Rat carinama: SAD zbog Kine urušava sistem koji je stvorio

Globalna tržišta reagirala su na takozvane “recipročne” carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, koje su stupile na snagu u srijedu.

Američko tržište dionica oštro je palo u utorak nakon što je Trump rekao kako će carine na uvoz iz Kine porasti na 104 posto.

To je bio direktan povod da za mišljenje pitamo ekonomskog stručnjaka Ljubu Jurčića, koji smatra da je iznenadni i nagli pad vrijednosti dionica na svjetskim berzama, zapravo, rezultat „špekulantskih igara“.

Usporavanje trgovine

„Pad dionica je sigurno povezan sa carinama; špekulanti su iskoristili ovakav događaj da naprave uzbunu na burzi i sruše cijenu i onda kupuju drugi dan po nižoj cijeni nadajući se da će se vrijednost vratiti na prijašnju. Inače, za realnu reakciju burze prerano je, jer robni tokovi još uvijek teku i tek ćemo vidjeti za tri do šest mjeseci kakve će biti realne posljedice ovih carina i koliko će trgovina usporiti“, rekao je Jurčić.

Ono što je bitno razumjeti jeste koliko će usporavanje trgovine biti povezano sa padom proizvodnje, kaže Jurčić i pojašnjava:

„Ako se uspori [trgovina], koliko će to biti posljedica pada proizvodnje […] pad proizvodnje zapravo realno utječe na vrijednost dionica u srednjem i dugom roku. Trenutni pad vrijednosti dionica je čista špekulantska igra, jer se u suštini u realnoj ekonomiji nije ništa dogodilo. Špekulanti koriste svaki ovakav događaj da naprave uzbunu, da dođe do rasporadaje vrijednih dionica, da oni to mogu kupovati malo jeftinije pa kasnije prodavati malo skuplje“, kaže Jurčić.

Ove Trumpove carine najveća su promjena koja se u svjetskoj ekonomiji dogodila u posljednjih 80 do 100 godina, ocjenjuje Jurčić.

„Iza ovoga stoji puno veća politička igra. Liberalni sustav i slobodan pristup tržištima finalnih proizvoda i sirovinama koji su gradili Amerikanci nakon Drugog svjetskog rata njima je najviše odgovarao, jer Amerika je izašla iz tog sukoba kao tehnološki lider svijeta sa najvećim proizvodnim kapacitetima. Onda je ona osnovala i kreirala principe na kojima je osnovana Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i Svjetska trgovinska organizacija. Bile su zadužene da smanjuju carine i miču druge prepreke u svjetskoj trgovini tako da bi pristup globalnoj ekonomiji bio što slobodniji. Amerikanci imaju 50 vojnih baza i oko 170 do 200 tisuća vojnika širom svijeta da čuvaju sigurnost tih puteva“, kaže Jurčić.

Kina koristi liberalni sistem

Ono što je posljednjih desetljeća iskrslo kao najveći problem jeste što je liberalni sistem prestao koristiti onima koji su ga osmislili. Posebno od 2010. godine Kina ima više benefita od globalnog ekonomskog liberalizma nego same Sjedinjene Američke Države, kaže Jurčić.

„E sad taj liberalni sustav posebno nakon 2010. više koristi Kini nego Americi. Amerika ima troškove a Kina ima korist, pa je Trump u prošlom mandatu otvorio trgovinski i ekonomski rat sa Kinom, a cilj je bio da se zaustavi Kina. Kad gledamo 2000. godinu Kina je bila na pet posto svjetskih proizvodnih kapaciteta, a  Amerika preko 25 posto. Danas, Kina ima preko 35 posto a Amerika je pala na 15 posto. To je očiti pokazatelj da ova trgovačka infrastruktura svijeta u koje je velike pare uložila Amerika više odgovara Kini, koja raste i očekuje se da će za 10 ili 20 godina Kina postati lider svijeta i gurnuti Ameriku u stranu“, kaže Jurčić.

Na zemlje Balkana ova se nova carinska politika Sjedinjenih Američkih Država neće direktno odraziti, smatra Jurčić.

„Na Balkan se neće puno odraziti direktno, jer Balkan ne sarađuje puno sa Amerikom. Amerika nam ništa ne može što se tiče trgovine, jer nema na šta udariti jer mi nemamo neku značajnu industrijsku proizvodnju. Hrvatska ima nešto, Srbija više poljoprivrednu proizvodnju i malo industrijske proizvodnje, Bosna i ne baš puno. Na nas u Hrvatskoj se može osjetiti ako zbog carina stagnira Evropa i da nam padne deset posto turizam iz tih zemalja, onda bi se kroz pad turističkog prometa odrazio u najvećoj apsolutnoj mjeri“, zaključuje Jurčić.