Vojni analitičar: Oružane snage na cijelom Balkanu su zapuštene i loše opremljene

Oružane snage država Zapadnog Balkana su zabrinjavajuće zapuštene i loše opremljene, pa se zato panično izdvajaju ogromna sredstva kako bi se mogli izvršavati odbrambeni zadaci definirani u Briselu, a u vezi eventualnog sukoba sa Ruskom Federacijom, smatra vojni analitičar Hamza Višća.

Sagovornik Al Jazeere je stava kako su Oružane snage Bosne i Hercegovine taoci politike entiteta Republika Srpska, a koja je usmjerena ka slabljenju odbrambenih i sigurnosnih institucija države BiH, te osporavanju euroatlantskih integracija, ranije dogovorenih tokom reforme sektora odbrane.

Ističe kako većina političkih stranaka iz RS-a napredak BiH ka Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) vezuju za eventualni ulazak Srbije u taj savez, dok istovremeno ne dozvoljavaju da budžet za odbranu prati izdvajanja Srbije u njen odbrambeni sektor.

„Srbija danas ima 11 puta veću odbrambeni budžet nego prije 10 godina, a istovremeno je BiH povećala izdvajanja za odbranu jedva 30 posto“, dodaje Višća.

„Inače, oružane snage svih zemalja u regionu su zabrinjavajuće zapuštene, slabo popunjene, loše opremljene, a čak i strukturom nisu spremne za eventualni budući rat, čak ni za prošli.“

Dugo čekanje na avione

On je stava kako ove činjenice nisu ništa novo, te kako ni evropske države nemaju oružane snage koje mogu odgovoriti izazovu nekog novog rata, čak ni osnovnom NATO zadatku – odvraćanje i odbrana.

„Otuda panično izdvajanje milijardi eura za odbrambeni sektor kako bi se kvalitetno mogli izvršavati novi odbrambeni zadaci definisani u Briselu, a uvezi eventualne ekspanzije Rusije“, dodaje Višća.

Što se tiče samih Oružanih snaga BiH, brojnosti i opremljenosti, to je sve definirano „u skladu sa namjerom da budemo dio kolektivne sigurnosti Evrope“.

„Zato se 10.000 profesionalnih vojnih lica i 5.000 u aktivnoj rezervi čini racionalnim. Međutim, nama trenutno nedostaje više od 1.000 vojnika, podoficira i oficira, a aktivnu rezervu nismo ni uspostavili, što je rezultat lošeg menadžmenta u odbrambenog sektoru. Uz to, nismo više od decenije učinili nijedan korak u procesu euroatlanskih integracija, kao država, a država se prima u NATO.“

„Dodamo li tome da je oprema u jedinicama uglavnom starija od vojnika koji je koriste, a da je program modernizacije misaona imenica, onda se nemamo čime porediti sa vojskama u susjedstvu“, kategoričan je vojni analitičar iz BiH.

No, problema imaju i druge države regije Zapadni Balkan koji se ogledaju u pitanjima popune i odliva kadrova iz njihovih vojski, pa ozbiljno razmišljaju da pređu na obavezno služenje vojnog roka, smatra Višća.

„Lista želja komšija, što se tiče modernizacije je zvučnija i bogatija, ali će se i oni načekati najavljenih aviona, raketa i artiljerije. Evropa će ipak prvo sebe naoružati.“

Naš sagovornik, kada je riječ o modernizaciji bh. Oružanih snaga, smatra kako su potrebne kvalitetnije snage i sredstva protivzračne i protivraketne odbrane, potom sistemi protiv bespilotnih letjelica, kao i ozbiljnija ulaganja u sredstva i ljude za suprotstavljanje hibridnim i cyber napadima.

Stotine milijardi evropskih sredstava

Jedna od ključnih komponenti priče o oružanim snagama i odbrambenim kapacitetima je sigurno proizvodnja naoružanja i municije.

Višća ukazuje kako je namjenska industrija u nadležnosti entiteta, a na državnim institucijama je nadležnost za odobravanje izvoza tih proizvoda. Tako se mišljenje iz odbrambenih razloga traži od Ministarstva odbrane, sigurnosnih Ministarstva sigurnosti, te globalnih i regionalnih Ministarstva vanjskih poslova.

„Ministarstvo odbrane bi moglo, i mislim da to čini, sarađivati sa fabrikama namjenske industrije u toku ispitivanja kvaliteta, pa i promocije finalnih proizvoda. Mislim da su danas svi kapaciteti namjenske industrije prezaposleni i da nemaju problema sa plasmanom proizvoda“, navodi naš sagovornik.

Dodaje kako se u oba entiteta razmišlja o proširenju proizvodnje, te kako su gotovo svi odavno prešli na NATO kalibre, ali nije znatno opao ni interes za sovjetsku municiju.

„Izazov je prilagoditi se potrebama proizvodnje savremenijih sredstava protivvazdušne odbrane i dronova, te dijelova za proizvodnju raketnih sistema i aviona.“

Kada se već govori o kalibrima i standardima NATO ili onima iz doba Sovjetskog saveza, nedavno je plasirano mišljenje kako bi BiH imala mnogo toga ponuditi zapadnim saveznicima Ukrajine koja se brani od ruske invazije. Posebno kada je riječ o artiljerijskoj municiji.

„Mislim da, što se tiče rata u Ukrajini, sve što proizvodimo možemo i već smo plasirali zemljama Evrope koje naoružavaju Ukrajinu. Imamo priliku, ako budemo umjeli, ‘ogrebati’ se za koji procenat od planiranih 800 milijardi eura za ulaganje u opremanje članica EU. Obzirom da su EU kapaciteti za proizvodnju artiljerijskih projektila drastično manji od ruskih, a potrebe veće, ima mjesta i za naše partnerstvo sa Europom“, govori bh. vojni analitičar.

‘Digla se prašina, rodio se miš’

Na kraju razgovora smo se dotakli informacija o regionalnim odbrambenim savezima. Nedavno je objavljeno kako su Hrvatska, Kosovo i Albanija potpisali sporazum o saradnji u sferi odbrane, na što je zvanični Beograd oštro reagirao, a potom počeo govoriti o saradnji Srbije i Mađarske.

„Digla se prašina, rodio se miš. Sve zemlje na Balkanu imaju potpisanih barem po tuce bilateralnih sporazuma o vojnoj saradnji, čak i međusobno. Recimo, mi imamo sporazume o vojnoj saradnji sa svim susjednim zemljama, a Srbija ima desetak takvih sporazuma, pa i sa Hrvatskom“, govori Višća i nastavlja.

„Ali je hajka na sporazum Hrvatska-Kosovo-Albanija pokrenuta što zbog Republike Kosovo, što zbog potrebe da se fokus sa studentskih protesta u Srbiji preseli na polje nacionalizma i patriotizma.“

Svaki sporazum o vojnoj saradnji na zapadnom Balkanu, ako nije usmjeren protiv bilo koga u susjedstvu, je dobro došao, stava je sagovornik Al Jazeere.

„Beograd iz vlastitih političkih razloga sporazum o vojnoj saradnji sa Mađarskom naziva vojnim paktom, jer to zvuči drskije i čvršće. Tako vlast sokoli sebe, a studente zbunjuje ne bi li otišli sa protesta“, zaključuje on.