Kako doseljenici prisvajaju palestinska polja na Zapadnoj obali

Na snimku koji kruži društvenim mrežama pojavljuje se izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich dok dijeli terenska vozila doseljenicima u stočarskim doseljeničkim ispostavama izgrađenim na palestinskoj zemlji u oblasti Hebron, na jugu Zapadne obale.

U ambijentu koji bi se mogao nazvati svečanim, izraelski ministar, u pratnji ministrice Orit Strook zadužene za doseljenička naselja, obećao je veću podršku doseljenicima. Istakao je i to da je nedavno uspostavljeno pet novih stočarskih doseljeničkih ispostava na području Hebrona, te kako se svaka od njih prostire na površini od pet do deset hiljada duluma (jedan dulum iznosi 1.000 kvadratnih metara).

Područja o kojima je govorio Smotrich pripadaju palestinskim beduinskim ili seoskim porodicama, a uglavnom se nalaze na jugu i istoku Zapadne obale. Palestincima, kao vlasnicima tog zemljišta, zabranjen je pristup vlastitim imanjima, budući da su predata doseljenicima.

Pravo na polja pšenice i ječma

Doseljenici koriste terenska vozila s pogonom na sve četiri točka kako bi upadali u palestinska naselja i progonili čobane. Gotovo da ne prođe dan bez napada ove vrste na palestinske poljoprivrednike na Zapadnoj obali, što građani i organizacije za ljudska prava redovno dokumentiraju.

Polja pšenice i ječma predstavljaju ključni faktor za opstanak palestinskih poljoprivrednika, budući da su glavni izvor hrane za njihovu stoku. Ali s dolaskom proljeća, rastom usjeva i približavanjem sezone žetve, ta polja, koja zauzimaju stotine hiljada duluma, pretvorena su u pašnjake za stoku izraelskih doseljenika. Sve se to odvija pred očima vlasnika zemlje, koji su zatvoreni u svojim domovima i nije im dozvoljeno da napasaju svoja stada i da ih izvode iz štala i torova.

Otkako je počeo genocidni rat u Gazi, napadi doseljenika na palestinsku imovinu značajno su eskalirali. Ti napadi više nisu bili ograničeni na prisvajanje praznih pašnjaka i pustih brda, već su se proširili i na upade u palestinske zajednice. Prema službenim palestinskim podacima, ovakve aktivnosti dovele su do prisilnog raseljavanja najmanje 28 palestinskih zajednica.

Opsada i vršenje pritiska

Palestinac Farid Hamamda brine se o porodici koja broji 12 članova, među kojima je i njegov brat s invaliditetom. Sredstva za život osigurava baveći se poljoprivredom i uzgojem ovaca. No, u posljednje vrijeme njegov život se drastično promijenio.

Hamamda, stanovnik malog naselja Sidra u oblasti Masafer Yatta, južno od Hebrona, uzgajao je stado od 120 do 130 ovaca, koje je paslo na zemljištu od oko 350 duluma. Prodajom stočarskih proizvoda i janjadi osiguravao je sredstva za izdržavanje svoje porodice.

Od kraja 2023. uznemiravanje njegove porodice i susjednih zajednica značajno se pojačalo uslijed napada doseljenika, koji su ih progonili u nastojanju da ih natjeraju da prisilno napuste to područje.

Govoreći za Al Jazeeru, istakao je da je nekada redovno obrađivao svoju zemlju i sijao ječam ili pšenicu za ispašu stoke ili proizvodnju stočne hrane. Međutim, ove godine su mu okupatorske vlasti zabranile da obradi više od polovine svoje zemlje. Situacija je dodatno eskalirala kada su doseljenici puštali svoje ovce na dio zemlje koji je uspio obraditi, uništavajući usjeve i ostavljajući ga bez hrane za svoju stoku za narednu godinu.

„Mi živimo kao da smo u zatvoru. Zabranjeno nam je izvoditi ovce iz tora, dok doseljenici, čak i maloljetnici, puštaju svoju stoku na ispašu pred našim očima, ispred naših kuća i na zemlji koju smo obrađivali vlastitim trudom i na kojoj smo prolijevali znoj“, dodao je.

Ograničenja i gubici

Palestinski poljoprivrednik objašnjava da doseljenici ciljano napadaju palestinske poljoprivrednike i stočare kako bi ih natjerali na raseljavanje. „Uništavaju poljoprivredne usjeve i maslinjake, oduzimaju opremu za obrađivanje zemlje, slobodno haraju i pustoše, bez ikakve kontrole ili pozivanja na odgovornost“.

Za razliku od neograničene podrške koju izraelska vlada pruža doseljenicima i stočarskim doseljeničkim ispostavama, Hamamda se žali na slab odgovor i nedovoljnu podršku palestinskih vlasti seljacima koji su žrtve tih napada.

Nastavlja da su seljaci obično čekali proljeće kako bi svoju stoku poslali na ispašu, ali da su ove godine bili primorani držati stoku u zatvorenim prostorima i koristiti stočnu hranu, jer im nije dopušteno da je puste vani. Napomenuo je da je bio prisiljen smanjiti svoje stado na oko 40 grla kako bi mogao prehraniti životinje i osigurati njihove osnovne potrebe.

Također, u Masafer Yatti, Mohammad Jabareen, stanovnik zajednice Umm Zarif, suočava se sa stvarnom egzistencijalnom prijetnjom. Njegova porodica, prema službenim dokumentima, posjeduje više od 300 duluma zemlje koju je obrađivao sve dok napadi doseljenika nisu eskalirali otkako je počeo genocidni rat u Gazi.

Jabareen je izjavio za Al Jazeeru da je ove sezone uspio posijati samo 34 duluma pšenice, ali nakon što je narasla, doseljenici su upali sa svojim ovcama koje su puštali na ispašu i uništili usjeve. Napomenuo je da je bio prisiljen prodati svoje stado ovaca jer ga više nije mogao hraniti.

Otvorena podrška

Stočarske doseljeničke ispostave od svog osnivanja uživaju otvorenu podršku okupatorskih vlasti i doseljeničkih organizacija. Izraelski doseljenici dovode svoju sitnu stoku i krave, biraju mjesto u blizini izvora vode na kojem grade kuću i postavljaju tor. Na taj način preuzimaju kontrolu nad tim prostorom i koriste okolne pašnjake za svoju stoku. Potom slijedi proces prisilnog protjerivanja palestinskih poljoprivrednika i stočara s tog područja uz upotrebu oružane sile, navodi Komisija za otpor kolonizaciji i zidu (CWRC).

CWRC u svojim izvještajima ističe da okupatorska vojska, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo za doseljenička naselja, kao i doseljeničke organizacije, zajedno učestvuju u pružanju sigurnosti, finansijske podrške i infrastrukturne pomoći tim ispostavama.

Podaci koje je CWRC objavio 30. marta, povodom Dana zemlje, pokazuju da je broj doseljenika u doseljeničkim naseljima na Zapadnoj obali dostigao približno 770.000 do kraja 2024. godine. Oni su raspoređeni u 180 doseljeničkih naselja i 256 kolonizatorskih ispostava, uključujući 136 poljoprivrednih i stočarskih ispostava, koje pokrivaju više od 480.000 duluma zemlje.

Prema podacima CWRC-a, ukupna površina palestinske zemlje pod kontrolom doseljenika iznosi oko 2.382 kvadratna kilometra, što predstavlja 42 posto ukupne teritorije Zapadne obale i 70 posto teritorije označene kao „zona C“, odnosno područja pod sigurnosnom kontrolom okupacije.

Najopasniju stvar predstavlja činjenica da uspostavljanje doseljeničkih ispostava nije ograničeno isključivo na zonu C. Naime, od 7. oktobra 2023. osnovano je osam novih ispostava, od ukupno njih 60, u „zoni B“.

Prema Sporazumu iz Osla II iz 1995. godine, teritorija Zapadne obale podijeljena je na tri zone: zonu A, koja obuhvata 21 posto teritorije i pod punom je palestinskom kontrolom; zonu B, koja obuhvata 18 posto teritorije i nalazi se pod palestinskom civilnom kontrolom i izraelskom sigurnosnom kontrolom; te zonu C, odnosno preostali dio teritorije koji je pod kontrolom Izraela.