Energetska tranzicija u BiH: Između izazova i prilika

U trenutku kada energetska sigurnost postaje pitanje opstanka, Bosna i Hercegovina nalazi se na prekretnici – između hrabrog iskoraka ka održivoj budućnosti i rizika od ekonomske stagnacije.

Ovo je bila glavna poruka konferencije Energetski zaokret – put prema klimatskoj neutralnosti, dekarbonizaciji i pravednoj tranziciji, nedavno održane u Tuzli.

“Energetska politika nije samo stvar kilovata i megavata. To je pitanje sigurnosti, međunarodne pozicije i budućnosti naše djece”, kazao je tom prilikom federalni premijer Nermin Nikšić, poručivši kako se više ne smije odgađati odlučna akcija na ovom planu.

Šta je najveći problem?

Među najvećim problemima sporije energetske tranzicije je taj što Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu državnu energetsku strategiju niti koordinirani plan tranzicije. Umjesto toga, entiteti Federacija BiH i Republika Srpska rade zasebno, često u potpuno različitim pravcima, s različitim prioritetima, zakonima i tempom reformi.

Federacija BiH je daleko odmakla u planiranju pravedne tranzicije i usvajanju zakona koji reflektuju evropske standarde.

Republika Srpska, s druge strane, ima više projekata u OIE, ali nema plan pravedne tranzicije niti integrisani pristup dekarbonizaciji.

To stvara asimetričan razvoj i slabiji utjecaj Bosne i Hercegovine na međunarodnim forumima, jer ne postoji jedinstven glas i pregovaračka pozicija.

U kakvom je stanju Federacija BiH?

Federacija BiH suočava se sa ozbiljnim problemima: proizvodnja električne energije pala je za 23 posto u posljednje četiri godine, termoelektrane rade s manje od 70 posto kapaciteta, a rudnici bilježe godišnji deficit od 1,5 miliona tona uglja.

Gubici prelaze 1,19 milijardi konvertibilnih maraka [605 miliona eura], a Bosna i Hercegovina, nekada izvoznica energije, sada je sve češće mora uvoziti.

Šta je poduzela Federacija BiH?

Vlada Federacije BiH je 2023. godine pokrenula niz reformi, uključujući nove zakone, strateške studije i investicije u obnovljive izvore (Poklečani, Banovići i Vlašić). U saradnji s UNDP-om izrađeno je 11 strateških dokumenata, uz 72 miliona eura podrške za pravednu tranziciju. Zatvaranje Rudnika mrkog uglja Zenica označilo je početak dubinskih promjena.

Za naredni trogodišnji period Vlada je usvojila hitne mjere za povećanje domaće proizvodnje uglja, revitalizaciju termoelektrana i prilagođavanje evropskim CBAM i ETS regulativama. Cilj je zadržati energetski suverenitet, istovremeno pokrenuti reformu rudnika i tranziciju ka održivim modelima.

“Ne možemo dozvoliti da termo blokovi propadnu zbog neodržavanja. Prava rudara ne smiju biti kolateralna šteta tranzicije”, istakao je Nikšić.

Šta predviđa plan ka dekarbonizaciji?

Plan predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora na 50 posto ukupne proizvodnje Elektroprivrede BiH. Prioritet su obnova hidroelektrana, uključujući HE Čapljina i formiranje nezavisnog operatora sistema. Ulaganja u energetsku efikasnost, utopljavanje zgrada i proširenje gasne mreže prema Hrvatskoj dodatno će ojačati otpornost sektora.

Strategija Federacije BiH do 2050. godine usklađena je s Evropskim zelenim planom i Pariskim sporazumom. Naglasak je na razvoju zelene ekonomije, prilici za mlade i otvaranju novog ciklusa održivog rasta.

“Zelena ekonomija mora postati stub našeg razvoja. Naša je odgovornost da ostavimo otporniji sistem budućim generacijama”, poručio je Nikšić.

Kakve korake poduzima Republika Srpska?

Dok Federacija BiH vodi opsežne reforme, Republika Srpska, također, poduzima važne korake na tom polju. U februaru 2024. usvojen je Program korištenja obnovljivih izvora energije, koji do 2030. definiše konkretne ciljeve i mehanizme podsticaja.

Elektroprivreda Republike Srpske planira razvoj 1.000 MW kapaciteta iz OIE-a u narednoj deceniji. Istovremeno, uspostavljen je sistem izdavanja garancija porijekla za „zelenu“ energiju, a sporazum s Mađarskom u vrijednosti od 140 miliona eura usmjeren je na projekte energetske efikasnosti.

Kontroverzni projekti, poput HE Buk Bijela, izazvali su kritike zbog potencijalnog utjecaja na okoliš i regionalne odnose, dok analitičari ističu da Republika Srpska i dalje nema plan pravedne tranzicije, koji bi adresirao budućnost rudara i njihovih zajednica.

Šta je ključna stvar konferencije u Tuzli?

Na konferenciji u Tuzli se raspravljalo i o potrebi uspostavljanja domaćeg ETS sistema kako bi se izbjegla primjena CBAM mehanizma. Time bi se novac zadržao unutar zemlje i koristio za projekte dekarbonizacije.

“Procjene su da se radi o milijardama eura. Ako ne uspostavimo ETS, taj novac odlazi van BiH”, upozorio je energetski stručnjak Nihad Harbaš.

Također, potpisan je i Sporazum o saradnji između Federalnog ministarstva energije i Razvojne banke Federacije BiH radi podrške projektima energetske efikasnosti i OIE-a.

Kakav je stav stručnjaka?

Ivana Vojinović iz Centra za klimatske promjene kaže za Al Jazeeru da su zemlje zapadnog Balkana, iako potpisnice Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi, i dalje među energetski najintenzivnijima u Evropi.

“Glavni problemi su zastarjela infrastruktura i politička nevoljkost da se preuzmu obaveze smanjenja emisija do 2030. godine”.

Profesor Mirza Kušljugić iz RESET Centra smatra da domaći elektroenergetski akteri nisu spremni za dubinske promjene.

“Tranzicija će biti posljedica evropskih tržišnih pritisaka, a ne domaće volje”, kaže Kušljugić.

Predlaže izradu regionalnog plana „REPower Western Balkans“, usklađenog s planom EU-a ubrzane dekarbonizacije (REPowerEU).

Šta možemo očekivati u budućnosti?

Bosna i Hercegovina, kao i cijela regija zapadnog Balkana, nalazi se na raskrsnici.

Iako izazovi uključuju zastarjelu infrastrukturu, političke barijere i nedostatak finansijskih resursa, uz podršku međunarodnih partnera, privatnog sektora i građana, energetska tranzicija može postati temelj nove, održive ekonomije.