Prekid trgovine robom u Luci Ploče: Kako će utjecati na ekonomiju i logističke lance

Nedavno je kroz medije prostrujala vijest o privremenoj obustavi nekih djelatnosti u Luci Ploče. S obzirom da je ova luka izgrađena, a potom decenijama poslovala najviše za dobrobit ekonomije u unutrašnjosti kontinenta, pojavilo se pitanje: koliki utjecaj će imati na pojedina tržišta i ekonomske odnose u Bosni i Hercegovini, Srbiji, pa i Mađarskoj?

„Luka Ploče d.d. donijela je odluku o privremenoj obustavi djelatnosti trgovine robom, kao dio odgovornog poslovanja. Na ovu odluku utjecale su okolnosti proizašle iz rata u Ukrajini i šire geopolitičke situacije, koje su promijenile uvjete na tržištu. Istovremeno, osnovne aktivnosti poput ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja robe nastavljaju se odvijati redovno“, poručili su iz Luke Ploče.

Iz ovog šturog obavještenja se malo šta da zaključiti, a detaljnije zvanične odgovore nismo dobili na još nekoliko dodatnih pitanja. Jasno je da niz kompanija uvozi i izvozi svoju robu preko ove morske luke, poput GIKIL-a, cementare u Kaknju, željezare ArcelorMittal u Zenici, Adriatic Metals iz Vareša… i pogotovo uvoza uglja za potrebe Elektroprivrede Srbije. Zbog toga smo odgovor tražili od korisnika lučkih usluga.

Ostalim robama se neometano trguje

„Adriatic Metals je dobio potvrdu od Luke Ploče da se odluka o obustavi trgovine robom odnosi na ugalj, te nema nikakav uticaj na naše poslovanje“, odgovorili su iz Adriatic Metalsa, britansko-autralske kompanije koja također izvozi rude – gotovo sve, ali ne i ugalj.

Ugalj se iz Bosne i Hercegovine i nije mnogo izvozio preko Ploča. Preko te luke se uglavnom uvozio, ali se i to smanjilo ili potpuno prestalo, pa čak možda i prevagnulo da bude jedan od razloga privremene obustave trgovanja preko Luke Ploče. Vidljivo je to iz Nerevidiranog godišnjeg izvještaja za 2024. godinu kojeg je Luka dostavila Zagrebačkoj burzi, a ova objavila na svojoj zvaničnoj web stranici.

„Promet preko Luke Ploče iznosio je 3.957.688 tona robe do kraja 2024. godine, što ukazuje na pad od 17 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (4.779.698 tona). Ukupan pad prometa primarno se odnosi na pad prometa rasutih tereta od 29 posto u odnosu na 2023. godinu, čemu najznačajnije doprinosi pad prekrcaja ugljena od 42 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine“, stoji u Izvještaju.

Kao razlozi pada prometa se navode poznati prekid prijevoza željeznicom zbog poplava i uništenja dionice pruge kod Jablanice, koji je u izvještajnog godini obuhvatio tri mjeseca, te gašenje pogona koksare u Zenici, početkom 2024. godine.

„Posljedica istog je da tijekom 2024. godine ArcelorMittal Zenica je zamijenio uvoz ugljena uvozom koksa (kao vrste tereta), koji se također prekrcava djelomično preko Luke Ploče. Količina prometa koksa je manja od količine ugljena koji se pretovarao u prethodnim godinama“, objašnjavaju kroz Izvještaj za (potencijalne) dioničare iz Luke Ploče.

Gdje se transportovao ugalj pretovaren u Pločama?

Moglo bi se zaključiti da nemaju ekonomske opravdanosti ili dovoljno zarade i da bi prostorne, ljudske i kapacitete mašina mogli osloboditi za druge robe.

Ako uzmemo najbolji godišnji period za prijevoz uglja, to će biti 2023. godina. Tada su entitetske kompanije Željeznice Federacije BiH i Republike Srpske, Kargo Srbija i Elektroprivreda Srbije potpisali usaglašeni sporazum o transportu 400.000 tona uglja iz Ploča za Srbiju. Godinu dana ranije se radilo o 256.000 tona. Dakle, ugrožena je distribucija uglja prema Srbiji, a na kojem su zarađivale željeznička preduzeća u Bosni i Hercegovini.

Kompanija GIKIL iz Lukavca je tokom prekida pružne komunikacije kod Jablanice spominjala da joj je dnevno potrebno 2.000 tona kamenog uglja koji se doprema iz Ploča, ili 60.000 tona mjesečno, odnosno 720.000 tona godišnje.

Srbija ugalj može uvoziti i preko Luke Bar. I u Lukavac može stići iz Bara ili Rijeke, ali dužim i skupljim putem.

Jasno je da će željezničke kompanije u BiH biti najviše pogođene pomenutom odlukom. Osjetilo se to i prije, a vidljivo je bilo iz finansijskog poslovanja. Recimo, 2023. godine je ova kompanija prevezla 7.147.874 tona, a godinu ranije 8.053.575 tona robe. Ukupno 1,1 miliona tona, koliko je iznosio transport uglja iz Ploča, nije zanemarivo. Zbog toga je još čudnije da se Luka Ploče odriče više od jedne četvrtine ukupnog posla iz prošle godine.

Željeznice u BiH od ranije bilježe pad

„Željeznice Federacije BiH su u posljednje tri godine zabilježile pad prevoza u teretnom saobraćaju od gotovo 10 posto, ali su na određenim relacijama imale kvalitetnije ugovore i ostvarile veći netotonski rad što se odrazilo na rast transportnih prihoda za 12,8 posto. Ako se izuzme 2024. godina, zbog prekida saobraćaja u mjestu Jablanica na pruzi Sarajevo – Ploče (od 04. 10. 2024. do 30. 01. 2025), prihod je u 2024. godini bio niži za 11,39 posto u odnosu na 2023. godinu“, rekli su nam iz JP Željeznice FBiH.

Godinama ranije su iz ove kompanije navodili da je gotovo 70 posto bosanskohercegovačke privrede oslonjeno na željeznički transport. Navode da imaju potencijal za povećanje tržišnog udjela u prijevozu tereta u BiH i u međunarodnom transportu. Kao ključne faktore u dugoročnom planu navode njih priličan broj.

„Modernizacija željezničke infrastrukture, modernizacija postojećeg i nabavka novog voznog parka, lokomotiva i vagona, dodatna integracija željezničkog prometa sa drugim vidovima transporta, poput cestovnog, riječnog i pomorskog, određivanje Željeznica FBiH po pitanju strategije i saradnje sa EU partnerima, tehnička modernizacija i usklađivanje s EU standardima. Potom razvoj logističkih usluga, odnosno, proširenje ponude usluga koje obuhvataju cjelokupna logistička rješenja uključujući skladištenje, distribuciju i carinske usluge, kao i razvoj intermodalnih transportnih rješenja koja kombinuju željeznički, cestovni i vodni transport, digitalizacija, to jest, implementacija digitalnih tehnologija za praćenje tereta, optimizaciju ruta i poboljšanje efikasnosti logističkih operacija i što je od ogromne važnosti, ostvarivanje regulatornog okvira i podršku države“, ističu iz Željeznica FBiH.

Odluka o prekidu trgovine pojedinom robom, a za koju smo zaključili da se odnosi na ugalj i koja se pravda odgovornim poslovanjem, ipak je privremenog karaktera. Na svima je da pronađu alternative za zaradu, nove robe za pretovar, trgovanje, transport… ili samo nova tržišta, kompanije i dostavne rute, pa ko izdrži.