‘Vrata pakla’: Izraelske pripreme za ‘sveobuhvatni rat’ i napad na Iran

Izraelska desničarska vlada nastoji proširiti rat kojeg je opisala kao „rat na više frontova“, u skladu s vizijom premijera Benjamina Netanyahua, koji je u više navrata govorio o promjeni Bliskog istoka, kao i izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o otvaranju „vrata pakla“ u toj regiji.

Mediji i analitičari u Izraelu su saglasni oko toga da se Izrael priprema za napad na Iran u okviru scenarija poznatog kao „sveobuhvatni rat“ uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, koje su nedavno Izraelu isporučile još oružja i sistema protuzračne odbrane.

Diskusije u Izraelu podsjećaju na pripreme za napad na Iran koje su počele prije 14 godina, dok istovremeno Izrael izvodi napade na ciljeve u Siriji i preuzima kontrolu nad sve više teritorije te vodi rat protiv Gaze pored eskalacije situacije na Zapadnoj obali i u Libanu, što mnoge navodi da posumnjaju kako Netanyahu planira sveobuhvatni rat koji se neće brzo završiti.

Život ili smrt

Vojni analitičar novina Yedioth Ahronoth Yossi Yehoshua napisao je članak pod naslovom „Između Sirije, Irana i Gaze“, u kojem je izložio diskusije između sigurnosnih službi i političkog nivoa u Tel Avivu, kao i pripreme izraelske vojske za sveobuhvatni rat u koordinaciji s Trumpom, koji već neko vrijeme prijeti paklom na Bliskom istoku.

Kao pokazatelj pripreme Izraela za taj rat, Yehoshua je naveo: „Diskusije koje se vode u Tel Avivu podsjećaju nas na pripreme za napad na Iran od prije otprilike 14 godina, dok u Siriji turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pokušava uspostaviti vojnu kontrolu, što bi moglo predstavljati prijetnju za Izrael, koji nastoji spriječiti vojno prisustvo Ankare i njenu podršku sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Sharau.“

Yehoshua dodaje da je izraelska vojska proširila obim svoje kopnene operacije u Gazi i zauzela još više teritorije Pojasa te ga rasparčala, pripremajući se za realizaciju vizije načelnika Generalštaba Eyala Zamira o „invaziji više divizija“, istovremeno nastavljajući vojnu operaciju na Zapadnoj obali, što je „faza u kojoj je svaka odluka postala pitanje života ili smrti za Izrael“.

Vojni analitičar je objasnio da je izraelska vojska proširila rat na tri glavna fronta, a to su Gaza, Sirija i Liban. „Postoje i drugi frontovi, a iranski je najhitniji“, dodao je te otkrio nekoliko izvještaja o „mogućnosti pokretanja napada – izraelskog, američkog ili zajedničkog“.

U ovim „dramatičnim“ danima, kada je izraelska nacionalna sigurnost u pitanju, Netanyahu – navodi Yehoshua – mora biti pažljiv jer njegovo iskustvo i utjecaj u SAD-u predstavljaju ključni faktor za sigurnost Izraela i „u užarenoj areni poput Bliskog istoka Tel Aviv ne može stajati ne poduzimajući ništa“.

‘Vrata pakla’

Ron Ben-Yishai, vojni i sigurnosni analitičar portala Ynet, smatra da vojni pritisak Izraela na različitim frontovima pripada kontekstu „vrata pakla“ kojeg je Trump najavljivao.

Nastavak rata i kopnene invazije na Gazu – što je u okviru obznanjenog cilja Netanyahuove vlade da prekine zastoj u pregovorima, oslobodi izraelske zarobljenike, sruši civilnu vlast Hamasa i zaustavi obnavljanje vojnih sposobnosti Brigada al-Qassam – Ben-Yishai vidi kao dio tajne kampanje Washingtona protiv iransko-huskog saveza na Bliskom istoku.

Procijenio je da američko-izraelski savez u onome što je Trump opisao kao otvaranje „vrata pakla“ na Bliskom istoku ima za cilj osloboditi zarobljenike, protjerati Hamas iz Gaze, nametnuti visoku cijenu Husima i nanijeti veliku štetu njihovim vojnim sposobnostima da remete plovidbu Bab el-Mandebom i Crvenim morem.

Ben-Yishai pretpostavlja da Bijela kuća promoviranjem „vrata pakla“ nastoji dovesti Iran za pregovarački sto kako bi se postigao novi nuklearni sporazum koji bi Trump i Izrael mogli prihvatiti i koji bi osujetio njegove namjere i sposobnosti da brzo dobije nuklearno oružje.

Strategija napada

Pišući o posljedicama nastavka rata okupacije protiv Gaze i nastavka napada na Liban i Siriju, novinar Yisrael Harel u svom članku „Izraelska vojska je prešla s obuzdavanja u napad – je li se Netanyahu probudio?“ u novinama Haaretz dotakao se strateškog preokreta u odnosu vojske prema borbi na više frontova, posebno onima koji okružuju Izrael.

„Ovih dana izraelska vojska pokazuje svoje mišiće, proširila je svoj vojni pritisak na Gazu kako bi prisilila Hamas da oslobodi zarobljenike, pojačala je svoje napade na Siriju kako bi je spriječila da skupi svoj vojni potencijal, u Libanu zračne snage sprečavaju Hezbollah da prenese oružje, dok se vojska priprema da spriječi Iran da proizvede nuklearno oružje“, napisao je Harel, koji je jedan od osnivača Vijeća doseljenika na Zapadnoj obali.

„Vojska je prešla sa strategije obuzdavanja na napad kako bi spriječila bilo kakve buduće katastrofe, poput one koja se dogodila 7. oktobra 2023. godine“.

Harel smatra da se moglo izbjeći „zlo“ koje je Izrael zadesilo u proteklih godinu i po dana da je vojska spriječila Hezbollah prije skoro 19 godina da učini ono što ga danas sprečava i, u slučaju Gaze, da Izrael nije dozvolio priliv novca i oružja u nju.

Uprkos promjeni strategije izraelske vojske, Harel se zapitao ukazuju li posljednji vojni događaji u Siriji, Libanu i Gazi na to da je Netanyahu promijenio mišljenje. „Prerano je to znati, vrijeme će pokazati“, napisao je.

Pitanje vremena

U kontekstu promjene strategije izraelske vojske i diskusija o scenariju sveobuhvatnog rata, vojni analitičar novina Maariv Avi Ashkenazi je u svom članku „Usko grlo… Izrael mora napraviti jedan potez prije nego što napadne Iran“ naveo da Tel Aviv ne može napasti Teheran dok svi zarobljenici ne budu oslobođeni te je objasnio da su trenutne operacije u Gazi „samo početak“.

Ashkenazi smatra da je napad na Iran postao „pitanje vremena“ i da je vrijeme za to „ograničeno“ jer je Iran „egzistencijalna prijetnja Izraelu“, pogotovo jer „još nije jasno hoće li Amerikanci izvršiti tu misiju, a to je ono čemu teži Izrael“.

Međutim, ako Washington ne učini ništa i prepusti tu misiju izraelskoj vojsci, dodao je Ashkenazi, Izraelu će trebati američka podrška, ne samo u vidu oružja i resursa, već i u vidu podrške nosačima aviona i eskadrilama borbenih aviona u vojnim bazama na Bliskom istoku.

„Svaki napad na Iran mogao bi izazvati rat koji traje sedmicama ili mjesecima“, zaključio je.