Trumpovi savjetnici kontaktirali, ali je odbacio tvrdnje da je sastanak bio vezan za prijevremene izbore.

„Izbori su mogući samo nakon prekida vatre i potpisivanja mirovnog sporazuma sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu“, napisao je na Facebooku.

Logistički nemoguće

Ukrajinski Ustav i izborni zakoni zabranjuju održavanje izbora tokom ratnog stanja, a njihovo održavanje za vrijeme rata logistički je nemoguće.

Ukrajina bi morala demobilizirati oko 700.000 boraca kako bi osigurala da mogu glasati, a bilo koji od njih mogao bi se registrovati kao kandidat i voditi kampanju.

To je teško izvodivo s obzirom na to da ruske snage nastavljaju napredovati duž 1.200 kilometara duge linije fronta, iako su teritorijalna osvajanja u martu bila minimalna. One su zauzele 133 kvadratna kilometra, uglavnom u Donbasu, što je dramatičan pad u odnosu na novembar, kada su zauzele 730 kvadratnih kilometara, prema Khortitsyi, analitičkom Telegram kanalu.

Međutim, Putin očigledno polaže nade u proboj svojih snaga dok postavlja nove uvjete za primirje od 30 dana koje je predložio Trump.

Gotovo svakodnevno rusko granatiranje ukrajinskih gradova također predstavlja veliku sigurnosnu prijetnju jer su gužve neizbježne tokom glasanja. Biračka mjesta tradicionalno bivaju postavljena u školama ili administrativnim zgradama, ali u ratu su hiljade takvih uništene.

Osim toga, Kijev ne može garantovati sigurnost međunarodnih posmatrača koji su prisustvovali svakim izborima u postsovjetskoj Ukrajini.

Glasanje nakon ukidanja ratnog stanja

Ako se potpiše prekid vatre, predsjednički izbori mogu se održati 90 dana nakon ukidanja ratnog stanja.

Međutim, kako bi se osigurao tačan broj birača, Kijev bi morao provesti popis stanovništva kako bi imao podatke o stvarnom broju birača.

Na početku ruske invazije u Ukrajini je živjelo 34,7 miliona ljudi. U međuvremenu, gotovo 6,9 miliona Ukrajinaca pobjeglo je u inozemstvo, njih 3,7 miliona je interno raseljeno, a pet miliona je ostalo u područjima pod ruskom okupacijom.

Štaviše, 1,3 miliona Ukrajinaca živi u Rusiji i njenom najbližem savezniku Bjelorusiji, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Prema riječima ukrajinskih zvaničnika, oni se suočavaju sa zatvorom, mučenjem i gubitkom imovine zbog svakog pokušaja da glasaju.

Glasački listići koje bi izbjeglice u Evropi i drugim državama koristile preopteretili bi ukrajinske ambasade i konzulate.

Više od 20 miliona Ukrajinaca koristi aplikaciju Diia, pomoću koje pristupaju većini vladinih usluga, čak i prodaju automobile. Međutim, kada su koristili aplikaciju Diia da glasaju za ukrajinskog kandidata na Eurosongu u februaru, pojavili su se tehnički problemi s aplikacijom.

Britanski magazin Economist izvijestio je da se Kijev priprema za održavanje izbora i da se Zelenski nada pobjedi. Pozvali su se na anonimne izvore iz vlade u svom izvještavanju. Dan kasnije, šef vladajuće stranke Sluga naroda odbacio je tu tvrdnju.

„Sve parlamentarne stranke i frakcije složile su se da će se izbori morati održati šest mjeseci nakon ukidanja ratnog stanja“, izjavio je David Arakhamia na televiziji.