Carinska oluja: Hoće li Trump preoblikovati međunarodnu trgovinu

Svjetska tržišta su u jednom danu izgubila tri hiljade milijardi dolara, dok su dolar i nafta zabilježili pad, a povjerenje u ekonomsku stabilnost ozbiljno je narušeno.

Treći april nije bio običan dan na svjetskim tržištima. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump bacio je težak kamen u ustajale vode globalne ekonomije, nakon što je predstavio carine kojih nisu bili pošteđeni ni najbliži saveznici poput Kanade, Njemačke, Japana i Jordana. Bio je dovoljan samo jedan korak da izazove paniku na tržištima, a analitičari su počeli iznositi analize koje su ovakve događaje opisale kao „ekonomski zemljotres“.

Ova mjera je izazvala globalna previranja kakva nisu viđena od finansijske krize 2008. godine. Međutim, iza ovog ekonomskog zemljotresa kriju se veća pitanja: je li Trump donio najopasniju ekonomsku odluku u svom drugom mandatu? Ili možda pomjera figure na svjetskoj šahovskoj tabli u okviru vješto osmišljene strategije pod sloganom „pravedne i uzajamne trgovine“?

Pregled brojki

Od trenutka objave odluke, svjetska finansijska tržišta doživjela su značajan pad, dok su američki burzovni indeksi zabilježili su najgori jednodnevni rezultat od marta 2020. godine, uz gubitke procijenjene na oko tri hiljade milijardi dolara. Također, indeks američkog dolara (DXY) pao za 2,1 posto, što je najveći dnevni pad od novembra 2022. godine. Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnje državne obveznice smanjen je za 13 baznih poena, što ukazuje na povlačenje investitora prema sigurnim sredstvima. Cijene američke nafte zabilježile su pad od 6,6 posto, što predstavlja najgori pad od 2022. godine.

Svi ovi pokazatelji ukazuju na nivo zabrinutosti koju je odluka izazvala na tržištima, te otvaraju ozbiljna pitanja o njenoj opravdanosti u kratkom i srednjem roku.

Iako je odluka američkog predsjednika donesena u okviru političkog diskursa koji promovira „pravednu trgovinu“ i „zaštitu nacionalnih interesa“, njene neposredne posljedice izazvale su niz ekonomskih upozorenja. Tržišta ne reagiraju na simbolične poruke, već na konkretne pokazatelje. U nastavku su navedeni ključni rizici koji ovu odluku svrstavaju u kategoriju velikog rizika, a možda i među strateške pogreške:

• Pad povjerenja u američku ekonomiju

Reakcija tržišta pokazuje da su investitori Trumpovu odluku protumačili kao znak slabosti, a ne snage. Umjesto jačanja povjerenja u američku ekonomiju, uvedene carine izazvale su strah od globalnog ekonomskog usporavanja koje bi se moglo obiti o glavu samim Sjedinjenim Američkim Državama.

• Rizik od izbijanja sveobuhvatnog trgovinskog rata

Savremena historija pokazuje da nijedna država ne može lako dobiti trgovinske ratove. Očekivane reakcije Kine, Evropske unije, a možda i zemalja juga, mogle bi dovesti do vala uzvratnih carina, što bi svjetsku ekonomiju moglo povući u spiralu recesije i otvorenih konfrontacija.

• Šteta nanesena saveznicima i partnerima

Uključivanje savezničkih zemalja poput članica Evropske unije, Japana te arapskih zemalja kao što su Egipat, Jordan i Maroko u ovaj paket postavlja strateška pitanja o dosljednosti američke vanjske politike. Jordan, naprimjer, koji izvozi oko 25 posto svog izvoza na američko tržište, bit će ozbiljno pogođen, čime se dodatno slabi ekonomija stabilne zemlje partnera u ionako nestabilnoj regiji.

Trumpove procjene

Uprkos širokim kritikama, pristalice Trumpove odluke smatraju da carine nisu same po sebi cilj, nego su alat u široj pregovaračkoj igri. Iz ove perspektive, Trumpov potez može se shvatiti kao dio strategije usmjerene na zaštitu američke ekonomije i reorganizaciju globalnih trgovinskih pravila u skladu sa dugoročnim interesima SAD. Evo šta Trump računa da će postići odlukom:

• Pregovaračka poluga

Pojedini smatraju da Trump koristi pristup „prvo šok, a zatim pregovaranje“. Cilj carina nije nužno njihovo uvođenje, već njihovo korištenje kao sredstva za vršenje pritiska kako bi se trgovinski odnosi redefinirali pod novim uvjetima, posebno s Kinom i Evropskom unijom.

• Zaštita domaće industrije

Neke američke industrije, poput industrije čelika i elektronike, već dugo pate zbog jeftine strane konkurencije. Ove carine mogle bi im pružiti priliku za restrukturiranje i otvaranje domaćih radnih mjesta, što je poruka koja bi mogla biti usmjerena prvenstveno Trumpovoj izbornoj bazi.

• Preispitivanje globalnih lanaca opskrbe

Nove carine mogle bi potaknuti američke kompanije da vrate dio svoje proizvodnje u unutrašnjost SAD-a. Ovaj prijedlog odražava želju za smanjenjem ovisnosti o inostranstvu i jačanjem „ekonomske suverenosti“, posebno nakon lekcija iz krize izazvane pandemijom COVID-19.

Računice o profitu i gubitku

Može se reći da se konačan sud o odluci ne može donijeti odmah prvog dana. Međutim, direktni gubici su za sad očiti i dokumentirani, dok potencijalne dobitke još uvijek trebaju potvrditi politički i diplomatski pregovori, pod uvjetom da se protivnici suzdrže od eskalirajućih mjera odmazde.

Prava opasnost krije se u mogućnosti da se ova mjera iz američke poluge pritiska pretvori u strategiju otvorenog sukoba na međunarodnoj sceni, što bi moglo uvući svijet u duboku ekonomsku krizu, pa čak i podijeliti globalni trgovinski sistem u korist konkurentskih sila poput Kine i grupe BRICS.

Korak predsjednika Trumpa, koji se ogleda u nametanju širokih carina, može se shvatiti kao dio čvrste pregovaračke strategije koja dolazi uz visoke trenutne troškove i dugoročne rizike. U ravnoteži ekonomije, povjerenje i stabilnost ostaju važniji od slogana, a globalna integracija jača od izolacionističkih tendencija.

Bez obzira na to je li odluka ispravna ili pogrešna, ono što će odrediti njen ishod jeste sposobnost da se pritisak pretvori u dobit – bez potapanja broda u kojem svi sjede.

Možda je najvažnija stvar koju ovdje možemo primijetiti upravo ta da predsjednik Trump svojim potezima ugrožava globalni ekonomski sistem koji su same Sjedinjene Američke Države izgradile nakon velikog pobjedničkog trenutka poslije Drugog svjetskog rata, prelazeći s uloge regionalnog igrača preko okeana na poziciju predvodnika globalnog carstva koje od tada odlučuje o sudbini svijeta.