Carine ‘prijatelja’ Trumpa mogle bi dovesti do otkaza na Balkanu

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carine brojnim zemljama, uključujući i one dugogodišnjem partneru Evropskoj uniji, dovela je do zabrinutosti među najvećim ekonomijama. Međutim, potezi šefa Bijele kuće neće utjecati samo na najmoćnije privrede i velike izvoznike, a sagovornici Al Jazeere navode da bi građani zemalja regije mogli osjetiti na vlastitoj koži kako je kad moćnici odluče da dirigiraju svjetskim tokovima. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da bi ova odluka mogla dovesti do otkaza u našem dijelu Evrope, iako je izvoz s Balkana u Sjedinjene Američke Države gotovo zanemariv.

Milan Ćulibrk, ekonomski analitičar i urednik Radara, kaže da će se Trumpovi potezi negativno odraziti na Srbiju, jer će nakon aktuelnog opterećenja uvesti carine od 37 posto na robu iz te zemlje, koja se uvozi u SAD, što će veliki dio srbijanskog izvoza učiniti nekonkurentnim i dodatno smanjiti ionako mali izvoz iz Srbije preko bare, te će se time dodatno produbiti deficit i bit će još većih problema nego što ih je bilo.

“Tim pre što su se velike nade polagale na izvoz električnih automobila iz Kragujevca, iz fabrika Fiat Chryslera koji su dio grupe Stellantisa. Računalo se da će se ti automobili izvoziti na američko tržište. S ovim dodatnim opterećenjem, taj automobil neće biti konkurentan”.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, učešće izvoza u SAD je u ukupnom izvozu prošle godine iznosio oko dva posto, što uvjetno govoreći djeluje kao neznatan iznos. Američko tržište je tek 19. izvozno tržište po značaju za Srbiju. Ipak, plasman srbijanskih proizvoda na tlo SAD-a je prvi put premašio 600 miliona eura, što govori da se ne radi o zanemarivoj cifri.

Mogući otkazi

Ono što jeste primjetno jeste da Srbija, kao i ostale zemlje nekadašnje Jugoslavije, najviše izvoze u Evropsku uniju, a to bi mogao biti i najveći problem. Trump je, između ostalog, uveo carine od 20 posto na uvoz robe iz evropskog bloka, a posebno je problematično to što će to posebno utjecati na automobilsku industriju, koja će biti pogođena s carinama od 25 posto.

Niz kompanija iz Srbije proizvodi razne komponente za evropske proizvođače automobila, a Ćulibrk podsjeća da su u toj zemlji otvorene desetine fabrika, uglavnom stranih, koje se bave proizvodnjom dijelova za evropsku automobilsku industriju.

Prema njegovim riječima, s obzirom da će pasti američke narudžbine za evropske automobile zbog većih cijena u odnosu na domaća vozila, to će dovesti do pada proizvodnje i narudžbina iz Srbije.

“I pre ovoga je bio trend i bilo je najava gašenja nekih fabrika, a Trumpove carine i pad narudžbi može dovesti do otpuštanja nekoliko hiljada radnika koji rade u sektorima povezanim sa automobilskim”.

Ćulibrk govori da je Trumpov potez i uvođenje carina na proizvode iz Srbije bio neočekivan potez za većinu ljudi u toj zemlji.

“Prijatelj Trump nam je lepo uzvratio. Vlast je njegovom zetu (Jaredu Kushneru) omogućila da mu besplatno ustupi zgrade Generalštaba, koje su bombdirane 1999. godine i pride objekt u blizini, Kasarnu 7. puka. Sve je to u samom centru Beograda, gde se planiraju stambeno-poslovni kompleksi i sve to je ustupljeno, a zauzvrat su kao poklon dobili carine od 37 odsto.”

Indikretne posljedice

Slični stavovi dolaze i iz Bosne i Hercegovine, koja u SAD uglavnom izvozi proizvode namjenske industrije, poput oružja i municije. Prema podacima, od ukupne razmjene BiH s inostranstvom, samo jedan posto se odnosi na onaj sa SAD-om, u iznosu od nekih 119 miliona eura, dok je gotovo 73 posto izvoza usmjereno prema Evropskoj uniji.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da je taj izvoz gotovo zanemariv, tako da se u tom smislu američke carine neće toliko osjetiti. Ono što će se osjetiti jeste izvoz za članice evropskog bloka, a kako kaže, BiH izvozi nekoliko vrsta artikala, gdje je posebno primjetan metalski sektor, odnosno proizvodnja komponenti za automobilsku industriju, značajan udio se odnosi i na varilačku doradu koja se radi u zemlji, te druge segmente iz metaloprerađivačke industrije.

Zbog toga je očekivati da će, ako opadne izvoz iz EU-a u SAD zbog carina, doći do pada proizvodnje te samim tim i do smanjenja porudžbina iz Evrope, kada je riječ o BiH.

“A to znači manju kupovinu kod naših proizvođača”, kaže Pavlović. “Pitanje je koliko će biti zahvaćene komponente koje se koriste u proizvodima koji se izvoze u SAD”. Prema tome, BiH u ovoj priči uveliko dijeli sudbinu Srbije.

Hrvatska prošla malo bolje

Hrvatska, kao članica Evropske unije, u neku ruku je bolje prošla, s obzirom da za razliku od 37 od 35 posto carina na robu iz Srbije, odnosno BiH, nju će “zakačiti” samo 20 posto carina, koliko je određeno za EU. Ipak, i ta zemlja će osjetiti posljedice.

Kako kaže Ljubo Jurčić, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska neće biti mnogo direktno pogođena Trumpovim odlukama, s obzirom da nije značajno uključena u svjetsku trgovinu, odnosno da “nije uključena koliko bi trebala biti”.

Ukazuje da će mjerama, prije svega, biti pogođene fabrike za proizvodnju oružja poput HS Produkt te neke farmaceutske kompanije, ali da sve to može biti riješeno promjenom poslovne politike, prije svega u slučaju HS Produkta.

“Hrvatski izvoz u SAD je par posto, što nije značajno. Sve se to da riješiti promjenom poslovne politike i u ukupnom hrvatskom izvozu se neće puno osjetiti direktan utjecaj.”

Ipak, kao i u slučaju susjeda, indirektne posljedice će biti primjetne. Prema njegovim riječima, Hrvatska izvozi 60 i više posto u zemlje EU, najviše u Njemačku, koja je dobrim dijelom ovisna o izvozu u SAD, te Italiju.

“Ako uspori njemački izvoz prema Americi, to bi se direktno odrazilo na Hrvatsku. Kad gledamo pojedinačne sektore, Trump je uveo carine od 25 posto na automobile, a značajan izvoz Njemačke u SAD su automobili. Hrvati dijelom snabdijevaju Njemačku dijelovima za automobile, što bi imalo utjecaj na Hrvatsku”.

Utjecaj na turizam

Drugi problem, dodaje Jurčić, jeste da, ako se zbog carina Njemačka i Evropa gurne u stagnaciju ili recesiju, očekivati je da će manje turista dolaziti i trošiti u Hrvatskoj, zemlji koja je uveliko ovisna o turizmu.

“A nama gotovo 90 posto turista dolazi iz Europe. Ako oni smanje potrošnju, to bi najviše pogodilo hrvatsku privredu.”

Ono što ekonomski stručnjak ističe jeste da i Hrvatska i Srbija, Bosna i Hercegovina… sve zemlje regije imaju dosta neiskorištenog prostora za proizvodnju za vlastite potrebe, te da bi se pametnim odlukama moglo nadoknaditi što se izgubi zbog Trumpovih odluka.

“No, mi ovdje nemamo stručnu, strukturiranu i politiku s našeg terena. Mi uvijek gledamo da nas neko spasi. Naš problem, svih ovdje u regiji, nije Trump, naš problem smo mi i naša politika”, zaključuje Jurčić.